Katalog izložbe "Pučka sakralna umjetnost", autorice Tihane Kušenić, na kojoj su izloženi predmeti iz zbirke Pučke sakralne umjetnosti koja čini dio fundusa Muzeja "Staro selo" Kumrovec, a broji ukupno 160 predmeta. Dio predmeta izložen je u stalnim postavima Muzeja, a ostatak je pohranjen u muzejskoj čuvaonici. Najveći dio inventara ove zbirke datira iz 19.stoljeća, a pribavljen je u najranijim začecima rada Muzeja. Više o izložbi: https://www.mss.mhz.hr/clanak/otvorenje-izlozbe-pucka-sakralna-umjetnost (pristupljeno 30.8.2021.)

Društvena igra Putevima groforava Rattkay dizajnirana je za 2-4 igrača u kojoj se koristi standardna kocka sa 6 ploha. Cilj igre je prvi stići od crkve sv. Katarine do Klanjca prema pravilima označenima uz igru.

Krajem kolovoza, uoči početka nove školske godine, Muzej krapinskih neandertalaca promovirao je svoju novu publikaciju za djecu – Putovanje kroz prošlost Zemlje autorice Lorke Lončar Uvodić, više muzejske pedagoginje. Publikacija obrađuje temu geološke povijesti Zemlje te time nadopunjuje muzejski edukativni program za djecu koji ih uvodi u razumijevanje pojave i života neandertalaca, kao i upoznavanje s izložbenom tematikom Muzeja. Ponovno se susrećemo s Pepom – crtanim likom neandertalca koji je u dječjem Pepovom vodiču autorice Lončar Uvodić iz 2013. godine pomagao malim posjetiteljima u istraživanju i obilasku stalnoga postava Muzeja. Ovaj put mu se pridružila i sestrica Jana na putovanju koje započinje Velikim praskom. Na početku interaktivne, bogato ilustrirane publikacije, protumačeni su osnovni pojmovi za razumijevanje geološke prošlosti. Uz geološku vremensku skalu tu su i osnovne definicije geologije, petrografije, minerala, paleontologije i fosila. Priča teče od pretkambija i pojave života na zemlji, od jednostaničnih organizama, prvih kralježnjaka, riba, preko pojave vodozemaca i gmazova, sisavaca, primata, pojave čovjekolikih majmuna, sve do neandertalaca. Posebno je poglavlje posvećeno krapinskim neandertalcima koji su na prostoru današnje Krapine živjeli prije 125.000 godina, između dva ledena doba. Kako su izgledali, kako su živjeli, brinuli se o djeci i bolesnima, što su jeli, kako su komunicirali, umirali i pokapani. Vremenska priča završava 2010. godine kada je otvoren Muzej krapinskih neandertalaca. Dizajn publikacije osmišljen je tako da olakša razumijevanje samoga teksta pa tako i izložbenih sadržaja muzeja. Svako je geološko razdoblje označeno razlikovnom bojom i karakterističnim slikovnim simbolom iz uvodne geološke karte, grafički su istaknuti pojedini dijelovi teksta koji nude dodatna tumačenja ili pak zadatke i pitanja koja čitača potiču na aktivno usvajanje novih spoznaja ili pak traženje odgovora u stalnom postavu muzeja. Interaktivni elementi publikacije prepoznaju se i u različitim preklopnicama (papirnatim prozorčićima) koji rasklapanjem otkrivaju dodatne informacije ili motivirajuće zadatke. Uz ilustracije Pepa i Jane koje je oblikovala Maja Nikin Šimić, sažet i jezgrovit tekst upotpunjuju crteži i fotografije muzejskih predmeta ili iz stalnoga muzejskog postava skupine fotografa među kojima su Damir Fabijanić, Željko Kovačić i Luka Mjeda. Ova vrsna muzejsko-edukativna publikacija jedna je od recentnih koje su pristigle na MDC-ov poziv za sudjelovanje na 40. izložbi izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija, koja bi se trebala održati na ovogodišnjem Interliberu Zagrebačkoga velesajma. (Snježana Radovanlija Mileusnić)

Izložbom "Rapiri i salonski mačevi", održanom u Dvoru Veliki Tabor (svibanj - rujan 2006.), Muzeji Hrvatskog zagorja nastavili su prezentirati povijesno oružje (izložba vojničkoga hladnog oružja od 9. do kraja 18. st. "Ubojite oštrice", jesen 2003., Muzej seljačkih buna). Ovom je prilikom na izložbi i u popratnom katalogu autora Marija Kovača predstavljen izbor civilnih mačeva koji su se nosili i rabili ponajprije kao statusni simboli. Izložena su 102 primjerka iz privatne zbirke (anonimnog kolekcionara), a u popratnom su katalogu svi primjerci popraćeni ilustracijom u boji s kataloškim podacima i opisom. U uvodnom dijelu kataloga Mario Kovač dao je opće informacije o rapirima, njihovoj upotrebi, dijelovima, ukrasima i izradi te je naveo klasifikaciju osnovnih oblika rapirskih balčaka. Prilozi kataloga sadržavaju kovačke marke i natpise na oštricama te popratnu bibliografiju.

Dvor Veliki Tabor bio je tijekom tri stoljeća (1502 – 1793) glavno sjedište obitelji Rattkay, čiji su se pripadnici isticali u vojnom, političkom, crkvenom i kulturnom životu tadašnje Hrvatske.