"Meštrovićev znak u Zagrebu" nova je knjiga autorice Barbare Vujanović objavljena 2017. godine u izdanju Muzeja Ivana Meštrovića. Riječ je o vodiču kroz Meštrovićevo naslijeđe, djela ostvarena i izložena po zagrebačkim trgovima, muzejima i crkvama. Prisutnost Ivana Meštrovića u glavnome gradu, njegovih deset javnih spomenika, Hrvatski dom likovnih umjetnika, djela u crkvama i niz nerealiziranih projekata koji su osmišljeni u razdoblju od 1922. godine kada Meštrović postaje profesor na kraljevskoj akademiji za umjetnost i obrt do 1942.g. kada pod pritiskom napušta Zagreb, bili su osnovni motiv više kustosice Atelijera Meštrović Barbare Vujanović da nakon dugog niza godina istraživanja napiše knjigu "Meštrovićev znak u Zagrebu". Knjiga se nastavlja na djelovanje ranijih kustosa Atelijera Meštrović i na dokumentacijske fondove koje su osnovali i ostavili svojim nasljednicima, ali predstavlja i rezultate istraživanja i sakupljanja relevantnih podataka iz Likovnog arhiva HAZU, Državnog arhiva, Nacionalne i sveučilišne knjižnice i arhiva svih muzeja koji u svojem fundusu imaju djela Ivana Meštrovića. U svom istraživačkom radu Barbara Vujanović je provukla nekoliko slojeva topografija Zagreba. Ona prva i najvažnija je vidljiva u svim realiziranim radovima našeg najpoznatijeg umjetnika kroz koje lakoćom vodi čitatelja, no knjiga otkriva i prostore gdje je Meštrović živio, radio i kretao se, te nam otkriva da je Zagreb tih godina bio grad u uzletu s velikom intelektualnom i umjetničkom energijom i slobodom koja je omogućila da se Meštrovićeve skulpture i arhitektura tako kvalitetno inkorporiraju u grad. Autorica po poglavljima na 240 stranica knjige predstavlja: Javne skulpture i spomenike, Djela u crkvama, Arhitektonske projekte, Djela u muzejskim zbirkama te Izgubljene Meštrovićeve prostore: Galerija Meštrović u Ilici 12 i Atelijer na Josipovcu 5. Recenzenti knjige su dr.sc. Snješka Knežević i dr.sc. Dalibor Prančević. (Iva Validžija)

Knjiga „Meštrovićeve Crikvine“ kustosice Galerije Meštrović Maje Šeparović Palada prvi put sveobuhvatno i na jednome mjestu interpretira slijed zamisli i gradnju Meštrovićevih Crikvina. Taj jedinstveni sakralno-umjetnički sklop nastao je Meštrovićevim intervencijama na ruševinama povijesnog Kaštilca Capogrosso iz 16. stoljeća u splitskom predjelu Meje. „Zbog Meštrovićevih prostornih intervencija i njegovih kiparskih ostvarenja, cjelovitosti tematskog ciklusa te spajanja prirodnoga i povijesnog ambijenta - kao i zbog umjetnikove emocionalne vezanosti za ovaj prostor, Crikvine zauzimaju jedinstveno mjesto unutar Meštrovićevoga opusa“, istaknula je autorica u uvodnom dijelu knjige. Na temelju istražene dokumentacije, tiskanoga i arhivskoga gradiva, autorica je dala iscrpan povijesni pregled ispisujući sudbinu Crikvina prije Meštrovićevih preinaka te njihov izgled tijekom i nakon dviju faza obnove. Tekst je popraćen brojnim dokumentarnim fotografijama, preslikama arhivskoga gradiva i novinskih članaka. Potkrijepljen je bibliografskim bilješkama, a popraćen je i bibliografijom te sažetkom na engleskom jeziku.