Tema broja 1/4: Zaštita u muzeju

Tema broja 1/2: Skupljanje. Tema broja 3/4: Marketing u muzejima.

Tema broja 1/4: Edukacija u muzejima

Po prvi put u hrvatskoj muzeološkoj i knjižničarskoj stručnoj literaturi posvećena je veća pažnja temi muzejskih i galerijskih knjižnica. Na temi broja Informatice Museologice (29 (1998.), br. 1/2) "Muzejske knjižnice" sudjelovalo je 20 autora. Bogate knjižnicne fondove i raritetne naslove hrvatskih muzejskih knjižnica, postupke nabave, obrade i zaštite te usluge za korisnike predstavili su I. Kolbas (Etnografski muzej, Zagreb), Š. Batinić (Hrvatski školski muzej, Zagreb), A. Georgijević-Šavar (Muzej Mimara, zagreb), M. Marović (Arheološki muzej, Zagreb), A. Galić (Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb), D. Čaleta (Hrvatski prirodoslovni muzej, Zgb), V. Mršic (Tiflološki muzej, Zgb), B. Stergar (Zavicajni muzej Ozalj), I. Jašic (Dom Marina Držica, Dubrovnik), F. Cega i D. Radic (Muzej grada Trogira), M. Vinaj (Muzej Slavonije, Osijek), D. Hrvatin (Narodni muzej Labin). Prikaze muzejskih knjižnicnih fondova u inozemstvu izradile su O. Lalevic i A. Dautovic (Zemaljski muzej BIH, Sarajevo), A. Dular (Narodni muzej Slovenije, Ljubljana), N. Židov (Slovenski etnografski muzej, Ljubljana), J. Andersen (Južnoafricka nacionalna galerija, Cape Town). O temama iz suvremenog muzejskog knjižnicarstva publicirani su tekstovi S. Radovanlija Mileusnic te B. Elegaard i O. Tarrete (preneseno iz Museum International). Obradom ove teme željelo se izmedu ostaloga još jedamput upozoriti da muzejske knjižnice podupiru zadatke i svrhu muzeja i sudjeluju u ostvarenju njegovih ciljeva. Urednica teme broja je Snježana Radovanlija Mileusnić. Tema Informatice museologice br. 3/4 je Znanstveni rad u muzejima, a urednica teme broja je muzejska savjetnica Višnja Zgaga.

Temi “Novi stalni postavi u muzejima i galerijama poslije Domovinskog rata” posvećen je četverobroj (za 1999. godnu) MDC-ovog časopisa “Informatica museologica”. Predstavljene su muzeološke koncepcije, arhitektonski planovi i realizacije stalnih postava Muzeja krapinskih neandertalaca (Krapina), Entomološkog odjela Gradskog muzeja Varaždin, Muzeja Belišće, Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, Muzeja suvremene skulpture na otvorenome (Labin), Zavičajnog muzeja otoka Visa, Sarajevskog muzeja suvremene umjetnosti. Ostalnim stalnim rubrikama (Riječ je o…; Iz muzejske teorije i prakse; Pogledi, događaji, iskustva; Kongresi, simpoziji, seminari; Prikazi; Vijesti), Informatica nastavlja tridesetogodišnju tradiciju praćenja recentnih zbivanja u muzejskoj i muzeološkoj teoriji i praksi u Hrvatskoj i inozemstvu.

Tema drugog dvobroja za 2000. godinu posvećena je fotografiji u muzejima. Okuplja osamnaest tekstova renomiranih stručnjaka, teoretičara muzeologije, kustosa, arhivista, pravnika, povjesničara umjetnosti, restauratora, iz Hrvatske i inozemstva. Fotografija je predstavljena kao muzejski predmet, sastavni dio muzejske dokumentacije te muzeografsko pomagalo. Neki od tekstova su: L. Dražin Trbuljak "O fotografiji u našim muzejima", I. Maroević "Fotografija kao muzejski predmet", Ž. Koščević "Sabiranje fotografija - amaterski ili profesionalni problem", B. Hlevnjak "Đuro Greisbach i muzeji", R. Ivanuš "Zbirke fotografija i fototeke u zagrebačkim muzejima", I. Brezovečki-Biđin "Fotografija - autorska prava i muzeji", Z. Baričević "Fotografija u Hrvatskom državnom arhivu", V. Lozić "Zbirka hrvatske fotografije pri Fotoklubu Zagreb", Z. Antoš "Mogućnosti korištenja digitalne fotografije" i drugi. U rubrici "Riječ je o..." prenesena su iskustva inozemnih autora u radu s fotografijom: H. Visser (Stedelijk museum, Amsterdam) "Što muzeji rade s fotografijom?", F. Ebner "Fotografska zbirka u Muzeju Folkwang u Essenu", U. Stahel "Muzej fotografije Winterthur", W. Naef (J. Paul Getty Museum, Los Angeles) "Značajni otkupi fotografije 1985-1990.", A. Dufek "Zbirka fotografije Moravske galerije u Brnu". Tema fotografije obrađena je i u drugim stalnim rubrikama kao što su npr. tekstovi P. Dabac "Osnovna pravila za arhiviranje i konzervaciju fotografija" i M. Smokvina "Od dagerotipije do digitalne fotografije" u rubrici "Zaštita" te A. Bauer "Galerija umjetničke fotografije" u rubrici "Iz dokumentacijskih fondova MDC-a". Tema broja popraćena je i opsežnom tematskom bibliografijom o fotografiji u muzejima.

Prvi dvobroj MDC-ovog časopisa "Informatica museologica" (32, 1/2) za 2001. godinu posvećen je temi "Žene u muzejima". Okuplja 18 priloga u kojima su predstavljene žene kolekcionarke (Žarka Vujić), aspekti feminizacije profesije kustosa (Dubravka Peić Čaldarević), zastupljenost žena u hrvatskim muzejima (Markita Franulić), položaj žena u slovenskim muzejima (Taja Čepič), muzejski rad Jelice Belović Bernadzikowski, Zlate pl. Šufflay (Dubravka Jakelić-Osrečki), Zdenke Munk (Stanko Staničić), Marijane Gušić i Jelke Radauš Ribarić (Nerina Eckhel), Radmile Matejčić (Lada Prister), Lelje Dobronić (Maja Škiljan), Alme Orlić (Vladimir Maleković). Višnja Zgaga predstavila je projekt novog muzeja ženskog slikarstva donacije dr. Josipa Kovačića "Hrvatske slikarice rođene u 19. stoljeću", Silvija Lučevnjak muzejsku prezentaciju baštine Dore Pejačević u Zavičajnom muzeju Našice. Lucija Benyovsky opisuje razvoj hrvatskih ženskih udruženja i doprinose Marije Kumičić, Željka Jelavić opisuje svrhu i ciljeve izložbe "Pitam se, pitam, može li drugačije?" (Muzej grada Zagreba, 2000.) održane u sklopu projekta "Žene i mediji" (Grupa za ženska ljudska prava B.a.B.e.), Nada Beroš autorica je intervjua sa Sabinom Bretwieser. Tema broja sadrži i prijevode preuzetih tekstova o Ženskom muzeju u Danskoj i ulogama žena u njemačkim muzejima. Tema broja zaokružena je tekstom urednice časopisa Lade Dražin-Trbuljak. I druge stalne rubrike "Informatice" (Riječ je o...; Iz muzejske teorije i prakse; Kongresi, simpoziji, seminari; Zaštita; Iz dokumentacijskih fondova MDC-a; Pogledi, događaji, iskustva; Prikazi; Obavijesti) donose niz tekstova renomiranih hrvatskih i inozemnih stručnjaka.

Prvi dvobroj za 2002. godinu MDC-ovog časopisa «Informatica museologica» donosi drugi dio izlaganja sa stručnog skupa «Muzejska publikacija i novi mediji» (Zagreb, Muzej «Mimara», 2001.) iz tematskog bloka «Muzejski marketing» (Tomislav Šola, Antonija Jergović). Gošća urednica drugog tematskog bloka časopisa «Muzejsko upravljanje» je dr. sc. Žarka Vujić koja je i autorica teksta uvodnika, teksta o muzejskim upravnim vijećima te razgovora sa Suzannom Taverne, bivšom upraviteljicom British Museuma. Objavljeni su prijevodi dva teksta Kevin Moorea, urednika respektabilnog priručnika «Museum management» (1994.), tekst Višnje Zgage, ravnateljice MDC-a «Nacrt strategije kulturnog razvitka Hrvatske u 21. stoljeću – muzeji» rađen za potrebe dokumenta «Strategija kulturnog razvitka» (Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2001.) kao i razgovor s Vladimirom Malekovićem, ravnateljem Muzeja za umjetnost i obrt. O pojedinim aspektima muzejskog upravljanja pisali su i Sanjin Dragojević, Markita Franulić, Taja Čepič, Sanjica Faletar i Valerie Thackeray. Iz drugih tematskih blokova časopisa (Iz muzejske teorije i prakse; Kongresi, simpoziji i seminari; Zaštita; Iz dokumentacijskih fondova MDC-a; Pogledi, događanja i iskustva) koji donose ukupno 19 priloga, izdvajamo tekstove o problematici i postupcima zaštite djela suvremene umjetnosti (Y. Hummelen, R. A. Perry, E. G. Castrillo), tekstove o novom projektu MDC-a «Personalni arhiv», obilježavanju Međunarodnog dana muzeja u hrvatskim muzejima 2002. godine.

«Izazov za muzealce: muzeološko školovanje i stručno usavršavanje» tema je najnovijeg broja stručnoga muzeološkog časopisa Informatica Museologoca. Glavna urednica i viša kustosica Muzejskoga dokumentacijskog centra Lada Dražin-Trbuljak temu je predstavila radovima renomiranih muzeoloških stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva. Dr. sc. Ivo Maroević i dr. sc. Žarka Vujić s Katedre za muzeologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu predstavili su akademsko školovanje i obrazovanje za muzejsku profesiju u Hrvatskoj. Preuzeti tekstovi dr. sc. Zbyneka Z. Stranskog predstavljaju pojam ekomuzeologije i rad Katedre za ekomuzeologiju u Banskoj Štiavnici, Slovačka Republika. Dr. sc. Lynne Teather i dr. sc. Peter van Mensch opisali su kanadska i nizozemska iskustva u planiranju karijere i stvaranju muzejske učeničke zajednice. Broj donosi i prijevod ICOM-ova Vodiča kroz program stručnog usavršavanja muzealaca. Priloge iz prakse o profesiji kustos/ica u muzejima dali su Nancy Villa Bryk (Muzej Henryja Forda i Greenfield Village u Dearbornu, SAD) i Davorin Vujčić (Galerija Antuna Augustinčića, Klanjec). Druge stalne rubrike časopisa (Iz muzejske teorije i prakse; ICOM; Kongresi, simpoziji, seminari; Iz dokumentacijskih fondova MDC-a; Pregledi, događanja, iskustva; Info; Prikazi; Reagiranja; In memoriam) donose ukupno 31 prilog iz hrvatske i inozemne muzejske prakse. Tekstovi su popraćeni sažecima na engleskom jeziku te crno-bijelim ilustracijama.

Prvi dvobroj 35. godišta MDC-ova časopisa Informatica Museologica u tematskom bloku donosi "Neka iskustva u primjeni novih tehnologija i medija: Internet, web, primjena računalne tehnologije u dokumentaciji, multimedija". Jedanaest preuzetih i originalnih priloga hrvatskih i inozemnih autora posveceno je web prezentacijama muzeja ili muzejskih zbirki, virtualnim radionicama i izložbama, izgradnji računalne muzejske dokumentacije, primjeni multimedije u muzejskim izložbama. Sadržani su i prijevodi ICOM-CIDOC-ove Radne grupe za multimediju "Kriteriji za procjenu učinkovitosti multimedije u muzejima", Minervine Radne grupe 5 "Načela kvalitete pri izradi internetskih stranica s područja kulture" te "Parmske povelje" iz 2003. godine o digitalizaciji kulturne baštine. Arhitektonski rad Marija Beusana na muzejskim povremenim i stalnim izložbama, novi stalni arheološki postav u Muzeju Like Gospić, fototeka i nove akvizicije Muzeja grada Koprivnice, počeci digitalizacije predmeta Muzeja Psihijatrijske bolnice Vrapče opisani su u rubrici Iz muzejske teorije i prakse. Časopis donosi i prikaze recentnih izložaba i publikacija, a rubrika Zaštita pregled konzervatorsko-restauratorskim radova na slikama iz Zbirke hrvatskih slikarica u 19. stoljeću. MDC je predstavio arhivsko gradivo o Biserki Velić iz Personalnog arhiva muzejskih djelatnika te radove polaznika stručnih ispita u 2004. godini iz Zbirke rukopisa. Tekstovi su popraćeni sažecima na engleskom jeziku i bibliografskim bilješkama. Drugi dvobroj 35. godišta MDC-ova časopisa Informatica Museologica u tematskom bloku donosi priloge o pomorskim muzejima i pomorskim zbirkama u Hrvatskoj. Nikša Mendeš opisao je postanak Odjela povijesti pomorstva Pomorskoga i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja (Rijeka), Anica Kisić dala je prikaz djelatnosti Pomorskog muzeja u Dubrovniku, Katarina Pocedić opisala je Zbirku pomorstva i brodogradnje Povijesnoga muzeja Istre (Pula). Sani Sardelić predstavila je predmete iz života pomoraca u Gradskome muzeju Korčula, a Dragana Lucija Ratković projekt "Kuća o batani" u Rovinju. Tekst posvećen zakonodavstvu i praksi u zaštiti pomorske baštine u Hrvatskoj priredila je Anica Kisić. Rubrika "Riječ je o…" donosi detaljno obrazloženje prijedloga kandidature za upis hrvatskog čipkarstva na UNESCO-ovu listu svjetskih remek-djela usmene i nematerijalne baštine. Svoje priloge u rubrici "Iz muzejske teorije i prakse" dali su Morana Vouk iz Tiflološkog muzeja Zagreb o osobama oštećena sluha kao posjetiteljima muzeja, Ljerka Perči o knjižnici plemićke obitelji Bombelles u okolici Varaždina, Rosana Ratkovčić o posjetu Kući Ane Frank u Amsterdamu te Dragana Draganić o dva nova muzeja u Washingtonu. Rubrika "ICOM" posvećena je konferenciji ICOM-a u Seoulu (Koreja), o nematerijalnoj kulturnoj baštini održanoj 2004. godine. Uz priloge u rubrici "Pogledi, događaji, iskustva" predstavljen je Mirko Bulat iz Personalnog arhiva MDC-a. U posebnom prilogu časopisa dana je bibliografija Informatice Museologice: 1994.-2003. više knjižničarke MDC-a Snježane Radovanlije Mileusnić. Tekstovi su popraćeni sažecima na engleskom jeziku i bibliografskim bilješkama.