Vila Frangeš na Rokovom perivoju u Zagrebu, kao i u njoj smještena Ambijentalna zbirka kipara Roberta Frangeša Mihanovića, registrirani su kao kulturna dobra Republike Hrvatske. Ambijentalnu zbirku nasljednici su 1991. darovali Gradu Zagrebu, a od 1996. dana je na upravljanje Muzeju grada Zagreba. U knjizi dr. sc. Nine Gazivode, savjetnice za pokretna kulturna dobra Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, obuhvaćeni su i sabrani rezultati njezina sustavnoga obilaženja i istraživanja objekta vile i Ambijentalne zbirke tijekom jednoga desetljeća. Cilj joj je upozoriti na iznimnu arhitektonsko-interijernu vrijednost vile te na njezinu očuvanu ambijentalnu cjelovitost kao iznimnu rijetkost u hrvatskom kulturnom okruženju. Vilu je, naime, projektirao arhitekt Viktor Kovačić 1910.god. u dijelu grada koji se tijekom dvadesetak godina izgradio u rezidencijalnu umjetničku četvrt. Osobitost njezinu interijeru pridaju ugrađena drvena oprema i namještaj, sastavljeni od demontirane drvene zidne obloge i fragmenata klupa i ormara zagrebačke prvostolnice. Nakon uvodnih redaka povjesničarke umjetnosti dr. sc. Željke Čorak, knjiga donosi tri velika tematska poglavlja s nizom potpoglavlja. Prvo je posvećeno vili Frangeš, njezinoj projektnoj dokumentaciji, detaljnoj analizi pojedinih prostorija i interijera te vrta. Drugo poglavlje „Duhovno okružje“ opisuje kulturno-umjetničko okruženje u kojemu je građena vila, rad Viktora Kovačića i njegove veze sa Bolleom, umjetničko stvaralaštvo Roberta Frangeša-Mihanovića i njegove veze s Izidorom Kršnjavijem. Treće poglavlje „Prostorno okruženje“ posvećeno je opisu umjetničke kolonije vila na Rokovom perivoju. Knjiga donosi i opsežan sažetak na engleskome jeziku, popis literature te kataloški popis ilustrativne građe (nacrta, fotografija, preslika, dokumenta…). Rezultat je doktorske disertacije autorice s temom „Suodnos arhitekture i ambijentalne zbirke Frangeš-Mihanović“ obranjene 2007. god. na Katedri za muzeologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.

U povodu 120. obljetnice rođenja i 50. godišnjice smrti likovnog umjetnika Vilima Muhe (1887.-1957.), koji je živio i radio kao nastavnik crtanja u Petrinji 14 godina, Galerija "Krsto Hegedušić" u Petrinji (POU Hrvatski dom) objavila je njegovu likovnu monografiju. Autor teksta monografije je liječnik i književnik Boris Vrga, autor monografije "Stoljeća petrinjske likovnosti" (2002.). Rekonstrukcijom Muhina životopisa Vrga je dao vrijedan prinos povijesnoumjetničkoj znanosti koja ga je "(...) orijentirana na vodeće predstavnike pojedinih epoha i pravaca, posve marginalizirala i zapostavila" iako je Vilim Muha, praški student i učenik Vlaha Bukovca, svojim opusom zaslužio važno mjesto u povijesti hrvatskih likovnih umjetnosti. Tekst je potkrijepljen dokumentarnom građom i fotografijama te ilustriran sa 74 kataloški opisane reprodukcije u boji.