Katalog uz izložbu povodom 80. obljetnice Etnografskog muzeja u Zagrebu. Muzej je službeno osnovan 22. listopada 1919. godine naredbom bana Ivana Palečeka o osnivanju Etnografskog odjela Hrvatskog narodnog muzeja. Muzej je tada objedinio postojeće etnografske zbirke Hrvatskog narodnog muzeja, Muzeja za umjetnost i obrt Zemaljske obrtne škole, Zbirke Salamona Bergera, Hrvatskog školskog muzeja i Muzeja Trgovačko-obrtne komore i sadržavao je oko 16.000 predmeta. U katalogu je ispričana povijest muzeja - gradnja njegove zgrade prvotno za smještaj Trgovačko-obrtnog muzeja (arhitekt Vjekoslav Bastla, 1903.) a kasnije dodijeljene za potrebe Etnografskog muzeja. Autorica izložbe i teksta kataloga opisuje muzejske djelatnosti i stručni i znanstveni rad njegovih stručnjaka podjelivši povijest muzeja u razdoblja od 1919. do 1945., od 1946. do 1965., od 1965. do 1975. i od 1976. do 1999. godine.

Gradski muzej Varaždin priredio je reprezentativnu spomenicu uz obilježavanje 80. godišnjice djelovanja. Osnovan 1925. godine, Muzej je u svojemu kontinuitetu stekao riznicu od 150000 različitih predmeta koji svjedoče o povijesti i kulturnom životu grada Varaždina. Najvredniju građu i njezin muzejski životopis predstavili su muzejski stručnjaci i autori monografije. Muzejski savjetnik Miroslav Klemm opisao je povijest grada Varaždina i okolice, a viša kustosica Ljerka Šimunić povijest Muzeja kao „odraz duhovnih krajolika“. Muzejske odjele predstavili su Miroslav Klemm (Kulturnopovijesni odjel), viša kustosica Ljerka Albus (Etnografski odjel), muzejska savjetnica Marina Šimek (Arheološki odjel), muzejska savjetnica Mirjana Dučakijević (Galeriju starih i novih majstora), viša kustosica Antica Bregović (Entomološki odjel), muzejska savjetnica Magdalena Lončarić (Povijesni odjel). Restauratorica Melita Krnoul opisala je djelatnosti muzejskih radionica, a viša kustosica Spomenka Težak izradila je bibliografiju izdavačke djelatnost Muzeja. Bogato ilustrirana kvalitetnim ilustracijama muzejskih predmeta u boji, pisana na hrvatskome i engleskom jeziku, monografija je ujedno i zahvala prof. Krešimiru Filiću, utemeljitelju i duhovnom ocu Muzeja te svim kasnijim zaslužnim muzejskim djelatnicima i pojedincima koji su njegovali Muzej i gradili njegove zbirke.

Uoči velikoga jesenskoga događanja knjige na dugoočekivanome Interliberu Zagrebačkoga velesajma, na kojemu će MDC po 41. put predstaviti recentnu izdavačku djelatnost hrvatskih muzeja i galerija, predstavljamo rijetku vrstu publikacija u muzejskome izdavaštvu. Riječ je o katalogu 80 godina izdavačke djelatnosti Muzeja Slavonije : 1942. – 2022., autorice Ivane Knežević Križić, više knjižničarke Muzeja Slavonije u Osijeku. Bibliografija izdavačke djelatnosti najvećega slavonskoga muzeja izrađena je uz veliku obljetnicu Muzeja Slavonije, njegov 145. rođendan, a objavljena je kao katalog istoimene izložbe postavljene uz ovogodišnji Međunarodni dan muzeja. Izbor teme muzejskoga nakladništva, koje je stvarano zaslugom nekoliko generacija muzealaca tijekom 8 desetljeća, vrlo snažno podržava moto ovogodišnjega dana muzeja – „Moć muzeja“ – jer moć je u znanju, a znanje je u knjizi! Tome svjedoči i najnoviji katalog Ivane Knežević Križić. Katalog o publikacijama Muzeja Slavonije čine dva dijela. Prvi, tekstualni dio čini sukus ranije objavljenih tekstova Ivane Knežević Križić koji svjedoče o njezinom dobrom poznavanju tematike muzejskoga nakladništva što je primijenila pri definiranju formalnih i sadržajnih značajki te razvojnih etapa izdavačke djelatnosti Muzeja Slavonije kroz 80 godina. Pri tome je autorica predstavila izdavačku produkciju Muzeja unutar klasifikacije koja najbolje održava njezine specifičnosti kao i usku povezanost izdavaštva s muzejskim fundusom i djelatnostima. Kataloškom dijelu publikacije prethodi i kraći povijesni pregled izdavačke djelatnosti Muzeja u kojemu je autorica stavila naglasak na pojedine naslove koji svjedoče o mijenama, razvoju i usavršavanju muzejskih publikacija kao i o uvođenju i primjeni njihovih novih vrsta, formi i sadržaja. Autorica je, naime, ukupno 263 objavljena naslova svrstala unutar tri razdoblja koja je prepoznala prema određenim društveno-političkim razdobljima, a koja su bitno utjecala na cjelokupni rad muzeja pa tako i njegovu izdavačku djelatnost. Prvo razdoblje – obilježeno ustrojem i organizacijom Muzeja, ekipiranjem stručnoga osoblja, traženjem adekvatnoga smještaja, upornoga i ustrajnog dizanja muzeja na vlastite noge – započinje pokretanjem Osječkoga zbornika, u bijele korice ukoričenoga časopisa, koji se kontinuirano objavljuje do danas, a koji je u godinama rada Muzeja do kraja Drugoga svjetskoga rata bio i jedina muzejska publikacija! U drugom razdoblju izdavačke djelatnosti Muzeja, od 1945. do 1990. godine, objavljena je 71 publikacija među kojima su i katalozi izložaba iz muzejskoga fundusa kao „trajno zabilježene muzejske priče“ koje tematskim analizama i tekstovima, zabilježenim znanjem o izloženim predmetima, ilustrativnom građom izložbenih postava i prostora – čuvaju izložbe od zaborava. Treće i najplodonosnije razdoblje u povijesti izdavačke djelatnosti Muzeja Slavonije započelo je 1991. godine, a traje i danas. No, i Muzej Slavonije je već zakoračio u novo razdoblje u kome se okreće suvremenoj publici i intenzivnijoj komunikaciji elektroničkom knjigom čemu svjedoči i virtualni katalog izložbe Valpovački vlastelini Prandau-Normann. Među pomno izabranim primjerima publikacija Muzeja Slavonije, koje „svjedoče o njegovoj povijesti, radu i razvoju, o samim muzejskim odjelima, muzejskom fundusu, kao i o specifičnim programima i uslugama koje nudi.“ ističem i svoje favorite ukazujući istovremeno kako će svaki čitač u ovome vrijednom štivu pronaći nešto za sebe. Tako u pokretanju tematskih bibliografskih cjelina odnosno nizova (među kojima su: Vječni Osijek; Biblioteka Slavonije i Baranje; Katalozi zbirki Muzeja Slavonije) prepoznajem promišljenu muzejsku nakladničku politiku; u objavljivanju muzejskih vodiča za djecu između ostaloga vidim i hrabrost i umješnost u obraćanju malima i mladima posjetiteljima; velika profesionalnost, kolegijalnost i poštovanje prethodnika – muzejskih stručnjaka ogleda se u zbornicima o Vjekoslavu Celestinu, Kamilu Firingeru, Mirku Bulatu, Danici Pinterović kao i u zborniku radova sa stručnoga skupa povodom 120. obljetnice Muzeja – Osnivači i prvi kustosi muzeja u Hrvatskoj, koji je nezaobilazno za svakoga istraživača povijesti muzeja. Ljubitelji lijepe knjige zasigurno će uživati u pretisku unikata iz muzejskoga fundusa pa tako i u listanju Atlasa vukovarskog vlastelinstva 1733. U zaključnom dijelu prvoga dijela knjige, autorica je dala vrlo korisnu analizu 263 publikacije Muzeja Slavonije objavljene od 1942. do 2022. godine. Iskazala je brojčane podatke te postotke po pojedinim zastupljenim vrstama muzejskih publikacija, njihovom sadržaju i mediju kao i osnovne smjernice kojima se vodi daljnja izdavačka djelatnost Muzeja. Ova je zaključna analiza ujedno i važno polazište za izradu strategije muzejskoga nakladništva u narednom periodu. Drugi dio publikacije donosi kataloški dio s kronološki navedenim publikacijama Muzeja Slavonije. Iako je prva publikacija, točnije muzejski vodič kroz stalni postav Franje Buntaka, objavljena 1940. pod okriljem Društva prijatelja starina „Mursa“, početkom muzejskoga izdavaštva smatra se 1942. godina kada se objavljuje prvi broj časopisa Osječki zbornik. Kronologija simbolično i završava njegovim 37. brojem objavljenim u 2022. godini. Unutar godina objavljivanja, publikacije su navedene abecednim slijedom uz navođenje njihova naslova i podnaslova, imena i prezimena autora, urednika, priređivača, fotografa, ilustratora, mjesta objavljivanja, nakladnika i godine te materijalnoga opisa, uz navođenje vrste publikacije. Serijske publikacije i zbornici donose i popise radova svih zastupljenih autora, a neke od jedinica popraćene su i kraćim napomenama o njihovu sadržaju. Dodanu vrijednost kataloškog popisa čini popratna ilustrativna građa – presnimke korica svake jedinice što pak omogućava uvid u razvoj knjižne opreme i oblikovanja – od bijelih korica do maštovito ilustriranih korica u boji. Znanje ukoričeno u širokoj lepezi muzejskih publikacija omogućava nam da bolje upoznamo Muzej, muzejske zbirke i pojedine predmete, njegove djelatnosti, ali i muzejske djelatnike, naučimo više o povijest grada Osijeka, ali i cijele Slavonije, iščitavamo kako su se društveno-političke mijene održavale na izložbene teme i muzejske događaje. Stoga je katalog kolegice Knežević Križić višestruko vrijedno štivo koje se još uvijek svrstava u pionirska djela malobrojnih knjižničarki i knjižničara koji su uspješno ostvarili kataloge izdavačke djelatnosti njihovih muzeja. (Snježana Radovanlija Mileusnić)

Autori izložbe: Marija Karlovčan-Subić i Zagorka Pavlović

Opsežna monografija, priređena prigodom 100. obljetnice službenog proglašenja Vinkovaca gradom (1920. - 2020.). Pokazuje razvoj grada i stanovništva u posljednjih 100 godina od 83 stoljeća duge povijesti naseljavanja mjesta koje nosi ime Vinkovci. Prije 100 godina grad je bio izrazito kozmopolitska sredina te je službeno proglašenje gradom 5. studenoga 1920. bilo samo formalost jer je već u drugoj polovini 19. st. grad i po broju stanovnika i po sadržajima imao sve urbane elemente, s tim što je, ako se ne računa vrijeme antičkih Vinkovaca – Cibala, prve obrise urbanog naselja počeo dobivati još oko 1750., kada je postao središte 7. brodske graničarske pukovnije.