Izložba održana od 3.listopada do 15.studenoga 1993. godine u Muzeju seljačkih buna, Gornja Stubica.

Gradski muzej Drniš obilježio je svoju 60. obljetnicu rada (1960. – 2020.) prigodnim stručnim skupom i izložbom iz fundusa. Popratni zbornik je promoviran, a izložba otvorena na Međunarodni dan muzeja, 18. svibnja 2020. godine. Zbornik, kao svojevrsna spomen-knjiga, sadrži zbirku kraćih tekstova autora koji su sudjelovali u različitim segmentima rada Gradskoga muzeja Drniš posljednjih desetljeća. Kroz 13 tekstova ispričana je povijest muzeja u prvome licu, gdje se povijesne činjenice isprepliću s osobnim sjećanjima.Tematski se vežu za pet osnovnih tematskih cjelina prigodnoga obljetničkog skupa: Osnivanje muzeja, akvizicija djela, oblikovanje muzejskih zbirki; Od Centra za kulturu, obrazovanje i informacije Drniš do Pučkog otvorenog učilišta Drniš, Narodne knjižnice Drniš i Gradskog muzeja Drniš; Muzejske suradnje i projekti; Muzejska arhitektura i infrastruktura; Muzej i održivi razvoj kulturnog turizma. Ravnatelj Muzeja Davor Gaurina naveo je osnovne podatke iz povijesti Muzeja koja je započela inicijativom Nikole Adžije (1875. – 1972.) kao i njegovom donacijom predmeta i prostora u rodnoj kući. Stvaranju muzeja pridonijela je i velikodušna donacija Ivana Meštrovića (1883. – 1962.) od 17 skulptura i 8 slika čime se je umjetnik odužio svome rodnom kraju kao i Nikoli Adžiji koji je među prvima uočio Meštrovićev talent te mu kao načelnik tadašnje drniške općine pružio potporu za odlazak na školovanje u klesarsku radionicu u Splitu. Zbirka djela Ivana Meštrovića s vremenom je rasla i do današnjega dana ostala je najvrjednija muzejska umjetnička zbirka. Gaurina iznosi i svoja sjećanja na obnovu devastirane zgrade Muzeja tijekom Domovinskoga rata, kao i na povrat otuđene muzejske građe te izdvajanje Muzeja iz Centra za kulturu u samostalnu ustanovu 2000. godine. Kustosica Muzeja Antonia Tomić govorila je o projektu stvaranja novog stalnog postava koji je započeo 2014. godine i trenutno je u sedmoj fazi rada. Osim u zgradi Muzeja, stalni će postav etnografske građe biti ostavljen i u obnovljenoj staroj mlinici u kanjonu rijeke Čikole. Joško Zaninović prisjetio se svoga rada u Muzeju (1996. – 2018.) u kome je kao kustos i ravnatelj sudjelovao na brojnim projektima među kojima je i provođenje sustavnih arheoloških i zaštitnih iskopavanja na arheološkim lokalitetima Burnum, Ključica, drniška Gradina i drugima. Frederik Levarda kao višegodišnji suradnik Muzeja prisjetio se brojnih projekata koji su započeli 2002. s restauracijom lustera iz spomen-sobe Nikole Adžije te srednjovjekovnoga oklopa i šljema. Nataša Zaninović istaknula je kontinuiranu suradnju Muzeja i JU Nacionalni park Krka koja obuhvaća sustavna arheološka istraživanja, sudjelovanje u manifestaciji Noć muzeja, organizaciji dječjih tematskih radionica, kulinarskih radionica, tematskih izložbi te izdavačku djelatnost. Autor izrazito sentimentalnoga i mjestimice lirskog teksta je Željko Krnčević, ravnatelj Muzeja grada Šibenika i prijatelj drniškoga Muzeja. Među brojnim sjećanjima naveo je i jedinstveni nalaz kosti mladoga mamuta na raskrižju za Knin; udomljavanje Muzeja grada Drniša tijekom Domovinskoga rata, kao i u raščišćavanju devastiranoga Muzeja te postavljanju izložbe Krhotine (1995.) od pronađenih uništenih eksponata i predmeta. Povezanost i zajedničke projekte Muzeja i kulturnih ustanova grada Drniša opisali su: Davor Čupić (Centar za kulturu Drniš), Danijela Drezga (Narodna knjižnica Drniš) i Matilda Jelčić Stojaković (Radio postaja Drniš). Stipe Ramljak pisao je o povezanosti Muzeja i Ogranka Matice hrvatske u Drnišu koja je među ostalim, rezultirala i postavljanjem biste Ivana Meštrovića u Drnišu 2011.g., rad akademskog kipara Ivana Mirkovića kao i objavom Dnevnika Nikole Adžije (2005.) čiji se rukopis čuva u fundusu Muzeja. Značajnu ulogu Muzeja grada Drniša u oblikovanju, razvoju i prezentaciji Drniša kao turističke destinacije predstavila je Josipa Čupić, a suradnju s Tematskim parkom Etnoland u Pakovu Selu koji posjeduje etnografsku zbirku opisala je Ana Lokas. Posljednji je tekst u zborniku Đure Perlića, Drnišanca i kroničara značajnijih drniških zbivanja, koji se prisjetio susreta sa šjor Nikolom Adžijom kojemu je kao dijete znao pomagati u čišćenju vrta: Uvijek je, pa i nama, govorio da valja učiti. Samo tako može se izaći iz sirotinje. Tako smo se sprijateljili (...) Drugi dio publikacije donosi reprodukcije dokumentarnih fotografija koje ilustriraju i same tekstove. Urednici zbornika su ravnatelj Muzeja Davor Gaurina i kustosica Antonia Tomić, ujedno i jedini djelatnici Muzeja koji šest decenija prikuplja, čuva i prezentira kulturnu i povijesnu baštinu drniškoga kraja. Ovim kraćim prikazom obljetničkoga zbornika, djelatnici MDC-a žele im u tome puno uspjeha i još mnogo obljetnica. (Snježana Radovanlija Mileusnić)

Gradski muzej Drniš obilježio je svoju 60. obljetnicu rada (1960. – 2020.) prigodnim stručnim skupom i izložbom iz fundusa. Popratni zbornik je promoviran, a izložba otvorena na Međunarodni dan muzeja, 18. svibnja 2020. godine. Zbornik, kao svojevrsna spomen-knjiga, sadrži zbirku kraćih tekstova autora koji su sudjelovali u različitim segmentima rada Gradskoga muzeja Drniš posljednjih desetljeća. Kroz 13 tekstova ispričana je povijest muzeja u prvome licu, gdje se povijesne činjenice isprepliću s osobnim sjećanjima.Tematski se vežu za pet osnovnih tematskih cjelina prigodnoga obljetničkog skupa: Osnivanje muzeja, akvizicija djela, oblikovanje muzejskih zbirki; Od Centra za kulturu, obrazovanje i informacije Drniš do Pučkog otvorenog učilišta Drniš, Narodne knjižnice Drniš i Gradskog muzeja Drniš; Muzejske suradnje i projekti; Muzejska arhitektura i infrastruktura; Muzej i održivi razvoj kulturnog turizma. Ravnatelj Muzeja Davor Gaurina naveo je osnovne podatke iz povijesti Muzeja koja je započela inicijativom Nikole Adžije (1875. – 1972.) kao i njegovom donacijom predmeta i prostora u rodnoj kući. Stvaranju muzeja pridonijela je i velikodušna donacija Ivana Meštrovića (1883. – 1962.) od 17 skulptura i 8 slika čime se je umjetnik odužio svome rodnom kraju kao i Nikoli Adžiji koji je među prvima uočio Meštrovićev talent te mu kao načelnik tadašnje drniške općine pružio potporu za odlazak na školovanje u klesarsku radionicu u Splitu. Zbirka djela Ivana Meštrovića s vremenom je rasla i do današnjega dana ostala je najvrjednija muzejska umjetnička zbirka. Gaurina iznosi i svoja sjećanja na obnovu devastirane zgrade Muzeja tijekom Domovinskoga rata, kao i na povrat otuđene muzejske građe te izdvajanje Muzeja iz Centra za kulturu u samostalnu ustanovu 2000. godine. Kustosica Muzeja Antonia Tomić govorila je o projektu stvaranja novog stalnog postava koji je započeo 2014. godine i trenutno je u sedmoj fazi rada. Osim u zgradi Muzeja, stalni će postav etnografske građe biti ostavljen i u obnovljenoj staroj mlinici u kanjonu rijeke Čikole. Joško Zaninović prisjetio se svoga rada u Muzeju (1996. – 2018.) u kome je kao kustos i ravnatelj sudjelovao na brojnim projektima među kojima je i provođenje sustavnih arheoloških i zaštitnih iskopavanja na arheološkim lokalitetima Burnum, Ključica, drniška Gradina i drugima. Frederik Levarda kao višegodišnji suradnik Muzeja prisjetio se brojnih projekata koji su započeli 2002. s restauracijom lustera iz spomen-sobe Nikole Adžije te srednjovjekovnoga oklopa i šljema. Nataša Zaninović istaknula je kontinuiranu suradnju Muzeja i JU Nacionalni park Krka koja obuhvaća sustavna arheološka istraživanja, sudjelovanje u manifestaciji Noć muzeja, organizaciji dječjih tematskih radionica, kulinarskih radionica, tematskih izložbi te izdavačku djelatnost. Autor izrazito sentimentalnoga i mjestimice lirskog teksta je Željko Krnčević, ravnatelj Muzeja grada Šibenika i prijatelj drniškoga Muzeja. Među brojnim sjećanjima naveo je i jedinstveni nalaz kosti mladoga mamuta na raskrižju za Knin; udomljavanje Muzeja grada Drniša tijekom Domovinskoga rata, kao i u raščišćavanju devastiranoga Muzeja te postavljanju izložbe Krhotine (1995.) od pronađenih uništenih eksponata i predmeta. Povezanost i zajedničke projekte Muzeja i kulturnih ustanova grada Drniša opisali su: Davor Čupić (Centar za kulturu Drniš), Danijela Drezga (Narodna knjižnica Drniš) i Matilda Jelčić Stojaković (Radio postaja Drniš). Stipe Ramljak pisao je o povezanosti Muzeja i Ogranka Matice hrvatske u Drnišu koja je među ostalim, rezultirala i postavljanjem biste Ivana Meštrovića u Drnišu 2011.g., rad akademskog kipara Ivana Mirkovića kao i objavom Dnevnika Nikole Adžije (2005.) čiji se rukopis čuva u fundusu Muzeja. Značajnu ulogu Muzeja grada Drniša u oblikovanju, razvoju i prezentaciji Drniša kao turističke destinacije predstavila je Josipa Čupić, a suradnju s Tematskim parkom Etnoland u Pakovu Selu koji posjeduje etnografsku zbirku opisala je Ana Lokas. Posljednji je tekst u zborniku Đure Perlića, Drnišanca i kroničara značajnijih drniških zbivanja, koji se prisjetio susreta sa šjor Nikolom Adžijom kojemu je kao dijete znao pomagati u čišćenju vrta: Uvijek je, pa i nama, govorio da valja učiti. Samo tako može se izaći iz sirotinje. Tako smo se sprijateljili (...) Drugi dio publikacije donosi reprodukcije dokumentarnih fotografija koje ilustriraju i same tekstove. Urednici zbornika su ravnatelj Muzeja Davor Gaurina i kustosica Antonia Tomić, ujedno i jedini djelatnici Muzeja koji šest decenija prikuplja, čuva i prezentira kulturnu i povijesnu baštinu drniškoga kraja. Ovim kraćim prikazom obljetničkoga zbornika, djelatnici MDC-a žele im u tome puno uspjeha i još mnogo obljetnica. (Snježana Radovanlija Mileusnić)