HR | EN

Voditeljica matične djelatnosti: muzejska savjetnica mr. sc. Marija Tonković

Sukladno Pravilniku o načinu i mjerilima za povezivanje u Sustav muzeja Republike Hrvatske tijekom 2004. u Muzeju za umjetnost i obrt nastavljena je provedba u prethodnom razdoblju zacrtanih planova. 
Upravno vijeće MUO-a donijelo je prijedlog izmjena i dopuna Statuta MUO-a da bi on mogao provoditi poslove matičnosti za umjetničke muzeje na području RH. Zatražena je suglasnost osnivača - Ureda za kulturu grada Zagreba, koja do pisanja ovog izvješća još nije stigla.

Voditelj matične djelatnosti MUO-a sudjelovao je na brojnim sastancima radne grupe za izradu Pravilnika o stručnim i tehničkim standardima koji su se svake srijede održavali u MDC-u.
Dana 25. ožujka 2004. održan je sastanak s predstavnicima podmatičnih muzeja. Muzej "Mimara" zastupao je ravnatelj Tugomir Lukšić, Muzej suvremene umjetnosti Jadranka Vinterhalter, Modernu galeriju ravnatelj Igor Zidić, Muzej za umjetnost i obrt ravnatelj Miroslav Gašparović i Marija Tonković. Na taj je način uspostavljen koordinacijski tim i dogovorena zajednička strategija za što bolju provedbu zacrtanih smjernica, te za što stručniju preraspodjelu budućih zadataka s obzirom na pojedinu specifičnu i uže usmjerenu problematiku. Dogovoren je i način uspostave veza s muzejskim i galerijskim ustanovama nižih razina. Za početak, dok ta djelatnost u potpunosti ne zaživi, dogovoreno je da se koriste i dosad uspostavljeni kontakti među ustanovama i pojedincima.

Ustanovljeno je da nijedna od navedenih podmatičnih ustanova nema nijedan apliciran program za informatičku obradu podataka. Zaključeno je da bi opremanje tih ustanova trebalo biti prioritetno kako bi one mogle obavljati predviđene zadatke sukladno Pravilniku o načinu i mjerilima za povezivanje u Sustav muzeja Republike Hrvatske. Predstavnici Muzeja "Mimara" također su izrazili potrebu za zapošljavanjem dokumentarista, odnosno informatičara.

Ustanovljeni su stanoviti nedostaci i nedorečenosti u Registru muzeja i galerija iz 2002. Nadležnosti pojedinih ustanova nisu precizno definirane prema vrsti muzejske građe koju čuvaju. Muzej za umjetnost i obrt dogovorio je suradnju s Muzejom "Mimara", Muzejom suvremene umjetnosti i Modernom galerijom Zagreb kao matičnim muzejima druge razine, kako u smislu nadležnosti s obzirom na analognost i kompleksnost građe umjetničkih muzeja, tako i u vezi s profilom visokoobrazovanih stručnjaka za pojedine specifične zbirke. U tijeku je dogovor o definiranju razgraničenja i podjela zaduženja za konkretno djelovanje u smislu snimanja stanja i potreba na terenu, te prikupljanja dokaza o dosadašnjoj razini obrađenosti i zaštiti građe. Osnovna koncepcija te djelatnosti jest povezivanje po horizontali, odnosno aktiviranje i angažiranje kolega iz nižih razina u iznošenju i definiranju zajedničkih potreba. 

Također je nužna dodatna klasifikacija pojedinih muzeja i galerija prema specifičnim zbirkama. Pokrenut će se suradnja s drugim matičnim muzejima prve razine jer mnogi umjetnički i gradski muzeji u svom sastavu imaju i arheološke zbirke, kao i mnoštvo tehničkoga i prirodoslovnog materijala. 

Da bi zaživjela ta djelatnost, nužno je odmah opremiti muzeje prve i druge razine matičnosti nužnom informatičkom opremom i zaposliti novo osoblje i vježbenike. 

Prijedlog koordinacijskog tima podrazumijeva i zapošljavanje kustosa koji su diplomirali muzeologiju. Stoga je ponovno naglašena potreba preraspodjele zadataka s ostalim matičnim grupacijama i nužnost dogovora o nekim graničnim problemima odnosno zbirkama, da ne bi dolazilo do kolizije i preklapanja nadležnosti.

U poodmaklim pripremama za apliciranje informatičkog programa za obradu muzejske građe nužno je osnovati dvije komisije:

1. komisiju informatičara zaposlenih u muzejskoj djelatnosti, 2. stručnu komisiju koja će ustanoviti minimum standarda za obradu, kao i za stvaranje jedinstvenog tezaurusa, odnosno ujednačavanje stručne terminologije i tehničkih termina prema specifičnostima građe raznorodnih zbirki. Uspostavljen je radni kontakt s Restauratorskim zavodom RH gdje je već započela izrada tezaurusa uz pomoć kojega će se zajednički definirati terminologija koja bi bila zajednička Restauratorskom zavodu i mreži muzeja.

Održan je niz konzultacija s kolegama iz regionalnih i lokalnih muzeja, s posebnim naglaskom na sustavima i načinima obrade muzejskih predmeta, njihovoj inventarizaciji i elektroničkoj obradi podataka. 
Umjetnička galerija Rijeka poslala je elaborirane zahtjeve, iskazavši iste potrebe za opremom i za zapošljavanjem stručnjaka. 

Kako smo tek na početku pokretanja djelatnosti, to su dosadašnje spoznaje, koje ćemo daljnjim anketiranjem i uvidom na terenu dopunjavati, u skladu s potrebama i materijalnim mogućnostima.

Gradski muzej Varaždin nije uvršten u podmatične muzeje, a u svojoj regiji oduvijek ima tu ulogu, te ga u skladu s brojem zaposlenih, profilom stručnjaka i fundusom također treba opremiti za mogućnost elektroničke obrade podataka. Također su iskazali potrebu za zapošljavanjem dokumentarista informatičara i muzeologa. U pismenom zahtjevu tadašnje ravnateljice Ljerke Šimunić izričito je naglašena želja da taj muzej preuzme ulogu podmatičnog muzeja u regiji.

Ravnatelji gradskih muzeja Goran Borčić iz Splita, Ervin Dubrović iz Rijeke, Ljerka Šimunić iz Varaždina te Vinko Ivić iz Zagreba iskazali su potrebu za ustanovljavanjem posebne koordinacije gradskih muzeja zbog zajedničke problematike, ali i efikasnije razmjene izložbi.

Muzej Slavonije u Osijeku, najveća institucija u regiji, ima nedostatnu i zastarjelu informatičku opremu koja ne podržava Internet, kao ni, što je najbitnije, aplikaciju predviđenih programa za obradu muzejskih podataka. Nužno je također zaposliti informatičara. Konzultacijama s voditeljem Povijesnog odjela Muzeja Slavonije u Osijeku Grgurom Markom Ivankovićem utvrđeni su akutni problemi te najveće institucije u toj regiji. Dogovoren je posjet članova kordinacijskog tima tom muzeju u 2005. g., radi specifikacije njihovih potreba, od kojih su neke već definirane.

  • Izvješće o radnom posjetu Kulturno-povijesnom odjelu Dubrovačkih muzeja
    (provedba matične djelatnosti)
    Radni sastanak održan je u Dubrovačkim muzejima 14. i 15. travnja 2004. Muzejska savjetnica mr. sc. Vedrana Gjukić Bender, voditeljica Kulturno-povijesnog odjela Dubrovačkih muzeja informirala je MUO, na naše prethodno traženje, o problemima i konkretnim postupcima za njihovo rješavanje. Sastanku je prisustvovao i ravnatelj Dubrovačkih muzeja Mišo Đuraš, prof i viša kustosica Pavica Vilač. Ustanovljeno je da je obrađenost građe klasičnim načinom gotovo 98-postotna. Međutim, ustanovljeno je da svaka pojedina zbirka vodi zasebnu evidenciju, te da ne postoji središnji inventar, kako je regulirano Pravilnikom o obradi muzejske građe, te je sugerirano da se to što prije uskladi s postojećim normativnim aktima. 
    Ponovno je naglašen otprije poznat problem spremišnih prostora, odnosno depoa, koji su vlažni i neadekvatni. Također je upozoreno da bi izlošci u stalnom postavu morali biti dvojezično legendirani, što je ovog ljeta i obavljeno.
    Dubrovački muzeji dobili su prije osam godina program za obradu muzejskih podataka PROMUS, ali do tog trenutka on nije bio pokrenut ni upotrijebljen jer su passwordi zaboravljeni. Uz telefonske konzultacije s informatičarom MUO-a ing. Zoranom Svrtanom skinuta je baza te je naknadno u MUO razbijena šifra i poslana kustosima Dubrovačkih muzeja kako bi mogli pokrenuti program koji imaju. 
    Nakon tog posjeta uslijedili su radni posjeti Muzeju za umjetnost i obrt kolega iz Dubrovačkih muzeja: Ljiljane Ivušić, Pavice Vilać i Vedrane Gjukić Bender. Voditeljica Matične djelatnosti Marija Tonković i muzejski informatičar Zoran Svrtan upoznali su ih sa sustavom rada i elektroničkom obradom muzejskih podataka u MUO-u.
    Na zamolbu predsjednika Upravnog vijeća Dubrovačkih muzeja Toma Vlahutina, u prosincu 2004. pribavljena je od Muzejskoga dokumentacijskog centra dokumentacija o informatizaciji Dubrovačkih muzeja. Iz nje je razvidno da je ustanova Dubrovački muzeji među prioritetnima u Republici Hrvatskoj, te da je besplatno dobila program za obradu muzejske građe. U Muzejskome dokumentacijskom centru, u kojemu se koordinira program informatizacije, očekuju aktivnu suradnju, odnosno konkretan dogovor o mogućim terminima za montiranje, odnosno aplikaciju novog programa M ++.
    Nakon dobivene dokumentacije Upravno vijeće, odnosno članovi predstavnici Grada, osnivača Muzeja, donijeli su odluku o nabavi potrebne računalne opreme za apliciranje programa.
    Kustosi Dubrovačkih muzeja izrazili su želju odnosno potrebu za stručnom pomoći u početku obrade prema novom programu, što će im MUO svakako pružiti, i na taj način nastaviti suradnju i pomoć.
  • Umjetnička galerija Dubrovnik
    U prigodi posjeta Dubrovniku obavljeni su razgovori i uvid u stanje u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik. Sa zadovoljstvom je utvrđeno da je fundus Umjetničke galerije u Dubrovniku u potpunosti obrađen klasičnim načinom. Prostori spremišta nedavno su obnovljeni i prilagođeni svim standardima. Ravnatelj UGD-a Antun Maračić upozorio nas je da već dulje vrijeme iskazuje potrebu za aplikacijom programa i podobnim računalima za kustose, i to bi trebalo uvrstiti u prioritete. Kustosi te ustanove i njezin ravnatelj u stalnom su suradničkom stručnom kontaktu s ravnateljem Moderne galerije u Zagrebu Igorom Zidićem. U njihovu primjeru u potpunosti je zaživio model povezivanja u sustav.
  •  Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku
    Prema prethodnom dogovoru, muzejska savjetnica Jadranka Vinterhalter iz Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu iskoristila je postavljanje izložbe u Galeriji likovnih umjetnosti u Osijeku da ustanovi stanje obrađenosti fundusa. Također je na osnovi pristiglih prijava kao matičar druge razine zadužena za ispitivanje eventualnih konfliktnih situacija. Prema njezinu izvješću, nisu utvrđene nikakve nepravilnosti.
    U sklopu međumuzejske suradnje voditelj matične djelatnosti MUO-a uključen je u Umjetnički odbor projekta Umjetnost XIX stoljeća u Osijeku, koji je pokrenula Galerija likovnih umjetnosti.
  • Dvor Trakošćan
    Muzej za umjetnost i obrt obvezao se, na traženje ravnatelja Dvora Trakošćan Adama Pintarića, dipl. ing. arh., sudjelovati i pružiti pomoć u realizaciji stalnog postava Dvora Trakošćan. Njegovi kustosi provest će katalošku obradu Zbirke namještaja i fotografije te izraditi predmetne legende stalnog postava.
  • Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka
    S Modernom galerijom Rijeka, na osnovi koncepcije više kustosice mr. sc. Daine Glavočić, dogovorena je koordinacija i pomoć pri istraživanju i prikupljanju građe za tematsku izložbu Industrijski krajobrazi (slike, grafike, skulpture, fotografije, arhitektonski nacrti, artefakti), 19.- 21. st.
  • Gradski muzej Vukovar
    Na zahtjev i u dogovoru s ravnateljicom Gradskog muzeja u Vukovaru Ružom Marić obavljen je radni posjet i dogovorena kompleksna i dugotrajna suradnja. 
    S obzirom na slojevitost, zahtjevnost i raznovrsnost problema, prilažemo zajednički zapisnik o tom posjetu:
  • Gradski muzej Vukovar, Dvorac Eltz, Županijska 2, Vukovar
    Izvješće o stručnom posjetu kolega iz Muzeja za umjetnost i obrt 
    Uvid u stanje zbirki Gradskog muzeja Vukovar
    Dana 22. i 23. rujna 2004. godine kolege iz Muzeja za umjetnost i obrt iz Zagreba u sastavu: mr. Marija Tonković, muzejska savjetnica i voditeljica matične djelatnosti za područje umjetničkih zbirki, Maja Velicogna Novoselac, restauratorica savjetnica, voditeljica restauratorskih radionica u MUO-u, Vanja Brdar Mustapić, viša kustosica, voditeljica zbirke namještaja MUO-a, posjetili su Gradski muzej Vukovar i dobili uvid u stanje zbirki. 
    Posjet je ostvaren na prijedlog Ruže Marić, ravnateljice GMV-a, a u dogovoru s ravnateljem MUO-a Miroslavom Gašparovićem.

Nakon pregleda fundusa i prostora u kojima su predmeti smješteni, zaključeno je sljedeće:
Obavljeno je primarno grupiranje predmeta prema zbirkama i materijalima te njihovo razmještanje u raspoloživom prostoru.

  • Grupa namještaja očišćena je od prašine, fotografirana, popisana i prekrivena najlonskim folijama.
  • Predmeti od stakla i keramike razvrstani su prema materijalu, pripadnosti i očuvanosti.
  • Svi cijeli predmeti fotografirani su i popisani te složeni u plastične i metalne sanduke.
  • Velika količina predmeta od stakla i keramike smrvljena je ili znatno oštećena, zgužvana ili otopljena u ratnim razaranjima. I ti su predmeti grupirani prema prepoznatljivim cjelinama i kao razlomljene grupe složene u kašete te smještene na police.
  • Lusteri (od kojih nijedan nije cio i neoštećen) fotografirani su, popisani i prekriveni najlonskim folijama te složeni na police. Pripadajući sačuvani dijelovi staklenih zaslona, gdje je bilo moguće, spareni su s predmetima s kojima čine cjelinu, dok ostatak čeka rekognosciranje.
  • Metalni predmeti ili, većinom samo njihovi ostaci, razvrstani su prema namjeni i složeni u kutije i na police.
  • Predmeti su očišćeni od prašine.
  • Fotografska je zbirka upravo u fazi razvrstavanja prema kulturno-povijesnim cjelinama, odnosno temama koje bi se eventualno mogle popuniti u budućem stalnom postavu. Ulaže se u plastične folije.
  • Zbirka Bauer i Zbirka slikarstva, Arheološka zbirka te dio Etnografske zbirke i pojedine metalne kase smješteni su na novouređeni tavanski prostor. Sav je materijal očišćen, zaštićen folijama, a dio je i restauriran.
  • Iako je tavanski prostor nedavno uređen, nije prikladan za depo zbog naglih promjena mikroklime u njemu, tj. zbog velikih razlika u temperaturi i vlazi.

Nakon što je ustanovljeno fizičko stanje fundusa GMV-a, obavljen je i uvid u stupanj njegove obrađenosti. Gradski muzej Vukovar ima apliciran program M++ . u kojem je već primarno obrađen najveći dio fundusa: Zbirka Bauer, Zbirka donacija hrvatskih i europskih umjetnika, Muzej Vukovara u progonstvu. Etnografska zbirka i Arheološka zbirka obrađene su u potpunosti, Zbirka kulturne povijesti djelomično je obrađena u programu M++, a ostali je dio fotografiran i popisan te je u fazi sravnjivanja stanja s djelomično sačuvanim starim inventarom i fotodokumentacijom prije Domovinskog rata, odnosno sa starim stalnim postavom. 

Kako su već poodmakle studijske pripreme za simultano i sinkrono koncipiranje novog stalnog postava paralelno s planiranom obnovom zgrade Muzeja, odnosno dvorca Eltz, zaključeno je da bi radi optimalne provedbe tih planova trebalo obaviti sljedeće poslove:
1. Radi primarne zaštite pokretne baštine trebalo bi ponajprije osigurati zatvorene prostore za predmete kako bi se spriječile drastične promjene temperature i vlage jer se oni sada nalaze u razrušenim prostorijama s improviziranim zaslonima na prozorima i bez vrata. U takvim uvjetima ubrzat će se propadanje predmeta.
2. Razvrstati predmete prema stupnju oštećenja i donijeti zaključke o mogućnostima restauriranja te o izvedivosti, odnosno isplativosti tih zahvata. Pri teškim oštećenjima, u nemogućnosti restauriranja predmeta ili čak nemogućnosti njihova raspoznavanja nužno je donijeti odluku o izuzimanju iz fundusa i otpisu iz inventara. Ti poslovi trebaju biti obavljeni komisijski.
3. Iako je primarna inventura, odnosno popis predmeta s dimenzijama i inventarnim brojevima precizno obavljen, poseban je problem datacija, određivanje provenijencije i atribucija, te utvrđivanje materijala izrade predmeta primijenjenih umjetnosti. Kako je osoblje GMV-a vrlo mlado i po godinama i po iskustvu te uopće nema stručnjaka za materijal primijenjenih umjetnosti, odlučeno je uspostaviti suradnju s raznim profilima stručnjaka za pojedine grane, kako u MUO-u, tako i u ostalim srodnim ustanovama.

Pri ovom radnom posjetu, koliko je to raspoloživo vrijeme dopustilo, započeta je djelomična datacija predmeta iz Zbirke namještaja. Predložene su mjere zaštite namještaja.
Predložene su i smjernice za daljnju obradu i za zaštitu starih fotografija te je upozoreno na neadekvatnost PVC folija.
Predložena je i stalna suradnja i pomoć pri obradi, ali bi idealno bilo kad bi se razmotrile mogućnosti studijskog boravka i usavršavanja vukovarskih kustosa u MUO-u.

Zaključno se može konstatirati da djelatnicima na nižim razinama mreže muzeja još uvijek nije potpuno jasna uloga matičnog muzeja, pa MUO dobiva mnoge upite i zahtjeve koji su izvan ingerencija matičnog muzeja, a zadiru u upravno i radno pravo, na što Muzej odgovara upućujući ih mjerodavnim državnim ili lokalnim organima uprave.
Od MDC-a je dobivena informacija o pokretanju procesa osnivanja muzeja u Petrinji, za što je MUO spreman pružiti svu potrebnu stručnu pomoć.

Preuzeto iz: Izvješća zagrebačkih muzeja 2004, Muzejski dokumentacijski centar, 2005., str.233-235.