Kada je u jeku pandemije ravnatelj Muzeja Viktorije i Alberta rekao da će im trebati pet godina da vrate broj posjetitelja u pretpandemijske visine, njegova se izjava doimala kao pretjerivanje izašlo iz srca muzejske tame. No, prema rezultatima istraživanja koje provodi britanski The Art Newspaper, 2022., prve godine kada su se muzeji i svijet otvorili, sto najposjećenijih muzeja svijeta, iako su zabilježili udvostručenje broja posjetitelja u odnosu na 2021., odnosno skok od 98 % sa 71 na 141 milijun posjetitelja, još uvijek su dostigli tek 61 % od pretpandemijskih 230 milijuna.
Slične rezultate pokazalo je i istraživanje Muzejskog dokumentacijskog centra na primjeru hrvatskih muzejskih kuća koje su u 2022. zabilježile porast od 35 % u odnosu na 2021., koji u odnosu na posjećenost iz 2019. godine i dalje dostiže tek 66 % od pretpandemijskog posjeta ili negdje oko broja posjetitelja koje su hrvatski muzeji bilježili prije deset godina.
Pariški Louvre ostao je i 2022. najposjećeniji muzej svijeta. Posjetio ga je 7.726.321 posjetitelj, 20 % manje nego 2019., ali 179 % više nego pandemijske 2021. godine. Štoviše, Louvre je, kako bi smanjio nepodnošljive gužve, ali i sve češće pobune zaposlenika, odlučio da će u 2023. ograničiti broj posjetitelja na 30 tisuća dnevno, što bi mu trebalo osigurati od 7,5 do 8,5 milijuna posjetitelja godišnje, razinu posjećenosti od prije 17 godina i osjetni pad u odnosu na rekordnu 2018. kada je došao do 10 milijuna posjetitelja. I drugi pariški muzeji vratili su tijekom 2022. posjetitelje u svoje kuće. Musée d’Orsay šesti je na ljestvici najposjećenijih muzeja svijeta s 3,3 milijuna posjetitelja, svega 10 % manje nego 2019., a Centar Georges Pompidou deveti je s tri milijuna posjetitelja i svega 8 % manjim posjetom nego 2019. godine.
Fotografirala: Maja Kocijan
Vatikanski muzeji, drugi na ljestvici najposjećenijih, imali su pet milijuna posjetitelja, rast od 215 % u odnosu na 2021., ali 26 % manje nego 2019. godine. Londonski Britanski muzej i Tate Modern vratili su se među pet najposjećenijih, ali oporavak muzejskog sektora u Ujedinjenom Kraljevstvu generalno je sporiji nego u drugim zemljama svijeta. Britanski muzej na trećem je mjestu s četiri milijuna posjetitelja, 209 % više nego 2021. i 34 % manje nego 2019., Tate Modern je četvrti s 3,8 milijuna posjetitelja, dok je nekoć izuzetno posjećeni Muzej Viktorije i Alberta na 14. mjestu s 2,3 milijuna, 176 % više posjetitelja nego 2021, ali još uvijek 40 % manje nego prije pandemije. Apsolutni rekorder gubitka posjetitelja londonska je Nacionalna galerija koja je od pretpandemijskih šest milijuna posjetitelja vratila tek 2,7 milijuna.
Od muzeja u Aziji najposjećeniji je Nacionalni muzej Koreje, peti na ljestvici s 3,4 milijuna posjetitelja, dok su kineski muzeji, nažalost, i u 2022. bili žrtve najrestriktivnijih koronamjera. Ruski su pak muzeji u 2022. bili žrtve rata u Ukrajini. Na ljestvici deset najposjećenijih 2021. imali su četiri predstavnika – Državni ruski muzej u Sankt-Peterburgu bio je drugi najposjećeniji muzej svijeta, Ermitaž šesti, a Tretjakovska galerija deveta. U ratnoj 2022. samo se Ermitaž zadržao na desetome mjestu najposjećenijih, dok je Državni ruski muzej pao na dvanaesto mjesto. Muzeji Sankt-Peterburga najviše su prije rata profitirali od činjenice da je taj grad bio ruska kruzerska destinacija, stoga ne čudi da je udio stranih turista među posjetiteljima, prema riječima Olge Arkhipove, voditeljice Ermitaževa Odjela za turizam, među muzejskim posjetiteljima pao s 38 % u pretpandemijskoj godini na svega jedan posto u ratnoj godini. Besplatan ulaz za mobilizirane Ruse kojim se ravnatelj ove muzejske kuće Mihael Piotrovski pohvalio nije uspio nadomjestiti strane turiste, no zato je znatno porastao broj domaćih turista, tako da je brojkama izražen posjet u skladu sa svjetskim postkovidnim trendovima.
Njujorški Muzej umjetnosti Metropolitan, koji je godinama bio najposjećeniji muzej u Sjedinjenim američkim državama, prošle je godine u njegovoj glavnoj zgradi na Petoj aveniji obišlo impresivnih 3,2 milijuna posjetitelja, što je još uvijek 34 % manje nego 2019., no dovoljno da se nađe na osmome mjestu svjetske ljestvice najposjećenijih. I ostali veliki njujorški muzeji također nisu sustigli pretpandemijske brojke, tako da je i Guggenheim još uvijek 42 % slabiji nego u posljednjoj pretpandemijskoj godini.
Fotografirala: Maja Kocijan
Niz je razloga zašto su brojevi još uvijek manji od pretpandemijskih, a razlike koje se mogu uočiti samo potvrđuju da su muzeji dio društva i da dijele sudbinu zemlje u kojoj posluju. Nisu sve zemlje imale iste koronamjere, nisu svi imali istu razinu povratka inozemnih posjetitelja, nisu svi imali istu razinu pomoći države, a najveće i najrazvijenije pogodile su s jedne strane i koronavirusom pojačana mrežna kupnja karata u paketu s rezervacijom fiksnog termina posjeta te s druge strane pojačane mjere sigurnosti nakon što su aktivisti svih zemalja došli na visprenu ideju da se napadima na vrhunsku umjetnost bore za klimu.
Broj posjetitelja svakako nije jedini način vrednovanja uspješnosti rada nekog muzeja, no, nažalost, muzeji u svijetu najviše zarađuju od prodaje ulaznica, članarina i donacija. Britanski nacionalni muzeji, na primjer, prije pandemije 58 % sredstava zarađivali su sami. Od 289 milijuna funti, 61 milijun od ulaznica za povremene izložbe, 48 milijuna prodajom, a ostalo od donacija, dok je Louvre samo na ulaznicama zarađivao i do deset milijuna eura. Dakle, kolikogod one koji u muzeje ne idu samo da bi snimili selfie s Mona Lisom veseli što su se u 2022. muzejima mogli kretati - jasno je da brojčano izražena posjećenost nije puko nadmetanje u blokbasteriziranoj kulturi, već i ozbiljan čimbenik poslovanja muzejskih kuća. (Maja Kocijan)
Novi broj časopisa Informatica Museologica 53/2022. – Budućnost gradskih muzeja u Hrvatskoj
Iz tiska je izašao novi broj časopisa Informatica Museologica 53/2022. koji u uredničkoj koncepciji Lade Dražin-Trbuljak donosi priloge 57 autora na 223 stranice časopisa.
Podatak da su osnivači muzeja u Hrvatskoj u najvećem postotku gradovi potaknuo nas je da u ovom broju časopisa Informatica Museologica 53/2022. samo pokušamo dotaknuti temu budućnosti gradskih muzeja u Hrvatskoj. Kažem dotaknuti jer smo u ovom broju zbog prilično komplicirane i zahtjevne klasifikacije muzeja i prakse koja je kroz povijest donosila različite terminološke podjele suzili istraživanje na muzeje kojima je osnivač grad, koji su po vrsti gradski, po djelokrugu lokalni i regionalni te kojima se u nazivu pojavljuje odrednica ʻgradski՚ ili ʻmuzej grada՚ i koji su svojim fundusom najvećim dijelom vezani za čuvanje i populariziranje baštine koja nije samo teritorijalno već i kulturološki, povijesno, društveno-politički i ekonomski vezana za grad.
Uvodni prilog Ivone Marić Gradski muzeji pod povećalom – statistički pregled gradskih muzeja u Hrvatskoj sadržava vrlo zanimljive podatke u kojem su razdoblju gradski muzeji najviše osnivani, koji je ukupan postotak građe koja se čuva u gradskim muzejima, koji je ukupan broj inventariziranih muzejskih predmeta, o koliko muzejskih predmeta u prosjeku skrbi jedan stručni djelatnik, koja stručna zvanja prevladavaju u ukupnom broju zaposlenih, koja je posjećenost muzeja, jesu li muzeji dostupni svim posjetiteljima, osobito osobama s invaliditetom, te brojne druge zanimljive činjenice.
Raznolikost muzejske građe svjedoči i o raznolikosti urbanog društva i procesima promjena koje su obilježile pojedine gradove u prošlosti, a obilježavaju ih i danas. Ono što bi ipak moglo povezati te muzeje nakon razdoblja od gotovo tri godine trajanja pandemije COVID-19 i sadašnjeg trenutka globalne energetske krize uzrokovane eskalacijom rata u Ukrajini, mogli bi biti zajednički problemi ekonomske i društvene nesigurnosti, nesigurnog planiranja rada, upitne održivosti, ubrzanih tehnoloških promjena, ekološke krize. Ali baš nitko nije mogao predvidjeti recentne događaje koji danas zahtijevaju iznimno brze prilagodbe i rješenja, stavljajući naglasak na inovativne, organizacijski transformativne, fleksibilne i suradničke prakse.
Muzeji se danas suočavaju s različitim problemima – nedostatkom stručnog osoblja, nedostatkom prostora i opreme za smještaj građe, neadekvatnim mikroklimatskim uvjetima, nedostatkom računalne opreme za pristup računalnoj aplikaciji za obradu muzejske građe i dokumentacije, nemogućnošću osiguranja održivog modela nabave hardvera i softvera, a drugi prolaze i kroz konceptualne transformacije (preimenovanje, reorganizacija, nova misija, nova vizija) ili se suočavaju s novim definiranjem politike skupljanja građe.
Tema broja časopisa IM 53/2022. donosi kratke, jednostavne i iskrene odgovore naših kolega iz trinaest gradskih muzeja – Muzej "Belišće", Muzej Grada Crikvenice, Gradski muzej Čazma, Muzej grada Koprivnice, Muzej grada Pakraca, Muzej Grada Rovinja-Rovigno - Museo della Città di Rovinj-Rovigno, Gradski muzej Senj, Muzej grada Splita, Muzej grada Trogira, Muzej Valpovštine, Muzej-Museo Lapidarium, Muzej grada Pazina – na upitnik koji smo im poslali s idejom da dobijemo uvid u širu problematiku muzeja, da pokušamo inicirati istraživanja o ulozi gradskih muzeja/muzeja gradova u suvremenom društvu te da saznamo razmišljanja muzealaca o vrijednostima i očekivanjima koje bi oni željeli promovirati u svojim muzejima u budućnosti.
U rubrici Riječ je o dr. sc. Tea Perinčić nas u prilogu Muzeji versus interpretacijski centri upoznaje s fenomenom naglo rastućeg broja interpretacijskih centara otvorenih u posljednjih desetak godina u Hrvatskoj. Iako je u ovom radu, kako i sama autorica napominje tek načeta tema o interpretacijskim centrima, zaključuje da postoji prilična zbrka oko pojmova i oblika komuniciranja baštine, te da je većini ljudi s kojima je o tome razgovarala (ne samo iz muzejske struke) nejasan pojam interpretacijskog centra, koji se vrlo lako u kolokvijalnom ophođenju zamjenjuje terminom „muzej”.
Rubrika Iz muzejske teorije i prakse sadržava 24 priloga o vrlo različitim temama. U prilogu Mateja Gabrila predstavljena su dva idejna rješenja Muzeja Domovinskog rata u Splitu koji je osnovan 2017. godine i trenutno djeluje u privremenom prostoru, dok nam je dr. sc. Renata Brezinščak dala uvid u promjene koje će se uskoro dogoditi s dovršenjem obnove interijera Hrvatskog prirodoslovnog muzeja koji će postati funkcionalniji, dobiti više prostora za postav, izložbenu aktivnost i obrazovne aktivnosti.
Iznimno važan način proširenja muzejskog fundusa su donacije koje su uvijek i sretan moment za svaki muzej. S jednom takvom vrijednom donacijom upoznala nas je Helena Puhara u prilogu Donacija Glen – vrijedna donaciji Kući Bukovac. Zahvaljujući angažiranom i neposrednom zalaganju Lady Jadranke Beresford-Peirse i njezine zaklade International Trust for Croatian Monuments, kao i provoditelja oporuke obitelji Glen gospodina Robina Holland Martina, donacija je 2006. godine darovana Muzejima i galerijama Konavala – Kući Bukovac.
U nastavku su sadržani brojni prilozi o izložbenim projektima, kao i o virtualnim izložbama, 3D skeniranjima, izradi i razvoju mrežnih stranica. Na kraju rubrike izdvojili bismo prilog Brendiranje u svijetu muzeja, primjer Muzeja grada Karlovca autorica mr. sc. Hrvojke Božić i Josipe Vukelić te prilog Evakuacija Atelijera Meštrović u Zagrebu ili kako smo se preselili Lane Majdančić o izazovu preseljenja muzejske građe zbog konstruktivne obnove, kao i cjelovite obnove s novim stalnim postavom koja se nakon toga očekuje.
U sljedećoj rubrici naslovljenoj Pogledi, događaji, iskustva pored priloga naših kolega muzealaca, donosimo i priloge o obljetnicama Muzejskog dokumentacijskog centra, i to o 40. izložbi izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija te dvadesetoj godišnjici članstva Muzejskog dokumentacijskog centra u Europskoj grupi za muzejsku statistiku (EGMUS).
Autor naslovnice i grafičkog prijeloma je Igor Kuduz, lektorica Zlata Babić, prevoditelj sažetaka Graham McMaster, a urednica Lada Dražin-Trbuljak.
Impresum i sadržaj publikacije pogledajte ovdje.
Nadamo se da ćete nas i dalje s interesom pratiti na Portalu znanstvenih časopisa Republike Hrvatske (Hrčak), o čemu nam govori i broj od 1.565.943 posjeta koji iz godine u godinu sve više raste.
Ako želite naručiti Informaticu Museologicu 53 po promotivnoj cijeni od 10 eura, molimo da nam e-mailom dostavite ispunjenu narudžbenicu na mtiric@mdc.hr.
U najavi je i novi broj časopisa Informatica Museologica 54/2023, objavljen je poziv za slanje priloga, a više informacije možete pronaći u Vijestima iz svijeta muzeja, Newsletter, broj 186., 7. 2. 2023.
(Lada Dražin-Trbuljak)
Međunarodni dana muzeja 2023. – objavljene smjernice za obilježavanje
Približava nam se Međunarodni dan muzeja kojeg će, 18. svibnja, na tisuće muzeja diljem svijeta obilježiti pod temom Muzeji, održivost i dobrobit, ukazujući na prisutnost niza okolišnih i društvenih kriza te na ulogu muzejskih institucija u poticanju pojedinca i zajednice na pozitivne promjene važne za održivu budućnost.
Ovogodišnja tema predstavlja poseban izazov za muzejske i baštinske institucije jer se oslanja na Program za održivi razvoj Ujedinjenih naroda, s posebnim naglaskom na potporu klimatskim akcijama, poticanje inkluzivnosti i borbu protiv socijalne izolacije, te na poboljšanje mentalnog zdravlja. Muzeji su pozvani da svojim izložbenim i edukativnim programima potaknu na promišljanje i usvajanje novih strategija i znanja usmjerenih na održivo upravljanje, kako bi dali svoj doprinos ostvarivanju dostojanstvenog života za pripadnike svih generacija, smanjenju socijalne nejednakosti u društvu, odnosno podmirenju ekonomskog blagostanja usklađenog sa odgovornim politikama za okoliš.
Od antistres radionica do art terapije
Međunarodni savjet za muzeje (ICOM) predlaže muzejima da organiziraju izložbe na kojima će biti implementirani reciklirani materijali i/ili već korištena muzejska oprema, prezentiraju teme vezane uz industriju obnovljivih izvora energije ili teme koje upozoravaju na ugroženost lokalnog ekosustava (očuvanje specifične lokalne flore i faune, unapređenje ekološke poljoprivrede) te da osiguraju svojim korisnicima meditativne kutke s pogledom na inspirativne muzejske predmete ili na diorame – livade, šume, marine, gradske vedute. Poseban naglasak stavljen je na interaktivne aktivnosti koje posjetitelju daju osjećaj osobne dobrobiti – kreiranje muzejskog kutka za „smješak“, organiziranje mindfulness radionica s vježbanjem disanja, zatim vođene meditacije kroz baštinske teme koje doprinose pozitivnom doživljaju i mislima, te pomažu u učenju self-help tehnika.
ICOM savjetuje da programi budu prilagođeni publici različite dobi i razine obrazovanja jer su svima dobrodošli terapeutski programi poput antistress radionica, art terapije i muzikoterapije, kao i baštinske radionice koje kroz izradu tradicionalnog nakita i drugih zanatskih proizvoda, vezenje, kukičanje, kuhanje povezuju starije i mlađe generacije, odnosno omogućuju inkluziju osoba treće životne dobi, osoba s posebnim potrebama i liječenih ovisnika, kao i osoba koji pripadaju socijalno depriviranoj populaciji.
Iskorak izvan muzeja i suradnja s civilnim društvom
Muzejskim stručnjacima se preporučuje da organiziraju susrete s publikom izvan muzeja koji uključuju i ekološke i baštinske aspekte - vođene ture po gradskim ulicama, parkovima i botaničkim vrtovima ili šetnje kroz prirodu s ciljem upoznavanja lokalnog samoniklog jestivog bilja. To se odnosi i na organizirane posjete biciklima, romobilima ili drugim ekološkim sredstvima važnim baštinskim lokacijama: arheološkim lokalitetima, etno-selima, mjestima industrijske baštine i memorijalnim spomenicima.
Ovogodišnja tema Međunarodnoga dana muzeja izvrsna je prilika za suradnju s udrugama civilnoga društva koje su nositelji brojnih inicijativa za stvaranje uključivog, socijalno pravednog, održivog i ekološki osviještenog društva. Njihovi programi pružaju potencijal za različite oblike suradnje – od edukacije o suvremenim tehnikama upravljanja i iskorištavanja otpada, važnosti očuvanja prirode i njene bioraznolikosti, pa sve do organiziranja okruglih stolova i predavanja na temu rodne jednakosti, zaštite ljudskih prava, bolje socijalne uključenosti starijih osoba, suzbijanja korupcije i zaštite javnih resursa. To je i razlog što su 18. svibnja svi članovi civilnog društva posebno pozvani na suradnju s muzejima kako bi se što kvalitetnije iskoristio transformacijski potencijal koji baštinske institucije imaju na održivi razvoj i dobrobit društva.
Muzejski dokumentacijski centar nositelj je obilježavanja Međunarodnog dana muzeja u Hrvatskoj, te će na njegovim mrežnim stranicama biti objavljen detaljan raspored događanja po gradovima. ICOM je za muzejsku zajednicu Hrvatske prilagodio tekst na plakatu na hrvatskom te ga možete preuzetim na MDC-ovim stranicama. I ove godine ICOM poziva na objavljivanje događanja na njihovoj inteaktivnoj mapi – WeMap.
Mole se svi muzeji koji će sudjelovati u ovogodišnjem obilježavanju Međunarodnog dana muzeja da pošalju ispunjene obrasce o programima uz manifestaciju do 25. travnja 2023. na mail tcukrov@mdc.hr kako bi bili na vrijeme objavljeni na mrežnim stranicama manifestacije.
(Tončika Cukrov)
Izvor: Muzej grada Rijeke
Muzej grada Rijeke – otvorena izložba „Alga Sušak – čuvar vašeg zdravlja“
U Muzeju grada Rijeke otvorena je izložba „Alga Sušak – čuvar vašeg zdravlja“ kojom se posjetiteljima predstavlja Ljekarničko-kozmetički laboratorij Alga, iznimno uspješnu tvrtku koja je u međuratnom periodu djelovala u Sušaku, tada samostalnom gradu i najznačajnijoj luci Kraljevine Jugoslavije, danas jednom od riječkih kvartova.
Ljekarničko-kozmetički laboratorij Alga osnovali su 1926. godine magistar farmacije Dinko Budak i njegov mlađi kolega Vladimir Kezele, nakon što su se upoznali i zajedno radili u riječkoj ljekarni Indeficienter. Alga je bio naziv tvrtke, ali i njenog najpoznatijeg proizvoda – čudotovornog sredstva za masažu s brojnim primjenama kojeg je Budak izumio početkom 19. stoljeća, i koje je već tada uživalo veliku popularnost i osvojilo nagrade na industrijskim izložbama Genovi, Parizu i Londonu.
Budak i Kezele bili su renomirani farmaceuti, no ono po čemu su se izdvojili od ostalih, i čemu Alga duguje svoju popularnost, bio je njihov izvanredan smisao za reklamu. Dvojac je mislio na sve – osim zanimljivih i oku ugodnih ambalaža proizvoda i upečatljivih slogana u tiskanim medijima, tiskali su i dijelili vlastite knjižice i kalendare sa svakodnevnim savjetima koji su uključivali opise proizvoda i njihovu primjenu, a za reklame angažirali likovne umjetnike poput Otta Antoninija ili Ladislaa de Gaussa. Na kućne su adrese slali dopisnice za naručivanje proizvoda poštom, a na njima ponosno isticali recenzije zadovoljnih kupaca. Vjernim kupcima i distributerima poklanjali su kemijske olovke, termometre, kutije i igračke s Alginim motivima. Alga je svoje proizvode s uspjehom plasirala na tržišta diljem svijeta.
Izložba je rezultat istraživanja još jedne grane bogate riječke industrijske povijesti i plod višegodišnje suradnje Muzeja grada Rijeke i JGL Muzeja farmacije. Osim one iz spomenutih muzeja, izložena je građa i iz Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog Primorja, Hrvatskog državnog arhiva i Državnog arhiva u Rijeci, Spomeničke knjižnice i zbirke Mažuranić-Brlić-Ružić, kao i predmeti privatnih kolekcionara i nasljednika obitelji Budak i Kezele.
Uz brojne Algine ambalaže i reklamne materijale koji datiraju u 20-e i 30-e godine prošlog stoljeća, izloženi su i predmeti koji svjedoče životu u Sušaku koji, kao i Alga, u međuraću živi svoje zlatne godine.
Izvor: Muzej grada Rijeke
Sušak se počinje razvijati kao samostalan pogranični i lučki grad u sklopu Kraljevine SHS (i kasnije Jugoslavije) nakon potpisivanja Rimskog sporazuma 1924. i priznanja luke Baross Rapalskim ugovorom. Nova gradska uprava kreće s komunalnim poslovima – pažnja se posvećuje urbanoj opremi i intenzivnom uređenju ulica i parkova pa Sušak uskoro postaje jedan od najurednijih gradova u državi, a broj stanovnika se udvostručuje.
Uz predmete koji govore o velebnoj industrijskoj djelatnosti svjetski poznate Tvornice papira Smith & Meynier ili Prve jugoslavenske tvornice ukočenog drva izloženi su i primjerci novca, dionica bankarskih kuća, avionskih karata sušačkog avioprijevoznika i letaka parobrodarskih društava, fotografije utakmica i sokolskih sletova na novom stadionu, školski izvještaji i osobni dokumenti Sušačana. Izložbom su izdvojena neka od modernih arhitektonskih zdanja koja su nastala u tom vremenu, a i danas oblikuju sušački identitet, kao i ona kojih više nema, a zazivaju zanimljivu povijest tog nekadašnjeg grada. Prikazana je izgradnja Hrvatskog kulturnog doma u Sušaku, Kompleksa javnih i slobodnih carinskih skladišta, Opće banovinske bolnice, kao i uređenje hotela i kupališta jer Sušak, uz gospodarsko, postaje i turističko središte sjevernog Jadrana.
Posebno poglavlje izložbe posvećeno je Palači Alga koju su u Sušaku 1937. izgradili Kezele i Budak. Stambeno-poslovna peterokatnica sadržavala je luksuzne stanove za najam i suvremeno opremljen laboratorij, u kojem je radilo oko 50 djelatnika.
Posjetitelji se za vrijeme trajanja izložbe mogu okušati u proizvodnom procesu jednog ljekarničkog ili kozmetičkog brenda od ideje do proizvoda spremnog za isporuku te drugim radionicama za djecu i odrasle.
Autori izložbe su Marin Pintur iz JGL Muzeja farmacije te Kristina Pandža i Rafaela Ban iz Muzeja grada Rijeke, dok vizualni identitet i grafičko oblikovanje izložbe i kataloga potpisuje Veronika Uravić Čolak (Reedesign Studio).
Izložbu se može posjetiti do 31. svibnja 2023. u Kockici Muzeja grada Rijeke na adresi Trg Riccarda Zanelle 1/1.
(Rafaela Ban)
Fotografirao: Ivan Guberina
Galerija AMZ – izložba "Kud plovi ovaj brod?"
U Galeriji Arheološkog muzeja u Zagrebu otvorena je izložba "Kud plovi ovaj brod? Brodolom iz 4. st. pr. Kr. u podmorju otoka Žirja" koja predstavlja rezultate arheoloških istraživanja dobro očuvanog tereta manjeg potonulog trgovačkog broda pronađenog na podmorskom arheološkom lokalitetu u blizini uvale Juro na otoku Žirju.
Arheolozima je puno značila dojava Vedrana Dorušića iz paškog Ronilačkog centra Foka koji je prvi ušao u trag ovom vrijednom nalazištu 2015. godine. Do tada je jedini primjer pomorskog prijevoza robe u 4. st. pr. Kr. duž hrvatske obale bio opljačkani lokalitet kod hridi Krave pred ulazom u višku luku. Arheološka istraživanja vodila je dr. sc. Irena Radić Rossi s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, a prvi stručni uvid rezultirao je zaključkom kako je riječ o skupini amfora i keramičkog posuđa iz druge polovice 4. st. pr. Kr. Pronađene amfore pripadaju korintskom tipu B i mogu se podijeliti u dvije skupine – na amfore s pravilnim okruglim grlom i izduženim srcolikim trbuhom, te na amfore s nepravilnim elipsoidnim grlom utisnutim u mjestu na ručki. Arhiometrijske analize dovele su do zaključka da amfore možda potječu iz grčkih radionica u Korintu i na otoku Krfu. Iako za sada još nije poznato u kojoj su luci ukrcane, stručnjaci pretpostavljaju kako je riječ o aničkom Faru (današnji Stari Grad na otoku Hvaru), koji je u to vrijeme bio značajna grčka kolonija na Jadranu.
Fotografirao: Ivan Guberina
Kako bi se usporili procesi propadanja građe prilikom promijene okolišnih uvjeta na Odsjeku za konzervaciju restauraciju Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu pod mentorstvom dr. sc. Mione Miliše i Filipa Rogošića provedeni su konzervatorsko-restauratorski radovi koji su obuhvatili desalinizaciju nalaza, čišćenje površine predmeta, lijepljenje ulomaka i rekonstrukciju dijelova koji nedostaju, te toniranje rekonstruiranih dijelova.
Na izložbi je izloženo stotinjak većinom očuvanih amfora i vrčeva, u kojima se pohranjivalo vino, ulje i sočivo, zatim cjelovito i fragmentirano kuhinjsko keramičko posuđe, kao i video i fotodokumentacija podvodnih istraživanja provedenih kod otoka Žirja. Među brojnim nalazima ističe se potpuno očuvani "askos"– posuda za piće koja izgledom podsjeća na polegnuti vrč, jedini ovakav primjerak pronađen na istočnoj obali Jadrana. Posjetitelji mogu vidjeti vrč u postupku rekonstrukcije dijelova koji nedostaju, odnosno nakon završene konzervacije i restauracije, držače i podlogu za kuhanje nad otvorenom vatrom, shemu slaganja tereta u brodsko potpalublje, kao i fotogrametrijski snimak nalazišta i kartu srednjeg Jadrana s položajem brodoloma u odnosu na grčke kolonije Issu na otoku Visu i Faros na otoku Hvaru, a posebno je zanimljiva numerička rekonstrukcija brodoloma koju je izradio Smiljko Rudan s Fakulteta strojarstva i brodogradnje.
Izložba se može razgledati do 12. travnja 2023. (I.G.)
"Digitalni kustos" – otvorene prijave za radionicu digitalizacije kulturne baštine
Narodni muzej Zadar organizira petodnevnu radionicu namijenjenu muzealcima i baštinskim stručnjacima koji se susreću s digitalizacijom kulturne baštine pod nazivom „Digitalni kustos“, koja će se održati od 24. do 28. travnja 2023. u Kneževoj palači u Zadru.
Edukacija će se održati u sklopu Erasmus+ projekta „MUSEUM-NEXT: Poticanje digitalizacije u malim i srednjim muzejima kroz ulogu digitalnog kustosa“ u kojem sudjeluju stručnjaci iz Italije, Grčke, Španjolske i Hrvatske. Cilj radionice je promicanje digitalizacije kulturne baštine u malim i srednjim muzejima kako bi se unaprijedili sustavi za upravljanje zbirkama, katalogizaciju i učinkovitost unutar muzejskog sustava, poboljšale digitalne vještine muzejskih stručnjaka u katalogizaciji i upravljanju resursima, promicanju baštine i pripovijedanju, odnosno potaknulo i testiralo sudjelovanje javnosti u poduzetim digitalnim inicijativama.
Projektom Museum-Next partnerske institucije ponudit će odgovor na navedenu problematiku u vidu prenošenja znanja među muzejskim djelatnicima (peer to peer). Svi polaznici steći će znanja i vještine digitalnog kustosa, potrebne za primjenu digitalnih alata i resursa na niz aspekata bitnih za rad u muzejima kao što su upravljanje zbirkama, katalogizacija, upravljanje i ažuriranje arhiva, online distribucija i promocija, te stvaranje novih iskustava posjetitelja. Također, polaznicima radionice bit će predstavljene najbolje prakse korištenja igrifikacije u svrhu postizanja većeg angažmana i bolje motiviranosti publike, kao i važnost marketinga i PR-a u razvijanju publike, razumijevanju potreba i želja krajnjih korisnika i upoznavanju građana s bogatom kulturnom baštinom o kojoj muzeji skrbe.
Radionica projekta Erasmus+ Museum-Next financirana je od strane Europske unije i besplatna je za sve polaznike. Maksimalan broj polaznika je 30, a potvrda o sudjelovanju bit će izdana polaznicima koji završe najmanje 80% obuke.
Više o edukaciji možete saznati u Pozivu za sudjelovanje i Programu, a prijaviti se možete putem obrasca do 14. travnja 2023. Za dodatne informacije možete kontaktirati kustosicu Odjela Muzeja grada Zadra Ivanu Dražić na ivana.drazic@nmz.hr.
Impressum
Vijesti iz svijeta muzeja - elektronički dvotjednik, ISSN 2459-8690
Glavni urednik: Ivan Guberina Uredništvo: Maja Kocijan, Iva Validžija, Ivona Marić Grafički urednik: Denis Bučar
Izdavač: Muzejski dokumentacijski centar | Ilica 44 | 10000 Zagreb | 01 4847 897 | info@mdc.hr | www.mdc.hr