HR | EN

PRETRAŽIVANJE PUBLIKACIJA MUZEJSKOGA DOKUMENTACIJSKOG CENTRA

fraza ključna riječ
autor tema vremenska
naslov ime osobe / obitelj zemljopisna
godina naziv tijela vrste
 
 
Kocijan, Maja [urednik]

MUZEOLOGIJA

Sv. 57 (2020.)
Zagreb, Muzejski dokumentacijski centar, 2021
Kocijan, Maja [urednik]

MUZEOLOGIJA

Sv. 57 (2020.)
Zagreb, Muzejski dokumentacijski centar, 2021
materijalni opis 1 sv.
isbn / issn 978-953-6664-56-6 / 0353-7552
Medij Tiskana građa
Vrsta publikacije Časopis
Lokacija Knjižnica MDC-a
Sadržan u Muzeologija
Broj 57. donosi izmijenjenu i skraćenu inačicu doktorskog rada Goranke Horjan, koji je pod naslovom "Strateško planiranje i upravljanje u nacionalnim muzejima" obranjen na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 4. lipnja 2020. godine pod mentorstvom dr. sc. Darka Babića. Bavi se primjenom strateškog planiranja u muzejskoj djelatnosti te utjecajem primjene strateških alata na upravljanje u nacionalnim muzejima u Republici Hrvatskoj. U svojem radu Goranka Horjan se oslanja na tri okvirna koncepta: globalni, nacionalni i izdvojeno institucionalni. Unutar globalnog okvira analizira promjene društvene klime/okruženja i viđenja uloge muzeja u demokratskom društvu koje su dovele do primjene strateških alata u muzejskoj djelatnosti. Unutar nacionalnog okvira analizira se legislativa, strategije, procedure i pravila kojima osnivači uređuju poslovanje i upravljanje u nacionalnim muzejima, a unutar institucionalnog okvira bavi se primjenom strateškog planiranja u samim nacionalnim muzejima. Glavno istraživačko pitanje u doktorskom radu je preispitivanje postojećega modela strateškog planiranja u hrvatskim nacionalnim muzejima i njegova pozitivnog učinka na upravljanje. Istraživanjem je obuhvaćeno ukupno 27 muzeja od kojih 22 imaju za osnivača državu dok je za pet matičnih muzeja prve razine osnivač Grad Zagreb. Analizirajući strateške planove navedenih muzeja primjećuje se izostanak edukacije za strateško planiranje, nedostatak iskustva u primjeni procesa izrade plana provedbe aktivnosti te praćenja i evaluacije. Uočeno je da strateško planiranje do sada nije počivalo na načelima participacijskoga pristupa pa je izostao sinergijski učinak bez kojega je teško ostvariti ambicioznije ciljeve u muzejskoj djelatnosti, posebno investicije u obnovu ili izgradnju novih muzeja. Da bi strateško planiranje imalo dobre rezultate, naglašava Horjan, potrebno je uspostaviti bolju koordinaciju između ključnih dionika, temeljenu na participacijskom modelu motiviranom zajedničkim interesima ostvarenja planiranih ciljeva. Ključno je da inicijative dolaze iz muzeja, a potrebe se usklađuju s osnivačem od idejne do provedbene faze uz alokacije financijskih sredstava. Analize dodijeljenih proračunskih sredstava za muzejsku djelatnost objavljene u disertaciji pokazale su da i uz pozitivan učinak sufinanciranja muzejskih projekata iz fondova EU-a dodijeljena sredstva za muzejsku djelatnost kako na razini države tako i na razini grada Zagreba u posljednjih deset godina bilježe velik pad. Iz proračuna Ministarstva kulture u pet godina od 2010. do 2015. smanjena su za 39,96 %, da bi se nakon toga primijetio uzlazan trend no još uvijek za 37 % niži nego do 2010. godine. Analize programskih sredstava za muzejsku djelatnost u proračunu grada Zagreba pokazale su pak da je u odnosu na druge djelatnosti muzejska djelatnost na začelju po dodjeli sredstava koja su u periodu od 2010. do 2018. smanjena za 57,17 %. U disertaciji Goranke Horjan dan je teorijski okvir razvoja i primjene strateškog planiranja u javnome sektoru i muzejskoj djelatnosti u svijetu, analiza nacionalnog okvira za strateško planiranje kao i samih strateških planova nacionalnih muzeja. „Strateško planiranje i upravljanje u nacionalnim muzejima“ kompendij je svega onoga što bi trebalo znati ukoliko se želimo kompetentno upustiti u posao strateškog planiranja u muzejima kako bi doprinijeli uspješnijem poslovanju muzeja i realizaciji projekata poput kapitalnih investicija. (Maja Kocijan)
Kocijan, Maja [urednik]

MUZEOLOGIJA

Sv. 58 (2021.)
Zagreb, Muzejski dokumentacijski centar, 2021
Kocijan, Maja [urednik]

MUZEOLOGIJA

Sv. 58 (2021.)
Zagreb, Muzejski dokumentacijski centar, 2021
materijalni opis 1 sv.
predmetnice Muzeji, galerije i zbirke; Potres
isbn / issn 0353-7552
Medij Tiskana građa
Vrsta publikacije Časopis
Lokacija Knjižnica MDC-a
Sadržan u Muzeologija
Muzeji u potresu – potres u muzeju tema je 58. broja MDC-ova časopisa Muzeologija u koji smo nastojali „pospremiti“ potrese iz 2020. godine, štete na građi i građevinama, iskustva i izazove, posljedice i pouke, kao i razloge zbog kojih su nas potresi koji se smatraju umjerenima neumjereno pogodili. Hrvatska je među seizmički najugroženijim državama u Europi. Prema Karti potresnih područja Republike Hrvatske Zagreb se nalazi na jednom od četiri područja izložena jačim potresima. Od 1880. godine, kada ga je pogodio vrlo jak potres od 6,3, tlo se ljuljalo svakih nekoliko godina početkom 20. stoljeća. U posljednjih pola stoljeća ovaj dio Europe bio je u svakom desetljeću pogođen jačim potresom – od onoga u Skoplju koji je 1963. odnio tisuću života i ostavio 200 000 ljudi bez doma, zatim banjolučkoga iz 1969., deset godina poslije toga crnogorskoga, koji je načeo i tisuću građevina u Dubrovniku, do stonskoga iz 1996. godine. Unatoč tomu, 22. ožujka 2020. potres smo dočekali potpuno nespremni. U prosincu 2019. godine, tri mjeseca prije potresa, Ured za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba organizirao je stručnu konferenciju pod nazivom Zaštita kulturne baštine Grada Zagreba u kriznim uvjetima. Stručnjaci Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu tada su istaknuli da je potres neprihvatljiv rizik za Republiku Hrvatsku, da nemamo podataka o građevinama, da su sanacije kozmetičke prirode, da nema seizmičkih ojačavanja i da svijest zajednice o riziku od potresa nije razvijena, te su na koncu, u prosincu 2019. godine, zapitali „moramo li zaista čekati razoran potres da se to promijeni“. U ovom broju Muzeologije u proširenom obliku objavljujemo rezultate istraživanja dokumentaristica Muzejskoga dokumentacijskog centra, predstavljenoga na toj istoj stručnoj konferenciji tri mjeseca prije potresa, kojim je analizom podataka o brojnosti i stupnju obrađenosti građe, zaštiti, stručnim i tehničkim uvjetima, starosti i zapuštenosti povijesnih, nenamjenskih zgrada po kojima su nagurani muzeji na području Grada Zagreba ustanovljena – nespremnost zagrebačkih muzeja na krizne situacije. Kolege iz pet muzeja – Muzeja za umjetnost i obrt, Hrvatskoga povijesnog muzeja, Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, Arheološkog muzeja u Zagrebu i Gliptoteke HAZU – za ovu su Muzeologiju sabrali svoja dosadašnja poslijepotresna iskustva koja sva u osnovi ističu isti problem – da su smješteni u povijesnim zdanjima koja nikada nisu bila sustavno obnavljana i u kojima nema dovoljno prostora za funkcioniranje suvremenog muzeja. Kako je nakon potresa odmah postalo jasno da će se mnogi zagrebački muzeji teško pogođeni potresom morati privremeno iseliti u neke nepostojeće čuvaonice, MDC je prošle godine proveo prvo sveobuhvatno istraživanje o stanju i izazovima muzejskih čuvaonica i upravljanju zbirkama u Hrvatskoj koje je, kako možete pročitati u ovom broju Muzeologije, pokazalo da tek petina muzeja ima namjenski sagrađenu čuvaonicu, da se većina građe čuva u neodgovarajućim prostorima, po tavanima i podrumima, te da u ovom trenutku 93 % hrvatskih muzeja nema dovoljno prostora za pohranu svojih fundusa. Kakve probleme u kriznim situacijama može izazvati smještanje građe na neprimjerena mjesta, pokazala je hitna evakuacija Galerije Krsto Hegedušić u Petrinji, u kojoj je muzealcima morala pomagati Hrvatska gorska služba spašavanja. U Muzeologiji 58 govorimo o tijeku te evakuacije, dokumentiranju spašenih muzejskih predmeta i njihovoj sigurnoj pohrani u privremenoj čuvaonici. Stručnjaci za preventivnu zaštitu dali su i neke od mogućih odgovora na pitanje zašto su štete od potresa bile velike. Ono što je analizom fotografija šteta na građi zaključio domaći konzervator, da „muzeji nisu bili pripremljeni za potres“ jer nisu bile primijenjene „mjere i postupci koji mogu ukloniti ili barem znatno umanjiti štete od potresa u muzejima“, potvrđuje u našem časopisu i jedan od najvećih svjetskih autoriteta za ovu temu Jerry Podany, dugogodišnji konzervator-restaurator Muzeja J. Paul Getty, prema kojemu velik broj muzeja i muzejskih djelatnika nije upoznat s tehnikama koje možemo primijeniti jer i u svijetu postoji „škola mišljenja“ da potres neće baš nas pogoditi te da će, „ako je potres toliko jak, ionako sve biti izgubljeno“. U svojem tekstu Podany navodi niz jednostavnih i jeftinih mjera koje, kako kaže, „zahtijevaju samo vrijeme, malo napora i, najvažnije od svega, svijest“ zajednice. U ovom broju sabrali smo i iskustva muzeja iz susjednih zemalja koje su potresi teško pogodili u posljednjih 60 godina. Za nas pišu kolege iz Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine te Crne Gore, a u MDC-ovu Arhivu muzeja i galerija Hrvatske istražili smo i posljedice crnogorskog potresa 1979. na dubrovačke muzeje, čije je zbirke paradoksalno spasila dugotrajna zapuštenost muzejskih zgrada. Iz Slovenije nam pak stiže svijetli primjer kako ne treba čekati potres da se u obnovu uključi statička i protupotresna sanacija povijesnog zdanja u kojemu djeluje muzej. Za kraj dajemo pregled projekata obnove i provedbe mjera zaštite kulturne baštine oštećene u potresu sredstvima iz Fonda solidarnosti Europske unije. Bez obzira na to kako će se ta sredstva znati/moći iskoristiti, pred zagrebačkim muzejima godine su obnove, a o tome kako će ona biti provedena, kako će u obnovljenim muzejima biti primijenjene postojeće mjere u izlaganju i pohrani muzejske građe, kao i o radu, običnom, svakodnevnom, primjenjivanju jednostavnih i jeftinih mjera i postupaka, ovisit će hoće li nas opet i iznova – iznenaditi neki novi potres. (Maja Kocijan) Preuzeto sa: https://mdc.hr/hr/mdc/publikacije/newsletter/newsletter-22-02-2022/#muzeologija)
Zlodi, Goran [urednik]; Kocijan, Maja [urednik]

MUZEOLOGIJA

Sv. 56 (2019.)
Zagreb, Muzejski dokumentacijski centar, 2020
Zlodi, Goran [urednik]; Kocijan, Maja [urednik]

MUZEOLOGIJA

Sv. 56 (2019.)
Zagreb, Muzejski dokumentacijski centar, 2020
materijalni opis 1 sv.
predmetnice Digitalizacija
isbn / issn 978-953-6664-54-2 / 0353-7552
Medij Tiskana građa
Vrsta publikacije Časopis
Lokacija Knjižnica MDC-a
Sadržan u Muzeologija
Tema broja: Od digitizacije do digitalizacije: projekti digitalizacije u hrvatskoj muzejskoj zajednici. "(...) tematski broj časopisa Muzeologija posvećen digitalizaciji te izlazi ususret izazovima koje projekt e-Kultura donosi u cilju da se dobije uvid u postojeće projekte i dobre prakse, a sve kako bi se potaknula veća aktivnost u digitalizaciji, suradnja te prijenos znanja i iskustava." (iz Uvodnika)
Vujić, Žarka [urednik]; Kocijan, Maja [urednik]

MUZEOLOGIJA

Sv. 55 (2018.)
Zagreb, Muzejski dokumentacijski centar, 2018
Vujić, Žarka [urednik]; Kocijan, Maja [urednik]

MUZEOLOGIJA

Sv. 55 (2018.)
Zagreb, Muzejski dokumentacijski centar, 2018
materijalni opis 1 sv.
predmetnice Čuvaonica
isbn / issn 978-953-6664-50-4 / 0353-7552
Medij Tiskana građa
Vrsta publikacije Časopis
Lokacija Knjižnica MDC-a
Sadržan u Muzeologija
Tema broja: Muzejska čuvaonica - između sna i stvarnosti. U Muzeologiju 55 uvršteni su priloz sudionika skupa održanog u povodu osamdeseta godišnjica rođenja i desete godišnjice smrti prof. dr. sc. Ive Maroevića, osnivača Katedre za muzeologiju i studija muzeologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Niz priloga nude primjere bolje prakse iz našega europskog susjedstva, iskustva kolega i načine na koje su probleme pokušavali ili planiraju riješiti, te blok tekstova koji obrađuju zagrebačke muzejske čuvaonice. Ovaj broj zajedničkim su snagama uredile gošća urednica dr. sc. Žarka Vujić i Maja Kocijan, a autor naslovnice i dalje je Boris Ljubičić.
Miklošević, Željka [urednik]; Kocijan, Maja [urednik]

MUZEOLOGIJA

Sv. 54 (2017.)
Zagreb, Muzejski dokumentacijski centar, 2017
Miklošević, Željka [urednik]; Kocijan, Maja [urednik]

MUZEOLOGIJA

Sv. 54 (2017.)
Zagreb, Muzejski dokumentacijski centar, 2017
materijalni opis 1 sv.
predmetnice Evaluacija; Posjetitelji; Istraživanje korisnika
isbn / issn 978-953-6664-49-8 / 0353-7552
Medij Tiskana građa
Vrsta publikacije Časopis
Lokacija Knjižnica MDC-a
Sadržan u Muzeologija
Tema broja: Razvoj publike u muzejima: istraživački i evaluacijski pristupi aktivnostima i programima. U Suradnji sa Odsjekom za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u "Muzeologiji" 54 objavljeni su rezultati istraživanja koja su provele magistre Muzeologije i upravljanja baštinom, a koji se odnose na evaluaciju posjetilaca/korisnika muzeja. Gost urednik ovoga broja je dr. sc. Željka Miklošević s Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koja je uvodnim člankom „Društvena uloga muzeja u 21. st. – razvijanje odnosa s korisnicima, sudionicima i suradnicima“ dala pregled današnjih trendova u muzejskom sektoru vezano za evaluaciju i istraživanje korisnika kao temelja razvoja publike kao i osnovna obilježja istraživačkih pristupa. U članku Vedrane Kristić pod naslovom „Muzejske radionice i razvoj višestrukih inteligencija“, autorica provodi istraživanje na radionicama Arheološkog muzeja u Zagrebu namijenjenim osnovnoškolskoj djeci i predlaže model njihovog vrednovanja. Dorotea Fotivec se u članku „Prijevodi tekstova na muzejskoj izložbi“ bavi prijevodima tekstova u Muzeju grada Zagreba koje najčešće koriste turisti te donosi njihove stavove vezane uz ovaj muzej i tekstove. Korak prema upoznavanju višestrukih profila korisnika zagrebačkog MSU-a čini Raša Savić tekstom „Estetska iskustva posjetitelja Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu“. Na temelju teorije estetskog iskustva kategorizira posjetitelje i ukazuje na njihove potrebe, zadovoljstva te smjer kojim Muzej krenuti prema određenim oblicima razvoja publike. Istraživanje muzejskih djelatnika po pitanju korištenja digitalnih marketinških alata donosi Ana Pia Matijaš u članku pod naslovom „Korištenje digitalnih marketinških alata u hrvatskim muzejima“. Rezultatima ankete pokazuje status i stav struke o marketinškim aktivnostima i te načine na koji se određeni digitalni alati koriste. Facebook, kao jedan od digitalnih alata, uglavnom u muzejima korišten za marketing, analizira Ileana Kurtović u članku „Facebook u muzejskoj komunikaciji“ u kojem daje analizu načina na koji svjetski muzeji koriste ovu društvenu mrežu. Zadnji tekst pod naslovom „Izložba '45. Hrvatskog povijesnog muzeja na Facebooku – kako vrednovati aktivnosti korisnika?“ primjer je korištenja ove društvene mreže u jednom hrvatskom muzeju. Rebeka Knajs, magistra muzeologije i upravljanja baštinom u suradnji s jednom od autorica i suradnica na izložbi '45 u Hrvatskom povijesnom muzeju, Anom Filep i Mašom Pokupčić daje pregled istraživanja načina na koji se događa komunikacija između Muzeja i online korisnika.
Zgaga, Višnja [urednik]; Radovanlija Mileusnić, Snježana [suradnik]; Bučar, Denis [suradnik]; Rihtar Jurić, Tea [suradnik]; Kocijan, Maja [suradnik]

MUZEOLOGIJA

Sv. 53 (2016.)
Zagreb, Muzejski dokumentacijski centar, 2016
Zgaga, Višnja [urednik]; Radovanlija Mileusnić, Snježana [suradnik]; Bučar, Denis [suradnik]; Rihtar Jurić, Tea [suradnik]; Kocijan, Maja [suradnik]

MUZEOLOGIJA

Sv. 53 (2016.)
Zagreb, Muzejski dokumentacijski centar, 2016
materijalni opis 1 sv.
predmetnice Muzejski dokumentacijski centar (Zagreb),
isbn / issn 0353-7552
Medij Tiskana građa
Vrsta publikacije Časopis
Lokacija Knjižnica MDC-a
Sadržan u Muzeologija
Tema broja: MDC - prvih 60 godina Dugogodišnja ravnateljica MDC-a Višnja Zgaga sabrala je, kako kaže tema broja, prvih 60 godina MDC-a od 1953. kada je objavljen prvi broj "Muzeologije" urednika Antuna Bauera i osnivača MDC-a kao samostalnog odjela Hrvatskog školskog muzeja do današnjih dana. Ovaj broj "Muzeologije" koji se veže uz visoku obljetnicu postojanja MDC-a tematski se nadovezuje na broj 31 iz 1994. godine, posvećen osnivaču ustanove, dr. Antunu Baueru. Uz povijest kuće, kronologiju projekata i aktivnosti, bibliografiju, izbor fotografija iz fototeke u ovome broju objavljeni su tekstovi MDC-ovih djelatnika (Snježana Radovanlija Mileusnić, Tea Rihtar Jurić, Denis Bučar, Maja Kocijan), ali i vjernih suradnika. Mr. sc. Branka Šulc u tekstu “Muzejski dokumentacijski centar i muzeji” daje pregled rada ustanove od osamostaljenja Republike Hrvatske , Boris Ljubičić, koji je oblikovao prepoznatljiv vizualni identitet MDC-a, prisjetio se svih segmenata suradnje, početaka, prijelomnih projekata, svjetskih nagrada, ali i pričica iza nastanka pojedinih plakata iz kojih ćete saznati kako su se stvarali, čija građa je za njih posuđivana, ime kustosice čija ruka drži Kristov dlan na jednome od plakata uz Međunarodni dan muzeja. Dr. sc. Goran Zlodi piše o Ulozi MDC-a u informatizaciji i digitalnoj transformaciji muzeja u Hrvatskoj od pionirskih početaka za koje je zaslužan osnivač MDC-a dr. Antun Bauer, Ervin Šilić piše o nastajanju mrežnih stranica prisjećajući se početaka izrade muzejskih mrežnih stranica sredinom devedesetih godina. Dr. sc. Žarka Vujić svojim je prilogom sabrala “Četvrt stoljeća sabiranja u hrvatskim muzejima: kroz očište jedne muzeologije”, a Maja Kocijan prikupila je anketom podatke iz 134 hrvatska muzeja kako bi saznali koliko su i kako fondove Europske unije iskoristili hrvatski muzeji.