Tema broja: Glazba u muzeju / muzeji glazbe. Izlaganja objavljena unutar tematskih blokova: Glazbena baština u Hrvatskoj; Tradicijska glazbala i etnografske zbirke; Skladatelji, glazbene zbirke i glazbena građa; Restauracija glazbenih instrumenata ; Suvremeni načini komuniciranja glazbene i zvučne baštine; Muzealizacija glazbe.

Dvobroj muzeološkog časopisa Muzejskoga dokumentacijskog centra „Muzeologija“ (sv. 48/49) objavljen je kao zbornik radova sa simpozija „Knjiga u muzeju - KUM“. Simpozij je održan uz 30. izložbu izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija u Muzeju Mimara 5. i 6. listopada 2011., u organizaciji MDC-a, a u središte zanimanja stavio je knjigu u muzeju te pokušao odgovoriti na niz problemskih pitanja, među kojima su i ona o ulozi knjige u muzeju, o funkciji knjige kao muzejskog predmeta, o tome kako knjigu izložiti, čuvati i obraditi te omogućiti njezinu pristupačnost u muzejskome, ne-knjižničnom okruženju. Zbornik radova donosi 35 izlaganja renomiranih stručnjaka iz muzeja, knjižnica i znanstvenih ustanova, koja su održana unutar pet tematskih skupina. Autori radova u prvoj tematskoj skupini - „Knjiga kao kulturno dobro“ - nastojali su definirati kriterije za određivanje knjige kao kulturnog dobra (S. Harni) te proceduru upisa takvih knjiga u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (R. Saračević-Würth). Definirana je muzealna vrijednost knjiga i zbirki knjižnične građe (Ž. Vujić i H. Stublić), sagledani teorijski okviri knjige kao izložbenog predmeta (A. Horić) te na primjerima prikazani neki aspekti zbog kojih se pojedine knjižnične jedinice mogu izdvojiti u kategoriju kulturne baštine (T. Ilić-Olujić, A. Škrtić). Drugi tematski blok pod naslovom „Stručna obrada, zaštita i prezentacija knjižne građe kao muzejskog predmeta“ bavio se problematikom nabave i čuvanja knjižne građe u muzejima te njihove svrhovite muzeološke funkcije (A. Duplančić), kao i pitanjima otpisa i pohrane knjižnih zbirki (D. Dujmović), problemima stručne obrade i primjene knjižničarskih odnosno muzejskih standarda u katalogizaciji knjižničnih jedinica (V. Vlašić Jurić). Upozoreno je na problematiku prečestog izlaganja vrijedne i stare knjižne građe (V. Magić) te neadekvatnih načina njezina izlaganja (S. Kočevar). Ponuđeni su i konkretni odgovori na pitanja preventivne zaštite knjižne građe (Ž. Laszlo). Nakon preglednog izlaganja o muzejskim zbirkama knjiga u hrvatskim muzejima, utemeljenoga na istraživanju podataka iz Registra muzeja, galerija i zbirki Republike Hrvatske (S. Radovanlija Mileusnić i M. Franulić), u trećem su tematskom bloku („Mjesto i uloga muzejskih zbirki knjiga u muzeju“) izlagači predstavili iznimno bogate muzejske knjižnice i zbirke starih i raritetnih knjiga poput knjižnica obitelji Prandau-Normann (M. Vinaj), obitelji Pejačević (R. Bošnjaković) i obitelji Bombelles (Ž. Lazar) te iznimno vrijedne zbirke starih knjiga Zavičajnog muzeja Ozalj (B. Stergar). Opisana je uloga tehničke knjige u izložbenoj djelatnosti Tehničkog muzeja u Zagrebu (K. Kalanj), kao i knjižna građa umjetničkih časopisa na povremenim i stalnim izložbama Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu (J. Vinterhalter). Objavljen je i prikaz recentne muzejske izložbe Galerije Klovićevi dvori na kojoj je knjiga bila tema i sredstvo prezentacije (K. Jurčec Kos), kao i izložba o Jozi Kljakoviću kao ilustratoru knjige „Smrt Smail-age Čengijića“ (Ž. Zdelar). U četvrtome tematskom bloku - „Muzejske knjižnice kao ishodišta muzejskih zbirki knjižne građe“ - u kojima su predstavljene vrijedne zbirke knjiga pohranjene u muzejskim knjižnicama Muzeja grada Trogira (D. Radić), knjižnici Strossmayerove galerije starih majstora HAZU (I. Šamec Flaschar), Hrvatskoga školskog muzeja (Š. Batinić), Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja (D. Ćaleta), Pomorskoga i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja u Rijeci (T. Mataija), Muzeja Slavonije u Osijeku (I. Knežević), u Memorijalnoj zbirci Petra Šegedina u osnutku (S. Sardelić) i u Muzeju otoka Brača u Škripu (A. Matoković). Posljednji tematski blok („Digitalizacija i web prezentacija knjižne građe“) bavi se elektroničkom knjigom u muzeju (D. Živković, M. Tot, B. Šalamon-Cindori) i mogućnostima što ih donosi suvremena tehnologija u zaštiti i prezentaciji knjižnoga kulturnog dobra u muzejima (J. Jakšić). Dobri primjeri knjižnice HAZU (V. Juričić i K. Crnković) i Knjižnice grada Zagreba (Ž. Vegh i I. Meić) postavili su visoke standarde izgradnje digitaliziranih repozitorija te postavljanja virtualnih izložaba knjižne građe. Radovi u zborniku popraćeni su sažecima na engleskom jeziku te ilustracijama u boji.

Uz obilježavanje jubilarne, 25. izložbe izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija, Muzejski dokumentacijski centar (MDC) u Zagrebu organizirao je međunarodni simpozij s temom "Muzej(i) (i) književnost(i) ", na kojemu su muzejski djelatnici i drugi baštinski stručnjaci, književnici, književni teoretičari i povjesničari razmatrali međusobne odnose muzeja i književnosti. Skup je održan 26. i 27. listopada 2006. godine u Muzeju "Mimara". Na poziv organizatora stručnog skupa, koji je prvi put u hrvatskoj muzeologiji nastojao sagledati književnu baštinu u muzejima i drugim baštinskim ustanovama, odazvalo se pedesetak stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva (iz Slovenije, Italije, Austrije, Mađarske, Rusije, Bosne i Hercegovine). Izlaganja 43 sudionika objavljena su u zborniku "Muzeologija" br. 43/44. Radovi su objavljeni unutar pet tematskih skupina stručnog simpozija ("U potrazi za književnikom";"Kako da naši književnici žive vječno"; "Oni su naši sugrađani"; "Književnik u novom ruhu"; "Književnost kao izazov"). Među njima su i radovi inozemnih sudionika koji su prvi put hrvatskoj stručnoj javnosti predstavili rad i fondove Muzeja Dostojevskog u Sankt Peterburgu, Rusija (Natalia T. Ashimbaeva i Vera S. Biron), Muzeja-imanja Lava Tolstoja u Jasnoj Poljani (Elena Petrova), Književnoga muzeja Petöfi u Budimpešti, Mađarska (Andrea Benkö), Muzeja Jamesa Joycea i Itala Sveva u Trstu, Italija (Erik Schneider i Riccardo Cepach), Književnoga muzeja Roberta Musila u Klagenfurtu, Austrija (Heimo Strempfl), Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine u Sarajevu (Mehdija Maglajlić i Nedim Mušović), Književne memorijalne zbirke Simona Gregoriča i Cirila Kosmača Tolminskoga muzeja u Sloveniji (Damjana Fortunat-Černilogar). Stručnjaci iz Hrvatske – muzealci, arhivisti i knjižničari – svojim su izlaganjima pridonijeli izgradnji mozaika jedinstvene baze znanja i podataka o hrvatskoj književnoj baštini. Teoretičari i povjesničari književnosti te povjesničari umjetnosti koji su se prilozima uključili u rad simpozija pridonijeli su interdisciplinarnom sagledavanju tematike. Svi su tekstovi u zborniku popraćeni sažecima na engleskome jeziku, a većina je i ilustrirana reprodukcijama u boji te popraćena bibliografskim bilješkama. Zbornik radova je recenziran (akademik Nedjeljko Frabrio i dr. sc. Mirna Willer), a predgovor potpisuje urednica "Muzeologije" Višnja Zgaga.

MDC-ov godišnjak za muzeološku problematiku "Muzeologija" u najnovijem dvobroju (41/42) donosi referate održane na konferenciji Komiteta za dokumentaciju (CIDOC) Međunarodnog komiteta za muzeje (ICOM) u Zagrebu (24. - 27. svibnja 2005.). Objavljeni radovi prate tematsku strukturu konferencije održane o temi "Dokumentacija i korisnici". To su: Dokumentacija i korisnici; CIDOC-ovo radno otvorenje; Dostavljanje informacija korisnicima; Modeliranje podataka i standardi; Mrežni projekti kulturne baštine; Katalogizacija kulturne baštine; Konzervatorska i restauratorska dokumentacija; Digitalno očuvanje; Zbirke online; Multimedijalni proizvodi; Usluge. Zastupljeno je 49 autora iz Velike Britanije, Grčke, Italije, Singapura, Njemačke, Austrije, Francuske, Rusije, Italije, Kanade i Hrvatske, čija su imena, ustanove i e-mail adrese navedene u prilogu časopisa. Iako su svi radovi objavljeni na engleskom jeziku uoči konferencije na CD-ROM-u (DOCUMENTATION AND USERS [Elektronička građa] : Proceedings of the CIDOC Annual Conference, Zagreb, May 2005 / aditor Maja Šojat-Bikić. Zagreb : Zagreb City Museum, 2005.), njihovim prevođenjem i objavljivanjem u „Muzeologiji“, omogućuje se šira i temeljitija recepcija u hrvatskoj sredini, naglasila je glavna i odgovorna urednica Višnja Zgaga, ravnateljica MDC-a i jedna od organizatorica CIDOC-ove konferencije u Zagrebu.

Trideset i deveti svezak stručnoga godišnjaka Muzejskoga dokumentacijskog centra Muzeologija donosi izbor radova s muzeološkog savjetovanja "Uloga i značaj prirodoslovnih muzeja i zbirki u održivom razvoju". Savjetovanje je održano u Rijeci od 23. do 26. listopada 2002., u povodu 125. obljetnice utemeljenja i 55. obljetnice javnog djelovanja Prirodoslovnog muzeja Rijeka. Uz predgovor glavne i odgovorne urednice časopisa Višnje Zgage, u kojemu, između ostaloga, naglašava potrebu konstituiranja suvremene hrvatske mreže prirodoslovnih muzeja i zbirki, sadržano je petnaest članaka stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva. Objavljeni radovi govore o povijesti nastanka prirodoslovnih muzeja u Hrvatskoj, Sloveniji te Bosni i Hercegovini, o zaslužnim istraživačima i donatorima, znanstvenoj utemeljenosti i edukativnoj orijentaciji specijaliziranih prirodoslovnih muzeja, o politici skupljanja građe te upotrebi novih tehnologija i medija u stručnoj i znanstvenoj obradi muzejske građe te o njihovoj prezentaciji i popularizaciji. Među njima su teorijski tekst dr. sc. Ive Maroevića o muzealnosti prirodnina (tj. materijalnih ostataka živih bića koji svjedoče o njihovu izgledu, anatomiji i podrijetlu), pregledni tekst Zdravka Števčića o stanju i perspektivama prirodoslovnih zbirki. Radovi stručnjaka iz Prirodoslovnog muzeja u Rijeci posvećeni su informatizaciji muzejske djelatnosti te analizi znanstvene djelatnosti hrvatskih muzeja. Stručnjaci iz Prirodoslovnog muzeja i zoološkog vrta u Splitu autori su četiriju priloga o povijesnom razvoju i radu Muzeja. Četiri priloga opisuju djelatnosti prirodoslovnih zbirki Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine (Sarajevo) i Muzeja u Tuzli. Prirodoslovni muzej u Zagrebu predstavljen je opisom njegovih edukativnih aktivnosti.

Trideset i sedmi svezak "Muzeologije" sadrži deset radova s Međunarodnog skupa "Muzeji - tradicija i moderne nacije" koji je održan 3. i 4. studenog u Göthe institutu u Zagrebu u organizaciji Katedre za muzeologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Göthe instituta i Hrvatskog nacionalnog komiteta ICOM-a. Većina publiciranih radova je proširena i dopunjena verzija održanih izlaganja renomiranih inozemnih i hrvatskih autora. To su: Ivo Maroević, "19. stoljeće - tradicija i moderne nacije", Kilian Kreilinger, "Razvoj muzeja u Bavarskoj u prvoj polovici 19. stoljeća", Žarka Vujić, "Obrazac osnutka prvih muzeja u Zagrebu", Fani Celio Cega, "Skupljačka i muzejska djelatnost u Trogiru tijekom 19. stoljeća", Milvana Arko Pijevac, "Utemeljenje Prirodoslovnog muzeja Rijeka", Hans Georg Lippert, "Tvornica znakova i simbola -katedrala u Kölnu nakon 1842. godine", Danka Radić, "Zaštita spomenika u Trogiru tijekom 19. stoljeća", G. Ulrich Grossman, "Germanski nacionalni muzej u 19. stoljeću", Dubravka Peić Čaldarević, "Uloga Hrvatskog narodnog muzeja u procesu nacionalne integracije (1835-1918), Tomislav Šola, "Prilog reformi nacionalnih muzeja ili pledoaje za Hrvatski nacionalni muzej". Tekstovi su ilustrirani i popraćeni sažecima na engleskom jeziku.