Trideset i šesti svezak muzeološkog zbornika u cijelosti je posvecen temi "Djela Ivana Meštrovica u zbirkama, muzejima i galerijama" kao prilog revidiranju sadržaja i vrednovanju umjetnickog i dokumentarnog fundusa Ivana Meštrovica u muzejskim ustanovama. Svoje priloge dalo je trinaest istaknutih poznavatelja Meštrovicevog opusa, kustosa, profesora, likovnih teoreticara i arhitekata. Ljiljana Cerina, "Cetrdeset godina djelovanja i trideset godina stalnog postava Atelijera Meštrovic u Zagrebu"; Miroslav Begovic (HAZU), "Uredenje izložbenog prostora - atrija, atelijera i vrta Atelijera Meštrovic u Zagrebu 1963. godine"; prof. dr. Ivo Maroevic (Filozofski fakultet, Zagreb), "Arhitektura Atelijera Meštrovic u Zagrebu i Galerije Meštrovic u Splitu u funkciji Meštrovicevih djela"; mr. Marijan Susovski (Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb), "Izložbe djela Ivana Meštrovica iz Atelijera Meštrovic u Zagrebu i Galerije Meštrovic u Splitu u velikim europskim muzejima"; Duško Keckemet, "Dopune Meštrovicevih radova u Galeriji Meštrovic u Splitu"; Božo Majstorovic, "Stalni postav Galerije Ivana Meštrovica u Splitu kao muzeološki i arhitektonski izazov"; Vinko Peracic, "Stalni postav Galerije Ivana Meštrovica u Splitu ka arhitektonski izazov"; Iris Slade, "Meštrovicev Presveti Otkupitelj"; Ljubica Dumencic, "Spomen-galerija Ivana Meštrovica u Vrpolju - 27 godina djelovanja"; Joško Zaninovic, "Izložbeno-galerijski postav radova Ivana Meštrovica u Muzeju drniške krajine"; Božena Klicinovic, "Gipsani odljevi Ivana Meštrovica u Gliptoteci HAZU u Zagrebu"; Igor Zidic, "Djela Ivana Meštrovica u stalnom postavu Moderne galerije u Zagrebu"; Vesna Barbic, "Radovi Ivana Meštrovica u Zbirci Karla Wittgensteina u Becu". Tekstovi su popraceni sažecima na engleskom jeziku, bibliografskim bilješkama kao i ilustrativnim materijalom.

Po prvi put u hrvatskoj muzeološkoj i knjižničarskoj stručnoj literaturi posvećena je veća pažnja temi muzejskih i galerijskih knjižnica. Na temi broja Informatice Museologice (29 (1998.), br. 1/2) "Muzejske knjižnice" sudjelovalo je 20 autora. Bogate knjižnicne fondove i raritetne naslove hrvatskih muzejskih knjižnica, postupke nabave, obrade i zaštite te usluge za korisnike predstavili su I. Kolbas (Etnografski muzej, Zagreb), Š. Batinić (Hrvatski školski muzej, Zagreb), A. Georgijević-Šavar (Muzej Mimara, zagreb), M. Marović (Arheološki muzej, Zagreb), A. Galić (Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb), D. Čaleta (Hrvatski prirodoslovni muzej, Zgb), V. Mršic (Tiflološki muzej, Zgb), B. Stergar (Zavicajni muzej Ozalj), I. Jašic (Dom Marina Držica, Dubrovnik), F. Cega i D. Radic (Muzej grada Trogira), M. Vinaj (Muzej Slavonije, Osijek), D. Hrvatin (Narodni muzej Labin). Prikaze muzejskih knjižnicnih fondova u inozemstvu izradile su O. Lalevic i A. Dautovic (Zemaljski muzej BIH, Sarajevo), A. Dular (Narodni muzej Slovenije, Ljubljana), N. Židov (Slovenski etnografski muzej, Ljubljana), J. Andersen (Južnoafricka nacionalna galerija, Cape Town). O temama iz suvremenog muzejskog knjižnicarstva publicirani su tekstovi S. Radovanlija Mileusnic te B. Elegaard i O. Tarrete (preneseno iz Museum International). Obradom ove teme željelo se izmedu ostaloga još jedamput upozoriti da muzejske knjižnice podupiru zadatke i svrhu muzeja i sudjeluju u ostvarenju njegovih ciljeva. Urednica teme broja je Snježana Radovanlija Mileusnić. Tema Informatice museologice br. 3/4 je Znanstveni rad u muzejima, a urednica teme broja je muzejska savjetnica Višnja Zgaga.

Nakon 22 godine publiciran je u izdanju MDC-a novi vodič kroz muzeje, galerije i zbirke Zagreba i okolice u obliku višestruko presavijenog plakata u bojama u dizajnerskoj izvedbi Borisa Ljubičića. Vodič obuhvaća 50 muzejsko-galerijskih ustanova i sadrži njihove opće podatke (adresa, telefonski i faks brojevi, e-mail ili web-adrese), kratku povijest ustanove, sadržaj i tematiku muzejske građe, stalnog postava i pojedinih odjela, opis specijanih aktivnosti muzeja te radno vrijeme za posjetitelje. Vodič, po prvi put u ovom obliku izdavaštva, sadrži i jedinstven popis 13 zbirki doniranih gradu Zagrebu. Vodič je namijenjen široj posjetiteljskoj publici, izdan je na hrvatskom, njemačkom i engleskom jeziku i jedan je od oblika suvremene promidžbe muzejske i kulturne baštine grada Zagreba i njegove uže okolice.

Nakon 22 godine publiciran je u izdanju MDC-a novi vodič kroz muzeje, galerije i zbirke Zagreba i okolice u obliku višestruko presavijenog plakata u bojama u dizajnerskoj izvedbi Borisa Ljubičića. Vodič obuhvaća 50 muzejsko-galerijskih ustanova i sadrži njihove opće podatke (adresa, telefonski i faks brojevi, e-mail ili web-adrese), kratku povijest ustanove, sadržaj i tematiku muzejske građe, stalnog postava i pojedinih odjela, opis specijanih aktivnosti muzeja te radno vrijeme za posjetitelje. Vodič, po prvi put u ovom obliku izdavaštva, sadrži i jedinstven popis 13 zbirki doniranih gradu Zagrebu. Vodič je namijenjen široj posjetiteljskoj publici, izdan je na hrvatskom, njemačkom i engleskom jeziku i jedan je od oblika suvremene promidžbe muzejske i kulturne baštine grada Zagreba i njegove uže okolice.