Gorka Božulić rođena je 9. lipnja 1948. u mjestu Banj na otoku Pašmanu.
Nakon završene gimnazije upisala je povijest (kao A predmet) i filozofiju (B predmet) na Filozofskom fakultetu u Zadru gdje je stekla stručan naziv profesora povijesti i filozofije. Po završetku studija krajem 1972. javlja se na natječaj za kustosa u Zavičajnom muzeju Biograd gdje početkom 1973. godine preuzima zbirku NOB-a.
Zavičajni muzej Biograd na Moru osnovan je nakon otkrića potopljenog broda Gnalić koji predstavlja izuzetne nalaze iz 16. stoljeća. Muzej je smješten u zgradi koju je dijelio sa sudom te se pokazalo važno da se uz arheologiju prošire teme i zbirke koje će pokrivati područje grada Biograda i okolice.
Početkom siječnja 1973. godine u suradnji s ravnateljicom muzeja Brankom Juraga, arheologinjom i kolegicom Olgom Oštrić, vanjskom suradnicom iz Etnografskog muzeja Zadar započela je sustavnim sakupljanjem građe za zbirku Narodno oslobodilačke borbe i istraživanjem za izložbu Biograd u NOB-i koja je predstavljena javnosti 1974. godine. Prikupljena građa omogućila je osnivanje Povijesnog odjela iz kojeg se oformilo 10 novih zbirki. Uz terenski rad uspostavljena je dobra suradnja sa srodnim ustanovama u Zadru, Splitu, Zagrebu, Beogradu i širom tadašnje države, s ciljem da se dobije na uvid povijesna i arhivska građa koja se odnosi na biogradsko područje.
Izložba „Biograd u NOB“ bila je vrlo pozitivno prihvaćena u javnosti, te su građani donirali velik broj dokumenata, fotografija, starih razglednica, karata i ostale građe koja se odnosila na arheologiju, etnologiju i kulturnu političku povijest.
Povećanjem fundusa Muzeja pokrenulo se pitanje proširenja prostora za potrebe izlaganja i čuvaonica za muzejsku građu. Ostale institucije su do 1977. godine iseljene, što je omogućilo razvoj Muzeja. U dobivenom prostoru Muzeja izloženi su tekstilni predmeti zbirke „Teret potopljenog broda iz 16. St.“ (Gnalić), očišćeni i rastaurirani u Zakladi Abegg (Švicarska), vodećoj instituciji u svijetu poznatoj upravo po restauriranju tekstila, osim bale damastne svile, restaurirane su dvije muške pletene kape i dvije muške lanene košulje, na tada najsuvremenije načine priznate u svijetu.
Od 1982. godine, nakon smrti kolegice Branke Jurage, Gorka Božulić je imenovana na mjesto ravnatelja i tu dužnost je obnašala u tri mandata.
Godine 1984. postavljen je stalni muzejski postav Narodno oslobodilačke borbe. Autorica stručne koncepcije, izbora građe i popratnih legendi bila je Gorka Božulić, a tehničke poslove i postavljanje izvele su kolege iz Konzervatorskog odjela za zaštitu spomenika kulture Zadar prof. Miljenko Domjan i Pavuša Vežić.
Iste godine otvoren je postav Zbirke umjetničkih slika, koja se temeljio na fundusu umjetničkih djela Likovne kolonije koja je djelovala nekoliko godina u Biogradu (O. Gliha, Đ. Pulitika, Lubarda, Tolić, M. Lah, Ančić, M. Tomas i drugi likovni umjetnici širom bivše države), a adaptiran je i prostor za stalni muzejski postav Etnografske zbirke.
Razvoj Muzeja zaustavio je Domovinski rat koji je nalagao dodatne napore na adekvatnoj pohrani i smještaju muzejske građe. Tokom domovinskog rata snimala je svakodnevna događanja , razaranja, zaštitu objekata, smještaj i zbrinjavanje izbjeglica i istovremeno sakupljala svu građu koja se odnosila na aktualna ratna događanja (ostatke ispaljenih raketa, nagaznih mina, granata i projektila) u Biogradu i na širem području općina Zadar i Benkovac. Sva novo dobivena građa je sistematizirana i stručno obrađena, a svrstana je u novu zbirku Domovinskog rata.

U razdoblju do 1990. godine sudjelovala je su tri znanstvena skupa o prošlosti Biogradskog područja, nakon čega su izdana tri zbornika (Biogradski zbornik, otok Pašman, Povijest Vrane).
U radnom vijeku postavila je, kao autor, više od 50 samostalnih tematskih izložbi uz poratne kataloge od kojih su pojedine imale status privremenog stalnog postava.
Objavila više desetaka stručnih radova i monografiju "Stogodišnjica gradske glazbe Biograd".