HR | EN
fraza ključna riječ
ime i/ili prezime ustanova
polja djelovanja mjesto
stručno zvanje zvanje
 

Mirko Bulat

Zvanje arheolog
Stručno zvanje viši kustos (u mirovini)
Polje djelovanja arheologija, rimsko doba na području Slavonije i Baranje i ostatci limesa
Uže polje djelovanja kasnoantičke nekropole, antička Mursa
Ustanove Muzej Slavonije
Mirko Bulat rođen je 1931. u Osijeku. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Osijeku, a arheologiju je diplomirao na Filozofskom faklultetu u Zagrebu 1955. Od 1956. godine obavlja poslove kustosa i višeg kustosa Arheološkog odjela Muzeja Slavonije Osijek.
Istraživao je ostatke antičke Murse na području današnjeg Osijeka. Kao voditelj i suradnik radio je na iskopavanjima naselja iz brončanoga i željeznog doba, te rimskog logora u Gradcu kod Batinske Skele (1970.,1977.), na ostatcima rimskog Dalja (1966., 1974.,1977.), antičke kanalizacije u Kopačevu (1977.), te kasnoantičke nekropole u Sladojevcima (1966.), naselja iz kasnog brončanog doba u Dalju (1979.).
Osobito se predano bavio proučavanjem razdoblja pretpovijesti, rimskog doba u Osijeku, Slavoniji i Baranji te istraživanjem ostataka limesa na području Slavonije i Baranje. Autor je brojnih znanstvenih radova i članaka u Glasniku slavonskih muzeja, Osječkom zborniku, Glasu Slavonije, Vijestima muzealaca i konzervatora i dr. Sudjelovao je i na brojnim znanstvenim skupovima i simpozijima sa zapaženim izlaganjima o istaživanjima antičkih naselja.
Dobitnik je Nagrade grada Osijeka i nagrade Hrvatskoga muzejskog društva "Pavao Ritter Vitezović", za životno djelo 2005. godine.
Kao priznanje za dugogodišnji rad Muzej Slavonije Osijek je listopada 2007. objavio Zbornik radova Mirka Bulata s više od dvije stotine bibliografskih jedninica.
Mirko Bulat preminuo je 2014. godine.

Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 21. listopada 2004. Razgovor vodila i snimila Jozefina Dautbegović.

Fotogalerija

Zvučni zapis

Tekst zvučnog zapisa

Dr. Pinterović - ona mi je stvarno bila kao neki uzor, mentor. Kad sam došao ona je tu bila, vodila je arheologiju. Najprije je počela kao volonter, '42., ako se ne varam, onda je poslije postala direktorica, nakon što je dr. Bosendorfer otišao u penziju. Jako je puno radila. Bila je formirana jedna Komisija za zaštitu spomenika kulture u kojoj je bila Anđela Horvat i još neke. One su išle, obilazile dvorce i ono što je ostalo sačuvano u dvorcima prebacivale su u muzej, tako da naš Odjel umjetničkog obrta ima namještaj uglavnom iz tih dvoraca. Spasile su ono što se moglo spasiti.

Iz knjižnice MDC-a