HR | EN
fraza ključna riječ
ime i/ili prezime ustanova
polja djelovanja mjesto
stručno zvanje zvanje
 

Herman Buršić

Zvanje prof. povijesti
Stručno zvanje viši predavač talijanskoga i latinskog jezika (u mirovini)
Polje djelovanja povijest, povijest NOB-a
Uže polje djelovanja razvoj i povijest Istre, istarski partizanski tisak
Ustanove Talijanska gimnazija Pula,
Muzej narodne revolucije Istre, Pula,
Povijesni muzej Istre - Museo storico dell' Istria,
Ekonomski fakultet-odsjek za turizam, Rijeka
Herman Buršić rođen je u Krnici kod Pule 1928. godine. Još kao šesnaestogodišnji dječak otišao je u partizane i ostao do kraja rata kao jedan od najmlađih partizana. Filozofski fakultet, studij povijesti, diplomirao je u Zagrebu. Neko je vrijeme radio kao profesor u Talijanskoj gimnaziji, no veći dio svog radnog vijeka proveo je u Muzeju revolucije Istre u Puli.
Napisao je 130 radova na temu narodnooslobodilačkog rata i socijalističke revolucije u Istri, a autor je i triju knjiga o istarskom partizanskom tisku. Istraživao je povijest Istre, radnički pokret, organizaciju NOP-a, ekonomsko stanje u Istri, razvoj narodne vlasti u Puli, gospodarske prilike, radnički pokret u Labinu.
Objavljivao mnogim časopisima, zbornicima među kojima su i Sjeverojadranski institut JAZU, u Rijeci, Zbornik Poreštine, Katedra čakavskog sabora, Glas Istre i dr. Sav je život posvetio proučavanju razvoja i povijesti Istre.
Napisao je također i scenarij za prvi postav u Nacionalnom parku Brijuni, za Odjel "Kulturno-povijesna baština" Brijuni. Prevodio je s talijanskoga i latinskoga. Popisao je i stručno obradio sve spomenike i sve spomen-ploče od Rovinja do Labina, a predavao je i talijanski i latinski jezik na Ekonomskom fakultetu-odsjek za turizam u Rijeci.
Za aktivno sudjelovanje u NOB-u dobio je dvije medalje za hrabrost, Orden zasluga za narod, a za predani rad Orden rada sa zlatnim vijencem i brojna druga odlikovanja, nagrade, povelje, priznanja i zahvalnice.
Herman Buršić preminuo je 2013. godine.

Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 20. listopada 2003. Razgovor vodila i snimila Jozefina Dautbegović.

Fotogalerija

Zvučni zapis

Tekst zvučnog zapisa

Tako su me strpali, dakle, dekretom sam išao tamo. Moram osnovati muzej, to je imperativno; da ne može Istra biti bez muzeja i ja sam osnovao muzej. Bačić, direktor muzeja koji je primio svu arheološku građu od Talijana, koji su dali proć' bio je prvi koji došao tu (on je umro). Kad smo prvu izložbu radili mi nismo imali bijelog platna. Ja i on zajedno, dva direktora, smo s nekim vimom prali to pa bi napisali drugu izložbu. Minimum ičega nismo imali. Mi, dva direktora, bijelimo (platno) da bi mogli opet napisati naslov neke druge izložbe.

Iz knjižnice MDC-a