HR | EN
fraza ključna riječ
ime i/ili prezime ustanova
polja djelovanja mjesto
stručno zvanje zvanje
 

Deša Diana

Zvanje prof. povijesti umjetnosti
Stručno zvanje muzejska savjetnica (u mirovini)
Polje djelovanja konzervatorstvo, voditeljica zbirke liturgijskog srebra
Uže polje djelovanja dokumentacija, tematske izložbe
Ustanove Urbanistički zavod Splitu,
Zavodu za zaštitu spomenika grada Splita,
Muzej grada Splita
Deša Diana rođena je u Bristu 1932. godine. Otac joj je bio poznati hrvatski književnik Srećko Diana. Gimnaziju je pohađala u Dubrovniku i Splitu, a studij povijesti umjetnosti diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1956./57.
Nakon završetka studija od 1957.-1963. radila je na Odjelu za povijest graditeljstva Urbanističkog zavoda u Splitu kao prevoditeljica te u Zavodu za zaštitu spomenika grada Splita kao povjesničarka umjetnosti-konzervatorica. Posebno je bila zadužena za područje Kaštela.
Od 1967. do 1998. radila je u Muzeju grada Splita, koji je počeo djelovati 1945. kao samostalna ustanova smještena u srcu Dioklecijanove jezgre, u Papalićevoj palači. Prvi poslovi obuhvaćali su sređivanje inventarnih knjiga.
U istome muzeju obnašala je dužnost ravnateljice punih 17 godina ustrajavajući na obnovi Muzeja i popunjavanju osoblja te sređivanju dokumentacije.
U njezinu mandatu udvostručen je broj inventarnih jednica. Utemeljila je konzervatorsku radionicu u Muzeju grada Splita. Uspješno je provela konzervatorsku zaštitu cjelokupnih srebrnih predmeta iz fundusa Riznice splitske prvostolnice koju je i stručno obradila. Njezinim zalaganjem utemeljena je i Galerija Vidović kao sastavni dio Muzeja grada Splita.
Objavila je znatan broj stručnih i znanstvenih radova i realizirala velik broj tematskih izložaba. Autorica je nekoliko knjiga, među ostalima i monografije Muzej grada Splita, 1997.
Za svoj rad nagrađena je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.
Deša Diana preminula je 22. rujna 2022. godine.

Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 16. lipnja 2006.

Fotogalerija

Zvučni zapis

Tekst zvučnog zapisa

Nemojte vi mene pitati ništa, molim vas, o Muzeju grada danas. Muzej grada danas nije ono što je bio Muzej grada u moje vrijeme. Ne mislim da sam ja, znate, neka puno pametna, puno vrijedna osoba, ali ja mislim se u Muzeju grada dogodio muzeocid, a to je meni strašno teško i zato ja ne volim govoriti. A moj djed mi je govorio ako ljudima ne možeš reći ništa dobro, šuti, vjerujte mi. Zato mi je to jako, jako, jako teško. Ljudi pitaju možete li nam pomoći naći neku građu neki arhiv. Tamo je, ljudi rade, zašto to pitate nas. Zato što toga više tamo nema. I to ljudi s imenom i prezimenom, punim, znate. I što sad? Ne znam.

Iz knjižnice MDC-a