Zdenka Lechner rođena je 1918. u Osijeku. Žensku realnu gimnaziju završila je u Zagrebu, a od 1940. do 1945. službovala je u Direkciji PTT-a kao službenica. Godine 1953. diplomirala je antropologiju na Prirodoslovno - matematičkom fakultetu u Zagrebu.
Svoj muzejski radni vijek započela je u Muzeju Slavonije u Osijeku, gdje je kao kustosica istraživala etnografsku građu na terenu Slavonije, Baranje i Srijema radi proučavanja najznačajnijih elemenata tradicionalne kulture na cijelom području sjevernoistočne Hrvatske.
U zvanju više kustosice 1965. godine prelazi u Etnografski muzej u Zagreb, gdje vodi Odsjek nošnji Slavonije, Baranje i Srijema. Osim sustavne brige o zaštiti fundusa kataloški je obrađivala predmete po zbirkama, obavljala nabavu, istraživanje i publiciranje građe.
Značajna je njezina veza s Međunarodnom smotrom folklora u Zagrebu te smotrama folklora Vinkovačke jeseni (u Vinkovcima), Đakovački vezovi (u Đakovu), Mladost i ljepota Slavonije (u Starim Mikanovcima), Šokačko sijelo (u Županji) i folklorne priredbe (u Donjim Andijevcima). Također je izradila brojne idejne koncepcije za stalne postave u raznim muzejima: Muzeju Požeške kotline, danas Gradski muzej Požega) Etnografskome muzeju u Splitu, Gradskom muzeju Vukovar, Muzeju Brodskog Posavlja, Zavičajnome muzeju u Našicama i mnogim drugima.
Autorica je brojni stručnih članaka, predgovora katalozima, izložaba, suradnica u monografijama, a režirala je dva etnološka filma. Kruna njezinoga rada svakako je knjiga Tradicijska kultura Slavonije, Baranje i Srijema, objavljena u izdanju Hrvatskog društva folkolorista 2000. godine. Iz njezine bogate bibliografije može se iščitati da je obrađivala različite teme: lončarstvo, tekstilno rukotvorstvo i odijevanje, godišnje običaje i dr.
Za svoj dogogodišnji rad dobila je 22 medalje, pohvale, povelje, diplome i priznanja.
Zdenka Lechner preminula je 2017. godine.

Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 22. svibnja 2002. Razgovor vodila i snimila Jozefina Dautbegović.