Nakon istraživačkih projekata i izložaba koje provodi Muzej grada Rijeke (Rječina i njezini mostovi; Ričina poveda – o manufakturi i industriji na Rječini; Parkovna baština Rijeke), ovom izložbom o riječkim fontanama i perilima nastavljen je kontinuitet istraživanja i tematskog prikaza riječke urbane baštine, graditeljskog nasljeđea i druge materijalne ostavštine kulturne povijesti grada Rijeke. Katalog uz tekstualni dio sadrži i bogat ilustrativni materijal (razglednice, fotografije, arhitektonski nacrti).

Višestoljetno kazališno djelovanje u gradu Bjelovaru bila je tema izložbe i popratnog kataloga Mladena Medara. Naime, prvi kazališni počeci sežu u osamdesete godine 18. st., glumačke družine inozemne i domaće redovno su igrale svoje predstave pred bjelovarskom publikom, a i sami Bjelovarčani redovno su priređivali svoje predstave. Autor prati kazališnu povijest i ilustrira ju u katalogu dokumentarnim fotografijama prvih kazališnih plakata i programa, bjelovarskih kazališnih redatelja i scenografa, adaptiranih kazališnih zgrada što doprinosi potpunijoj slici kulturne prošlosti grada Bjelovara.

Godišnji izvještaj radne grupe za automatiziranu dokumentaciju njemačkog muzejskog udruženja (Fachgruppe Dokumentation beim Deutschen Museumsbund) na istraživanju i testiranju postojećih i korištenih muzejskih kompjutorskih programa. Predstavljeno je niz kompjuterskih programa za muzejsku dokumentaciju s nazivima i adresama njihovih proizvođača, e-mailovima i web-adresama te opisom svakog pojedinog programa, njegovih funkcija i operacija koje obavlja te popisom muzejskih ustanova u kojima su korišteni.

Povijesna priča o gradu Splitu ispričana iz perspektive gradskih zidina starog Splita kao pripovijedača u prvom licu. Povijest grada od ilirskog perioda do polovice 20. stoljeća uz mnoge legende i predajne priče. Veljko Barbieri, u svome poetskom romanu - “povjesnici” koristeći očuvane dijelove Dioklecijanove palače - jedne od najvećih vrijednosti hrvatskog graditeljskog nasljeđa, profinjenim izborom gravira i ilustracija s popratnim komentarom, tematizira nepostojanost ljudskih sudbina nasuprot baštini koja ostaje vječno živa.

Godine 1972. pokrenuta je akcija "Istraživanje i fiksiranje stanja etnoloških spomenika u cilju prikupljanja dokumentacije i proučavanja mogućnosti njihove zaštite na području Hrvatske". Do 1993. g. obrađeno je 55 općina na području Hrvatske i prikupljena obimna građa koja se čuva u regionalnim zavodima za zaštitu spomenika kulture. U trećem svesku niza "Hrvatsko narodno graditeljstvo" predstavljen je dio te dokumentarne građe koji se odnosi na središnju Hrvatsku. (u prva dva sveska obrađena je građa koja se odnosi na istočnu i južnu Hrvatsku). Ovaj niz publikacija danas ima veliku vrijednost jer je tijekom Domovinskog rata nastalo mnogo štete na graditeljskoj baštini te će ovi dokumentarni materijali poslužiti za valorizaciju i očuvanje preostalih spomenika hrvatskog tradicijskog graditeljstva te uspostavu kreativnog odnosa prema baštinjenim vrijednostima pojedinih krajeva Hrvatske.

Autorica izložbe, postava izložbe i teksta kataloga Dubravka Sabolić obradila je temu starih virovitičkih obrta. Izložbeni katalog sadrži četiri cjeline: Obrti od kraja 17. do sredine 18. stoljeća; Djelovanje obrtnika kroz cehove; Obrtnici nakon ukidanja cehova; Mjesna organizacija S.H.O. u Virovitici, te cjeloviti popis od 75 izložaka. Povijesni pregled upotpunjen je nizom dokumentarinih fotografija diploma, knjiga, ugovora, pečatnjaka, škrinja, uplatnih dnevnika i ostalih materijalnih svjedoka starih virovitičkih obrta i cehova.