„Najbolji u baštini“ („The best in heritage“) godišnja je međunarodna manifestacija koja se od 2000. godine održava u Dubrovniku, u organizaciji nevladine neprofitne organizacije Udruga europske baštine (European Heritage Association), članice Europe Nostre. Manifestacija je mjesto okupljanja profesionalnih baštinskih stručnjaka s koje se promiče kvaliteta najuspješnijih muzejskih i baštinskih projekata te projekata zaštite. Ona je ujedno mjesto prezentacije i nagrađivanja najboljih na području muzeja i baštine (više o manifestaciji na http://www.thebestinheritage.com/). Svaka je manifestacija popraćena i programskom knjižicom. Najnovija donosi sažetke ukupno 24 predavanja i prezentacije održane 2012. godine. Među njima je i sažetak o Muzeju prekinutih veza u Zagrebu, koji je Europski muzejski forum 2011. godine nagradio Nagradom Kennetha Hudsona. U programskoj knjižici objavljen je i uvodni esej Juliena Anfruns, generalnog direktora ICOM-a, o etici baštinskog sektora („Ethic for the heritage sector: how ethical debates allow our field to progress“). Tekst je napisan na engleskom jeziku i popraćen je kvalitetnim ilustracijama u boji. Elektroničko izdanje najnovijega (kao i prethodnih) zbornika moguće je pročitati na mrežnim stranicama http://www.thebestinheritage.com/conference/library/ (datum pristupa: 3. ožujka 2013.).

Etnografski muzej u Splitu nastavio je kataloško predstavljanje svojih fundusa. Nakon kataloga „Život na sjeveru Dalmacije: tekstilna građa sjeverne Dalmacije iz fundusa Etnografskog muzeja Split“ (2009.) objavljen je i katalog „Tradicijsko ruho Slavonije iz zbirke Etnografskog muzeja Split“. Prvi dio kataloga donosi tekst više kustosice Maje Alujević, voditeljice Zbirke nošnji Slavonije i Baranje Etnografskog muzeja u Splitu (više o Zbirci na http://hvm.mdc.hr/etnografski-muzej-split,630%3aSLT/hr/zbirke/?zbId=6906). Autorica u tekstu opisuje obilježja tradicijskog ruha Slavonije te povijest prikupljanja te građe i njezino ustrojavanje u zbirku. Zbirka, koja je nekoliko puta popunjavana građom vezanom za Slavoniju i Baranju i koja je nakon Domovinskog rata znatno pridonijela obnovi oštećene etnografske slavonske baštine, nadalje će se čuvati kao zatvorena cjelina. Zbirka je u cijelosti obrađena te restaurirana 2011. godine. U tekstu su opisana opća obilježja panonskog ruha te predstavljene osnovne tehnike ukrašavanja i zlatoveza. Drugi dio publikacije čine ilustracije predmeta u boji s osnovnim kataloškim podacima koji sadržavaju knjiženi i govorni naziv predmeta i njegov inventarni broj. Predmeti su predstavljeni unutar devet kompleta i 31 pojedinačnog zapisa. Tekst uvodnog dijela napisan je dvojezično, na hrvatskome i engleskom jeziku, a u prilogu je navedena i literatura.

Rezultati višegodišnjeg istraživanja muzejskog savjetnika i vrsnog mineraloga mr. sc. Vladimira Zebeca vezana za najveći europski rudnik olova, cinka i srebra Trepča - Stari trg objavljena su u reprezentativnoj monografiji u izdanju Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja i Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Knjiga je podijeljena na dva dijela. Prvi dio - „Minerali rudnika Trepča - Stari trg“ posvećen je rudniku smještenome na planini Kopaonik, nedaleko od kosovskoga grada Mitrovice. Autor daje povijesni opis rudnika i njegovih minerala te najnovije znanstvene spoznaje. Nabrojeno je ukupno 79 mineralnih vrsta dosad zatečenih i determiniranih u paragenezi mineralizacije rudnika u Starom trgu. U knjigu su uvrštena i dva prikaza doktorskih teza (Sabine Strmić Palinkaš i Željke Žigovečki Gobac) vezana upravo za mineralogiju i genezu rudišta Stari trg. Drugi dio knjige donosi „Katalog Mineraloške zbirke Trepča/Stari trg Hrvatskoga prirodoslovnoga muzeja u Zagrebu“. Kataloški popis sadržava 723 jedinice s podacima o nazivu minerala, njegovim dimenzijama i kraćim opisom uzorka. Dio navedenih minerala popraćen je i ilustracijom u boji, a pretežit broj njih objavljen je u prvom dijelu knjige.

Muzej grada Rijeke objavio je knjigu „Veliki val“, monografiju o iseljavanju iz srednje Europe (negdašnje Austro-Ugarske) u Sjedinjene Američke Države. Opsežna monografija objavljena je u sklopu višegodišnjeg projekta započetoga 2005. godine izložbom „Merika“ i rezultat je studioznih istraživanja gotovo tridesetak istraživača iz Hrvatske, Europe i SAD-a. Projekt je zaključen izložbom u New Yorku, u Muzeju imigracije na Ellis Islandu. Monografija se bavi temom emigracije od 1880. do 1914. godine, tijekom koje su iz srednje i dijela istočne Europe odselila gotovo četiri milijuna ljudi. Obrađene teme kreću su u rasponu od organizacijskih i tehnoloških aspekata emigracije do prikaza pojedinih osobnih sudbina, kako poznatih, tako i anonimnih iseljenika. Nakon uvodnog poglavlja autora projekta i urednika publikacije mr. sc. Ervina Dubrovića, tekstovi u monografiji grupirani su u nekoliko većih tematskih cjelina: „Društvene prilike“, „Tehnološki napredak, organizacija i luke emigracije“, „Rijeka i pomorci“, „Hrvatski krajevi i iseljavanje“, „Zapadna emigrantska povijest - narodi i regije“, „Istočna polovica Carstva“ i „Kraj velikog vala - restrikcije, povratak“. Kao ilustrativna građa poslužile su fotografije iz brojnih europskih i američkih izvora, iz privatnih ostavština, državnih arhiva i muzeja te iz izvornih izdanja. U prilogu su kazalo osobnih imena i kazalo zemljopisnih pojmova te sažetak na engleskom jeziku.

Drugi sveščić 55. sveska „Vjesnika bibliotekara Hrvatske“ u izdanju Hrvatskoga knjižničarskog društva posvećen je digitalnim knjižničnim zbirkama. Donosi radove o izvorno digitalnoj i digitaliziranoj građi u fondovima hrvatskih knjižnica te o pojedinim pitanjima obrade digitalne građe i korištenja njome. Dunja Seiter-Šverko predstavila je nacionalni program digitalizacije arhivske, knjižnične i muzejske građe u sklopu projekta „Hrvatska kulturna baština“; prof. dr. sc. Aleksandra Horvat autorica je teksta „Digitalizacija i knjižnice“; D. Seiter-Šverko i Lana Križaj opisale su trenutačno stanje digitalizacije kulturne baštine u Hrvatskoj kao prilog nacionalnoj strategiji digitalizacije knjižnične građe; dr. sc. Radovan Vrana bavi se načinima organizacije procesa digitalizacije građe u knjižnicama; Andreja Zubac i Andreja Tominac predstavljaju digitalne knjižnice kao potporu sveučilišnoj nastavi i istraživačkom radu na daljinu. Pitanjima pripreme i obrade digitalne i digitalizirane građe bave se radovi „Hrvatska mrežna neomeđena građa na početku trećeg tisućljeća“ (D. Getliher), „Priprema starih novina za mikrofilmiranje i digitalizaciju“ (S. Lebinac) te „Određivanje vrste zapisa u katalogizaciji digitalizirane mrežne zvučne građe“ (V. Semenski).