HR | EN

Zagreb, Muzejski dokumentacijski centar, 2013

Autor/i Zgaga, Višnja [urednik]
numerički podaci Sv. 50 (2013.)
materijalni opis 1 sv.
predmetnice Digitalizacija
isbn / issn 978-953-6664-35-1 / 0353-7552
Medij Tiskana građa
Vrsta publikacije Časopis
Lokacija Knjižnica MDC-a
Sadržan u Muzeologija
puni tekst https://hrcak.srce.hr/broj/11177

Sažetak

Pedeseti broj MDC-ova godišnjaka „Muzeologija" objavljuje doktorsku disertaciju muzejske informatičarke savjetnice Muzeja grada Zagreba Maje Šojat-Bikić, koja je pod nazivom „Modeliranje digitalnih zbirki i digitalnih proizvoda: sadržajno-korisnički aspekt komuniciranja kulturne baštine u digitalnom obliku“ obranjena na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 26. rujna 2012. god. Rad se bavi teorijskim i praktičnim pitanjima komunikacije kulturne baštine u digitalnom obliku sa sadržajno-korisničkoga aspekta. Središnja tema rada je modeliranje digitalnih zbirki i digitalnih proizvoda na temelju fizičkih baštinskih zbirki i s njima povezanih znanja. Urednica časopisa Višnja Zgaga na uvodnim stranicama navodi kako rad „obuhvaća fenomen kiberheritološkoga, baštinskog online prostora, s posebnom razradom na primjerima onoga muzejskog, kibermuzeološkoga.“ Opsežna radnja na 500 stranica, tezu razrađuje u nekoliko osnovnih tematskih poglavlja: „Tehnologija i komunikacija kulturne baštine“, „Digitalizacija i digitalna kulturna baština“, „Modeliranje digitalnih zbirki i digitalnih proizvoda“, „Hrvatska kulturna baština online“ i „Istraživanje korisnika i baštinskih mrežnih stranica“. Osim što donosi pregled suvremenih teorijskih promišljanja, osnovne definicije pojmova vezanih uz projekte i postupke digitalizacije pri izgradnji digitalnih baštinskih zbirki, radnja u svojim prilozima donosi i iscrpnu analizu online proizvoda osnovnih baštinskih ustanova (muzeja, knjižnica i arhiva) koja je rezultat autoričine baze podataka „Hrvatska kulturna baština online“, koja se kontinuirano održava i ažurira. Šojat-Bikić zaključuje kako je hrvatska muzejska zajednica još uvijek, uz neke značajnije pozitivne pomake, u početnoj fazi razvoja online okruženja koje bi korisnicima pružilo kvalitetne sadržaje i razuman okvir za e-učenje, te ističe kako postoji povezanost između učestaloga korištenja baštinskih mrežnih stranica i njihovog fizičkog posjećivanja. Stoga, se ovaj jubilarni broj „Muzeologije“ može smatrati temeljnim priručnikom za pokretanje, provođenje i razvijanje muzejskih, online, digitalnih proizvoda.

Sadržaj



Datum zadnjeg ažuriranja: 14. ožujka 2025.