Muzej Srpske pravoslavne crkve Eparhije zagrebačko-ljubljanske u Zagrebu i Muzej Srpske pravoslavne crkve u Beogradu objavili su 2006. godine monografiju o Muzeju Srpske pravoslavne crkve Eparhije zagrebačko-ljubljanske u Zagrebu, koji je 2002. godine nakon obnove ponovo otvoren na novoj adresi, u Ilici 7. Urednici knjige su metropolit zagrebačko-ljubljanski Jovan i upravitelj Muzeja Srpske pravoslavne crkve u Beogradu dr. sc. Slobodan Mileusnić, koji je i autor teksta "Prilog prošlosti srpske crkveno-umjetničke baštine u Zagrebu", u kojemu predstavlja napore u skupljanju i očuvanju predmeta koji su imali kulturnu, liturgijsku, povijesnu i umjetničku vrijednost te opisuje povijest i rad Muzeja osnovanoga 1981. godine kao središnje riznice Zagrebačko-ljubljanske metropolije. O bogatoj muzejskoj gradi i zbirkama te o pojedinim dragocjenostima u monografiji su pisali Momčilo Spremić, Dušan Kašić, Slobodan Mileusnić, Andela Horvat, Miodrag Jovanović, Nada Klaić, Ivan Bach, Dejan Medaković i Radojka Kusturica. Drugi dio knjige donosi katalog muzejskih zbirki – Zbirke ikona (81 kataloška jedinica), Zbirke crkvenog metala (43 jedinice), Zbirke crkvenog tekstila (14 jedinica) i Zbirke rukopisnih i tiskanih knjiga (21 jedinica). Većina kataložnih jedinica popraćene je ilustracijom u boji. Knjiga donosi i pojmovnik s objašnjenjima manje poznatih riječi.

Knjižnica Zagrebačke nadbiskupije Metropolitana čuva mnoga raritetna djela europske i hrvatske pisane baštine iz gotovo svih područja znanosti i kulture. Posjeduje oko 150 starijih rukopisa (11.-16. st.), među kojima su mnogi bogato iluminirani svjetski rariteti. Pedesetak rukopisa iz razdoblja 17.-19. st. ubraja se u metropolitanske raritete, a u knjižnici se čuva i najveća zbirka inkunabula u Hrvatskoj (252). Tu je i oko 300 “mlađih rukopisa” (18.-19. st.), a posebno je vrijedna zbirka s približno 1.500 naslova iz 16. st., koji se danas ubrajaju u rijetkosti. Iz male no vrijedne zbirke atlasa i zemljopisnih karata dragocjeni su atlasi Orteliusa i Jansona. Posebna je vrijednost Valvasorova knjižnica čiji je velik broj knjiga iz gotovo svih područja znanosti ukrašen bakrorezima poznatog umjetnika M. Meriana. J. W. Valvasor za života je skupio vrijednu grafičku zbirku od oko 7.300 grafika i crteža nastalih u razdoblju 15.-17. st. Metropolitana danas ima oko 60.000 svezaka knjiga i pohranjena je u Hrvatskome državnom arhivu. Voditelj knjižnice vlč. Vladimir Magić autor je opsežnog kataloga knjiga iz 16. st. koja obuhvaća djela cjelokupne znanosti onoga vremena, a ne samo teoloških disciplina. Katalog se sastoji od tri osnovna dijela. Prvi dio daje abecedni pregled autora s kratkim naslovima svih njihovih djela. Drugi, glavni dio kataloga, sadržava cjelokupni kataložni opis svih djela uređen prema abecednom redu prvih riječi naslovne stranice. Treći dio čine različita kazala koja jedinstvenim kataložnim brojem povezuju svaku jedinicu s prvim i drugim dijelom kataloga.

U sjevernom i zapadnom krilu samostana sv. Marije u Zadru, pod okriljem časnih sestara benediktinki, uređena je 1976. godine i za javnost otvorena muzejska zbirka Stalna izložba crkvene umjetnosti. Muzej je poznatiji pod nazivom “Zlato i srebro Zadra”, prema nadahnutom tekstu Miroslava Krleže u katalogu izložbe održane 1951. godine, kojom je i iniciran njegov osnutak. Akademik Ivo Petricioli autor je reprezentativne monografije u kojoj opisuje osnutak i povijest toga muzeja zadarske sakralne umjetnosti, smještaj Zbirke u samostanskoj zgradi, njezin sadržaj i najpoznatije umjetnine. Veći dio monografije obuhvaćaju ilustracije i reprodukcije izloženih umjetnina, a katalog Zbirke donosi ilustrirani popis kataloških jedinica unutar dvije kronološke tematske cjeline (Srednji vijek, XI.-XV. st.; Renesansa i barok, XVI.-XVIII. st.). Njima su obuhvaćeni predmeti zlatarstva i tekstila, slikarstva, kiparstva i drvorezbarstva. Suradnica u izradi monografije je povjesničarka umjetnosti Lukrecija Pavičić-Domijan.

Registar je rezultat prikupljanja podataka od 1996. do 2002. godine anketom MDC-a (1997/98, 2001.), podacima iz Očevidnika Ministarstva kulture RH, očevidom Ž. Laszla na terenu kao i podacima iz dostupne literature. Registar obuhvaća 136 muzeja i zbirki u vlasništvu vjerskih zajednica