Početkom 2023. Slovenski etnografski muzej (SEM) iz Ljubljane otvorio je izložbu „Bijelo zlato: priče o pamuku“ nastalu kao dio projekta Ethnographic and World Cultures Museums as Spaces of Care (2019 – 2023). Na čelu projekta nalazio se Weltmuseum Wien, a u njemu je sudjelovalo 13 europskih etnografskih muzeja. Projektom se nastojalo potaknuti muzeje da preuzmu aktivniju ulogu u podizanju svijesti o klimatskim promjenama i njihovom utjecaju na okoliš, a muzejske stručnjake da uvedu održivije prakse i primjene ih na očuvanju baštine. Popratni katalog, koji se sastoji od devet poglavlja, čitatelje u priču o pamuku uvodi tekstovima o njegovim posebnostima te dugoj i složenoj povijesti uzgoja i proizvodnje. U središnjem dijelu kataloga predstavljene su dvije zbirke SEM-a koje potječu iz ranog 20. st. i svjedoče o uključenosti Slovenaca u kolonijalne procese. Posljednja poglavlja posvećena su aktualnim problemima u uzgoju pamuka i mogućim rješenjima. Zbirke predstavljene na izložbi i u katalogu rasvjetljavaju priču o pamuku. Predmeti iz prve potječu iz Bengala, odakle su misionari u Sloveniju slali predmete prikupljene na misijama, da bi se potom oko njih organizirale izložbe čija je svrha bila upoznati sunarodnjake sa stranom kulturom, ali i osigurati financijska sredstva i moralnu podršku za nastavak misionarskog rada. SEM je 1949. došao u posjed zbirke s bengalske misije koja sadrži manje skulpture, ukrasne i uporabne predmete od mjedi, i indijske tiskovine s početka 20. st. Zbirka je kroz godine nadopunjavana donacijama i kupnjama, a između ostaloga obogaćena je sarijima koji su predstavljeni na izložbi. Odabrani predmeti poput tekstila i indijskih grafika božanstava i motiva iz svakodnevnog života ilustriraju proizvodnju pamuka i kulturu odijevanja u Indiji. Druga je zbirka nastala odlaskom baruna Antuna Codellija i njegovog suradnika Lea Poljaneca u Togo, čiji je zadatak bio postavljanje prve radiotelegrafske postaje između tadašnjeg Togolanda i Njemačkog kolonijalnog carstva. Poljanec se bavio fotografijom i opsežno dokumentirao svoj boravak u Togu, a na nekim je fotografijama zabilježio uzgoj pamuka lokalnog stanovništva – pakiranje sirovog pamuka u vreće, predenje i tkanje na razboju. Pri povratku u Sloveniju održavao je predavanja o Togu praćena svojim fotografijama koje se nalaze i u katalogu izložbe. (Andrea Saik)