Muzej moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) iz Rijeke izdao je u ožujku 2020. godine čitanku Between Mobility, Control and Social Transformation što je ujedno posljednja etapa četverogodišnjeg interdisciplinarnog EU projekta Risk Change koji se bavi temom migracija. Riječ je o vrijednom izdanju koje donosi tekstove stručnjaka različitih profila koji su se u svom teorijskom ili praktičnom radu pozabavili ovom aktualnom i kompleksnom temom. Nakon izbijanja europske migrantske krize 2015. godine Hrvatska se našla suočena s velikim protokom migranata i izbjeglica na balkanskoj ruti što je rezultiralo pojavom nerazumijevanja, straha od nepoznatog i osjećaja ugroženosti među velikim brojem domaćeg stanovništva. Zbog toga je važno podizati svijest o temi migracija i mobilnosti, kao i o problemu predrasuda, ksenofobije i rasizma. Rijeka je oduvijek slovila kao otvoreni i multikulturalni grad zahvaljujući svom lučkom karakteru pa je tako smisleno da se jedna riječka muzejska institucija priključila projektu čiji moto glasi: „Migracije su prirodni zakon. Sve se kreće, svi migriraju.“ Dodatnu težinu sudjelovanju u projektu dalo je i proglašenje Rijeke europskom prijestolnicom kulture za 2020. godinu. MMSU je teme migracija, privremenih i prisilnih, kao i teme bijega i formiranja predrasuda o strancima i pridošlicama obrađivao kroz umjetničke rezidencije i skupne izložbe održane u sklopu projekta Risk Changes (Između tamo i tamo: Anatomija privremenih migracija, 2016.; Crne krabulje, 2017.; Bijeg, 2018.; Mi nismo kao oni, 2019.), a koje su također dokumentirane u ovoj publikaciji. Pored toga, organizirali su se okrugli stolovi, simpoziji, kino-projekcije, radionice, ali se i provelo istraživanje kojim se htjelo provjeriti točnost već spomenute tvrdnje o otvorenosti i multikulturalnosti Rijeke, o čemu u ovoj knjizi govori tekst Barbare Matejčić i Drage Župarića-Iljića. S tim u svezi, u tekstu kustosica MMSU-a Ksenije Orelj i Sabine Salamon o samom projektu, spomenuto je šaranje transparenta postavljenog na fasadi Muzeja, na kojem je bio ispisan moto projekta. U čitanci je zabilježeno istraživanje i antropološki terenski rad kojeg je proveo Igor Petričević volontirajući u hotelu Porin, glavnom prihvatnom centru za tražitelje azila. Osim što je imao prilike upoznati azilante, zanimljiv je i njegov susret sa stanovnicom Dugava te prepoznavanje pojave „suosjećajne ksenofobije“ među lokalnim stanovništvom. Jedan od tekstova donosi bilješke uz etnografsko istraživanje u Zimskom prihvatno-tranzitnom centru Republike Hrvatske u Slavonskom Brodu kojeg su 2016. godine provele Marijana Hameršak i Iva Pleše iz Institut za etnologiju i folkloristiku. Unatoč odobrenju i akreditacijama, dopušteni su bili samo brzinsko skeniranje prostora i intervjui s upravljačkim strukturama, ali ne i s volonterima ili migrantima. Kolegice su ipak neke stvari uspjele kriomice zabilježiti. Osim migrantske krize, još jedan obrađeni aspekt su i privremene (tzv. cirkularne) migracije o kojima pišu gostujuće kustosice prve izložbe, Irena Bekić i Duga Mavrinac. Željko Senković u svom tekstu iznosi filozofsko-teorijski pregled teme migracija, dok o doživljaju Drugoga iz psihoanalitičke perspektive i odnosu unutarnjeg psihičkog prostora i vanjskih društvenih i političkih prostora piše CJ Stephens (SAD). Dragan Markovina je obradio temu (izgubljene) multikulturalnosti i nacionalizma balkansko-meditranskog prostora kao i predrasudama zapadne Europe o tom prostoru, a Manuela Bojadžijev progovara o migracijskoj politici Europske unije i „(ne)mogućnostima koncepta građanstva u Europi“. Knjiga Between Mobility, Control and Social Transformation sadrži uvod i deset tekstova na engleskom jeziku, koji se u prilozima na kraju publikacije mogu naći i na hrvatskom. Tekstovi su popraćeni ilustracijama u boji – slikovnim prilozima umjetničkih radova. Na kraju knjige se također nalazi dosje projekta Risk Change. (Ivona Marić)