Muzej Gacke u Otočcu djeluje u sastavu Gackog pučkog otvorenog učilišta. U stalnom postavu sadrži Arheološku (Japodsku) zbirku, Zbirku akademskog slikara Stojana Aralice, Etnografsku zbirku, Zbirku Domovinskog rata te Povijesnu zbirku (Otočac kroz povijest). Zbirke su predstavljene u vodiču kraćim tekstom Milana Gomerčića te ilustrativnim prikazom reprezentativnih muzejskih predmeta i dokumenata te izložbenih elemenata iz stalnog postava. Vodič sadrži i sažetke na engleskom i njemačkom jeziku te opće podatke o adresi, telefonskim i faks brojevima te radnom vremenu za posjete muzeja.

Na slavonskome kulturnome meniju ovoga ljeta najveća je poslastica velika izložba četiriju slavonskih muzeja – Muzeja likovnih umjetnosti, Muzeja Slavonije i Državnoga arhiva u Osijeku te Muzeja Valpovštine u Valpovu. Riječ je o izložbi „Valpovački vlastelini Prandau-Normann“ na kojoj je izložena vrijedna muzejska i arhivska građa vlastelinskih obitelji Hilleprand von Prandau i von Normann-Ehrenfels koje su vladale Valpovštinom od 1721. do 1945. godine. Jedan dio izložbe koji prikazuje svakidašnji život valpovačkog vlastelinstva i njihovu glazbenu baštinu postavljen je u autentičnom prostoru baroknoga dvorca, u Muzeju Valpoštine. Posjetiteljima izložbe Muzej Valpovštine priredio je i „Vodič kroz zbirke“ za razgledavanje cijeloga dvorca i stalnoga postava Muzeja koji dočarava život u dvorcu kakav je nekada bio. Vodič je objavljen krajem 2017. godine povodom 60 godina djelovanja Muzeja i rezultat je njegove vrlo aktivne djelatnosti nakon desetogodišnje stanke, od 2006. godine. Uvodni tekstovi autorice i urednice Vodiča Mirjane Paušak, više kustosice i voditeljice Muzeja, donose povijesnu priču o Muzeju, njegovom osnutku, izgradnji zbirki i postavima. Posebno je poglavlje posvećeno valpovačkom dvorcu koji je dijelom ugrađen u utvrdu s početka 15. stoljeća, njegovim građevinskim obilježjima kao i o njegovim vlasnicima kroz povijest. Opis prostora kompleksa dvorca - kule, dvorišta, kapelice, soba i prostorija dvorca te perivoja i parka popraćen je fotografijama, među kojima je autorica posebice istaknula grb viteškog zmaja isklesanoga na stropu kule valpovačkog dvorca iz vremena bana Ivana Morovića, sačuvanu kuhinjsku peć, kao i ukrase kalijevih peći. Središnje mjesto autorica pridaje opisu deset muzejskih zbirki - Arheološke, Etnografske, Geološke, Kulturno-povijesne, Lovačke, Povijesne i Vatrogasne zbirke, Zbirke 2. svj. rata i NOB-a, Zbirke građanskog života te Zbirke starih fotografija - s približno 10 000 predmeta. Svaka je zbirka predstavljena opisnim dijelom te izborom muzejskih predmeta. Kulturno-povijesna zbirka svakako je jedna od najatraktivnijih, jer su muzejski predmeti većinom iz ostavština plemićke obitelji Prandau-Normann i dio su kompleksa dvorca u kojem su i smješteni. Poseban naglasak autorica je stavila i na Fotografsku zbirku formiranu 2010. godine, koja ima 2423 muzejska predmeta među kojima su fotografije nekih od najvećih i najpriznatijih svjetskih fotografa s kraja 19. st., snimanih u studijima srednje Europe, ali i albume fotografija europskih gradova, ljetovališta i umjetničkog blaga pohranjenog u crkvama i muzejima krajem 19. st. Prema riječima autorice „Ova zbirka daje pregled početka fotografije u Valpovštini, ali i srednjoj Europi pa i šire, i riječ je o zbirci koja se može ravnopravno nositi s najvećim i najboljim zbirkama ovog tipa ne samo hrvatskih već i europskih muzeja.“ Svojim predmetima izdvaja se i Vatrogasna zbirka, jedna od najstarijih, otvorena kao dio postava Muzeja 1957. godine. Većinu je predmeta, među kojima su dijelovi vatrogasnih uniformi, vatrogasna zastava iz 1894. g., ali i pozivnice i programi na vatrogasne zabave ili igrokaze amaterskih glumačkih skupina vatrogasaca, darovao DVD Valpovo, a svjedoče o vatrogastvu od 1887.g. do suvremenih dana. Zbirka građanskog života nudi pak širok i raznolik krug predmeta i dokumenata koji obuhvaćaju obrtništvo, školstvo, građanske udruge, sport, vjerski život, upotrebne predmete u domaćinstvu i drugo, a dio su povijesti Valpova i Valpovštine. Vodič donosi i osnovne informacije o muzejskome arhivu, hemeroteci i knjižnici. Upotpunjen je i sažecima na njemačkome i mađarskom jeziku, bibliografijom te izvodima iz recenzija dr. sc. Dinka Župana i dr. sc. Zorka Markovića. Tekst pisan popularnim stilom, upotpunjen ilustracijama u bojama, vodič čini kulturno-povijesnim štivom namijenjenom široj publici. (Snježana Radovanlija Mileusnić)

Nakon kraćeg uvodnog teksta o kiparstvu, predstavljeno je umjetničko stvaralaštvo 12 renomiranih hrvatskih kipara (I. Rendić, R. Valdec, R. Frangeš, I. Kerdić, B. Dešković, J. Turkalj, D. Penić, H. Juhn, F. Kršiić, I. Meštrović, A. Aiugustinčić, V. Radauš) te pregled hrvatskih i srpskih kipara mlađe generacije. Publikacija je izdana kao rukopis (pro foro interno) za pomoćno osoblje Gipsoteke, što je i navedeno na uvodnoj stranici.