Vodič tematizira dva muzejskih postava, otvorena prije tri godine u Riznici Međimurja: Minijature i Stoljeća utvrde

U 2008. godini Muzej Međimurja u Čakovcu obilježava 40. obljetnicu svečanog otvorenja Likovne galerije. U toj je prigodi Muzej objavio i vodič kroz njezin stalni postav. Uvodni tekst ukratko predstavlja rad Galerije, koja je ustrojena s fundusom od 330 umjetnina te prvotno izložena na 300 m2 prema autorskoj koncepciji povjesničarke umjetnosti Ljubice Ramušćak. Današnji fundus Galerije ima više od 2 500 predmeta unutar nekoliko zbirki. To su Zbirka Lujo Bezeredi, Zbirka hrvatske umjetnosti 20. i 21. stoljeća, Zbirka umjetnika Međimurja te Zbirka Pavla Vamplina. Zbirke su predstavljene kraćim tekstom o njihovu sadržaju i skupljanju, uz ilustraciju njihova postava te kataloškim popisom izloženih umjetnina. Vodič donosi i tlocrt izložbenih prostora u stalnom postavu Muzeja Međimurja te ilustrirani kataloški popis izloženih umjetnina. Autorica vodiča je viša kustosica i voditeljica Likovne galerije Erika Nađ-Jerković. Dizajn džepnog vodiča Likovne galerije prati seriju vodiča kroz stalne postave pojedinih odjela Muzeja Međimurja.

Najnoviji vodič kroz stalni postav Strossmayerove galerije starih majstora HAZU u uvodnim poglavljima donosi kratku povijest palače Hrvatske akademije, za javnost otvorene 1884.g. te kratku povijest rada Galerije od prvih utemeljiteljskih donacija biskupa Josipa Jurja Strossmayera do suvremenih dana. Galerija ima oko 3 000 umjetnina, slika, grafičkih listova i skulptura u rasponu do 14. do 19. st., prikupljenih donacijama J. J. Strossmayera, odvjetnika Ivana Ružića, francuskog diplomata E. E. E. Haleina, kolekcionara Ante Topića Mimare, violinista Zlatka Balokovića, muzikologa Dragana Plamenca i drugih. Uz svaku od devet izložbenih dvorana u kojima je stalni postav koncipiran na edukativan način tako da se u slijedu može pratiti razvoj europskih slikarskih škola, dan je kraći opis njihova sadržaja, s posebnim naglascima na značajnim djelima. Izložene su umjetnine predstavljene reprodukcijama u boji i kataloškim opisom. U prilogu vodiča je kazalo autora. Vodič je objavljen na hrvatskome i engleskom jeziku, u dva zasebna sveska. Autori tekstova su stručni djelatnici Galerije, a urednik publikacije je akademik Ante Vulin.

“Kako se osjećati dobro u Muzeju za umjetnost i obrt” naslov je novoga vodiča za mlade autorice Maline Zuccon Martić, dugogodišnje muzejske pedagoginje i ilustratora i crtača stripova Milana Trenca. Uvodno poglavlje poziva mlade posjetitelje da otvore ulazna vrata u muzej i saznaju čime se Muzej za umjetnost i obrt bavi te što sadrži. Vodič po dvoranama stalnoga postava autorica je nazvala „Šetnjom po stilovima“ tumačeći „ono što je zajedničko u umjetničkom izrazu određenog razdoblja“ počevši od gotike do dizajna druge polovice 20. stoljeća. Uz kratki tumač značajki svakoga stilskog razdoblja, u vodiču su kraćim tekstualnim opisom te fotografijom u boji s popratnom legendom predstavljeni odabrani reprezentativni predmeti. Pitanjima poput „što se čuvalo u klasicističkim staklenim škrinjicama s ključem i bravicom“ i ponuđenim odgovorima (zlatni prah; srebrni prah ili brončani prah) kao i točnim odgovorima (šećer) autorica je nastojala pomoći mladim posjetiteljima u razumijevanju i interpretaciji muzejskih izložaka. Naravno, tu su i šaljive ilustracije te crteži dva znatiželjna i nestašna miša-komentatora koji su se već na uvodnim stranicama vodiča predstavili kao „glavni“ u muzeju (npr. uz portret Ljudevita Gaja Mehaela Stroya jedan je od miševa prokomentirao - „Imamo iste brkove!“) Poglavljem „Izdvojene cjeline“ ukratko su predstavljene tematske cjeline „Barokno slikarstvo“, „Sakralna umjetnost“ te „Slikarstvo 20. stoljeća“. I ovdje se pitanjima posjetitelji potiču na aktivno razgledavanje i promišljanje o izloženim predmetima (npr. uz sliku Ede Murtića iz 1972. „Susret na putu“ autorica pita „Voli li Edo tanki ili debeli kist? Voli li Edo gustu ili rijetku boju?“). Vodič ukratko opisuje i „Studijske zbirke“ i građu koju sadrže - fotografije, satove, bjelokost, metal, staklo, keramiku i tekstil. Mali muzeološki rječnik stručnih termina ponuđen je u poglavlju „Muzej i ljudi“. On jednostavnim definicijama opisuje što je to depo, tko sve radi u muzeju, kako se ponašati u muzeju da ne bi postao „Muzej izlizanih predmeta“, koji su ostali stručni odjeli i službe u muzeju te tako otkriva život muzeja skriven iza muzejskih izložaka. Uz fotografiju današnjega ravnatelja u dječačkoj dobi, autorica se prisjetila i njegova dva prethodnika - Hermana Bollea i Izidora Kršnjavija čije se biste nalaze u predvorju podsjećajući na dugi tradiciju i brigu o muzeju. Na kraju vodiča je tekst „Vi u Muzeju“ u kome su ukratko navedeni osnovni razlozi i motivi za dolazak u muzej. Među njima su i „U muzeju nitko ne provjerava vaše znanje“ ili pak „U školu možete ići 8 godina, u muzej možete dolaziti cijeli život“, ali i „U muzej ne morate uopće doći“. Prazni listovi namijenjeni su za crteže, selfije, podsjetnike, a „Šalabahter“ je dio vodiča namijenjen za izrezivanje i pravljenje osobnoga podsjetnika za obilazak i posjet muzeju. Najnovija muzejsko-edukativna publikacija za djecu školskoga uzrasta Muzeja za umjetnost i obrt jedna je od tridesetak kojima su hrvatski muzeji i galerije tijekom 2018. godine obogatili svoju nakladničku ponudu za najmlađe posjetitelje muzeja. I svima je isti cilj istaknut u naslovu najnovijega izdanja Muzeja za umjetnost i obrt – kako se dobro osjećati u muzeju! (Snježana Radovanlija Mileusnić)

Iz napomene Uredništva: Skraćeni prijevod Vodiča za registraciju muzeja primljen posredstvom Chrisa Newberyja 1999. godine