Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske i Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu organizirali su 2001. godine prvi kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti. Cilj mu je bio rekonstruirati i homogenizirati struku čija je primarna zadaća istraživanje i očuvanje umjetničke baštine koja je temeljna sastavnica nacionalnoga kulturnog identiteta, Tri godine nakon održavanja kongresa Institut za povijest umjetnosti objavio je zbornik koji obuhvaća 76 radova većine sudionika. Radovi su objavljeni unutar nekoliko tematskih skupina: «Arhitektura / urbanizam», «Kiparstvo / slikarstvo», «Estetika / kritika / teorija», «Muzeologija / mediji», «Baština: zaštita i gospodarenje», «Arheologija / Etnologija / Kartografija». Muzeološkim temama svoj doprinos dali su: dr. sc. Žarka Vujić (Filozofski fakultet u Zagrebu), Nada Vrkljan-Križić (Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb), Goranka Kovačić (Muzeji Hrvatskog zagorja), Tončika Cukrov (Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb), Vlastimir Kusik (Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku), Anica Ribičić-Županić (Muzej Mimara, Zagreb), Michael Milkovich, Elena Cvetkova i Mikica Maštrović (Grafička zbirka NSK). Muzejska savjetnica Muzejskoga dokumentacijskog centra Vladimira Pavić predstavila je ulogu MDC-a i projekt prikupljanja, obrade i popisa podataka za Registar ratnih šteta na muzejima i galerijama u Hrvatskoj te prezentaciju podataka široj javnosti (tiskano dvojezično i elektroničko izdanje http://www.mdc.hr). Zbornik sadržava i završnu raspravu sudionika te zaključke kongresa.

Drugi kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti, održan od 27. do 29. travnja 2006. godine, bio je posvećen temi "Između tranzicije i globalizacije - hrvatska povijest umjetnosti u suvremenom društvu". Zbornik donosi 55 izlaganja razvrstanih u nekoliko tematskih skupina: "Spomenička baština u fokusu"; "Urbanističke teme"; "Nastava i studij povijesti umjetnosti"; "Novi doprinosi i otkrića, studije i istraživanja"; "Muzeji i muzeologija"; "Izložbe i komunikacija kulture"; "Aktualne teme povijesti umjetnosti"; "Arhitektura 19. i 20. stoljeća"; "Slikarstvo i kiparstvo 19. i 20. stoljeća"; "Desiderata u proučavanju i zaštiti hrvatske umjetničke baštine". Autori priloga su hrvatski povjesničari umjetnosti znanstveno-istraživačke, muzejsko-galerijske i muzeološke, odgojno-obrazovne i konzervatorske struke. Aktualne teme muzejske zajednice predstavili su Snježana Pintarić ("Nova zgrada Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu u kontekstu suvremene muzejske arhitekture"), Jerica Ziherl ("Novigradski Muzej - Museo Lapidarium"), Fani Celio Cega ("Obiteljska palača nekoć, muzej danas"), Slavica Marković ("Multimedijske prezentacije umjetničkih djela i izložbenih projekata u službi povijesti umjetnosti"), Davorin Vujčić ("Modni salon galerije Antuna Augustinčića"), Tončika Cukrov ("Vizualizacija teme plakata objavljenih za Međunarodni dan muzeja"). Svi su tekstovi u zborniku popraćeni sažecima na engleskome jeziku, a većina i ilustrativnom građom.

Tema broja: Istorijski muzeji u savremenom društvu (savjetovanje u Kragujevcu, 27. - 29.10. 1976.)