Tema broja 99: Digitalna povijest umjetnosti

Katalog izložbe održane 16.12.-20.12.1991. u Salonu galerije Karas, Zagreb. Na izložbi su svojim radovima sudjelovali Boris Demur, Slavomir Drinković, Vladimir Gudac, Zlatko Keser, Ivan Kožarić, Ferdinand Kulmer, Ivan Lesiak, Antun Maračić, Ratko Pet rić i Branko Ružić. Umjetnici se slikom, kipom, crtežom, instalacijom i objektima angažiraju protiv totalitarizma i genocida.

Inicijativu za osnutak Muzeja Drave Gradski muzej Varaždin nastojao je poduprijeti i organiziranjem izložbe o životu uz rijeku Dravu u prošlosti i suvremenosti. Autori izložbe (Antica Bregović i suradnici) nastojali su metodologijom stručnoga i znanstvenog prikaza stanja u porječju Drave pokraj Varaždina pobuditi zanimanje javnosti i uspavanu svijest o značenju i ulozi rijeke u svakodnevnom životu ljudi koji uz nju stoljećima žive. U katalogu izložbe su tekstovi više kustosice Antice Bregović (“Drava jučer i danas”, “Prirodne značajke rijeke Drave do sredine 20. stoljeća”), dr. sc. Nevenke Krklec (“Postanak i resursi Dravske doline”), muzejske savjetnice Marine Šimek (“Naseljavanje u prapovijesti i ranoj povijesti”), više kustosice Spomenke Težak (“Varaždinci i rijeka Drava”), više kustosice Smiljane Petr-Marčec (“Drava i ruralno stanovništvo Međimurja”), Zvonimira Kopjara (“Vrednovanje kartografskih izvora u ekohistorijskim istraživanjima”) i dr. sc. Nikole Tvrtkovića (“Drava, rijeka kojoj su namijenili da izgubi osobnost”). Bogato ilustriran katalog popraćen je popisom literature te kataloškim opisom 163 izloška.

Doprinos upoznavanju kulturne i prirodne baštine područja uz rijeku Sutlu, dao je i vodič kroz hrvatske i slovenske muzeje smještene u tome pograničnom području. Usporedo na hrvatskom i slovenskom jeziku, ukratko je predstavljeno četiri hrvatskih muzeja (Muzej «Staro selo» u Kumrovcu, Galerija Antuna Augustinčića u Klanjecu, Muzej krapinskog pračovjeka u Krapini, Dvorac Veliki Tabor) i četiri slovenska muzeja (Muzej na otvorenom Rogatec, Minoritski samostan Marijina uznesenja u Podčetrteku, Muzej seljačke opreme u Podčetrteku, Kozjanski park u Podsredi). Muzeji su predstavljeni podacima o adresi, telefonskim brojevima, elektroničkoj pošti i URL adresi, radnom vremenu, cijeni ulaznica, vrsti muzeja i stalnom postavu, ostaloj muzejskoj ponudi te tradicionalnim priredbama i radionicama. Kraćim tekstom opisana je povijest i ustroj muzeja te poslanje i muzejski postav.