Po povratku iz ratnog progonstva, Gradski muzej Vukovar započeo je s obnovom muzeološkog rada i povratom otuđene muzejske baštine iz jugoslavenskih muzeja. Muzej je uz dvije već primljene velike donacije (Zbirka djela suvremenih hrvatskih likovnih umjetnika i Zbirka narodnih nošnji) obogatio svoj fundus još jednom značajnom donacijom koju je organizirao Getulio Alviani, a koja sadrži dvjestotinjak umjetničkih djela (grafika, reljefa, crteža, skulptura) 22 konstruktivistička umjetnika iz 11 zemalja svijeta. U Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, od srpnja do kolovoza 2002. godine, javnosti je prezentirana ta iznimna donacija. Popratni katalog izložbe sadrži uvodne tekstove dr. sc. Antuna Vujića, ministra kulture Republike Hrvatske i mr. sc. Snježane Pintarić, ravnateljice Muzeja za suvremenu umjetnost. Svoje motive i napore u prikupljanju donacije za Vukovar, opisao je Getulio Alviani s čijim se umjetničkim stvaralaštvom hrvatska publika imala priliku upoznati izložbama u MSU (1997.) te Novigradu i Rovinju 1999 godine. Dvojezični katalog (hrvatski i engleski jezik) sadrži reprodukcije u bojama doniranih djela te kraće biografije njihovih autora.

Od 1982. godine Muzejski dokumentacijski centar organizator je izložbe izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija. U 2003. godini održana je 22. izložba na kojoj su predstavljena 503 nova naslova 98 muzeja, galerija, zbirki i muzejskih udruga. Izložba je tradicionalno održana na Interliberu Zagrebačkog velesajma, u okruženju drugih hrvatskih nakladnika i pred brojnom publikom. Popratni katalog izložbe sadržava popis muzejskih publikacija i muzejskih plakata, kalendara, razglednica te promidžbenog materijala koji je publiciran tijekom 2003. godine. Katalog obuhvaća i adresar muzejskih ustanova s podacima o njihovoj elektroničkoj pošti i web stranicama.

Najnoviji zbornik radova 22. seminara Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnost suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture s naslovom Inkluzija i interdisciplinarnost u AKM zajednici donosi promišljana sudionika seminara održanoga u Poreču (21. – 23. studenoga 2018.) koja su bila iskorak prema širem prostoru interakcije korištenjem informacijske infrastrukture. Ana Vukadin, jedna od urednica zbornika, u Predgovoru je istaknula: budući da je djelovanje arhiva, knjižnica i muzeja usko vezano uz pitanja pamćenja, znanja i identiteta pojedinaca i zajednice, društvena uloga i odgovornost prema svim članovima zajednice uvijek su činili neraskidiv dio svih segmenata djelatnosti ovih ustanova – uključujući organizaciju informacija i znanja. Upravo su ti organizirani izvori informacija, odnosno digitalni i digitalizirani online dostupni kulturni sadržaji omogućili AKM publici, koja je corona-virusom i potresom u gradu Zagrebu bila „zarobljena“ u svojim domovima – da se osjećaju manje izoliranima, osamljenima ili ugroženima. Prvo poglavlje zbornika Izlaganja donosi 12 priloga. Među njima su i oni vezani za osnovnu temu seminara – M. Batur (NSK, Zagreb) propituje koliko je inkluzivni sustav vrijednosti prisutan pri organizaciji zavičajne građe AKM ustanova u mrežnome okruženju; M. Neđić i O. Nastić (Biblioteka grada Beograda) predstavljaju uspješne interdisciplinarne projekte AKM ustanova u Srbiji na polju inkluzije osoba s invaliditetom, a koji su realizirani u partnerskoj suradnji s različitim institucijama i organizacijama; J. Pleško, L. Banić i G. Gradiček (Knjižnice grada Zagreba) prikazuju kontinuitet i različite pristupe u sadržajnoj obradi knjižne građe te ostale mogućnosti u organizaciji fondova s obzirom na interdisciplinarnost sadržaja građe i nastojanja da se djeluje informativno, inkluzivno i edukativno; M. Arko-Pijevac i B. Kružić (Prirodoslovni muzej Rijeka) predstavili su aplikaciju Plavo oko izrađenu s ciljem uključivanja zajednice u prikupljanje podataka i zaštiti Jadranskog mora. Uspješnu partnersku suradnju muzeja i knjižnica predstavile su I. Meić, V. Cej i J. Maras (Knjižnice grada Zagreba) na primjeru suradnje Knjižnica grada Zagreba i Muzeja za umjetnost i obrt na velikom kulturnom projektu Muzeja Šezdesete u Hrvatskoj – mit i stvarnost te S. Kočevar (Gradski muzej Karlovac) i A. Mikić-Grginčić (Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić) koje su opisale uspješnu komunikaciju i suradnju dvije institucije na izložbi 180 godina u najboljem društvu organizirane povodom 180 godina utemeljenja Gradske knjižnice. Najnovije priloge vezane za promišljanje standarda u obradi građe kojima se AKM seminar kontinuirano bavi prateći nove tendencije u informacijskim znanostima, dali su M. Pauman Budanović i M. Žumer (Filozofski fakultet u Ljubljani) koje propituju novu paradigmu bibliografskog univerzuma, temeljenu na konceptualnom modelu za bibliografske podatke IFLA LRM: Library Reference Model; E. Ekinović Micak (NSK, Zagreb) prikazuje entitet agent i načine modeliranja odnosa tog entiteta u odredbama novog Pravilnika za opis i pristup građi u arhivima, knjižnicama i muzejima; K. Crnković (ArhivPRO) i V. Juričić (Knjižnica HAZU) predstavili su jedinstvenu platformu za kataloge i digitalne zbirke u HAZU koja objedinjuje heterogene baza podataka, uvodi centralnu normativu i pridonosi razvoju hibridne digitalne knjižnice koja združuje funkcionalnosti klasičnog kataloga i digitalnih repozitorija baziranih na semantičkoj tehnologiji HAZU. Drugi dio zbornika donosi izvješća i priloge s četiri radionice. Voditelj konzervatorsko-restauratorske radionice D. Doračić (Arheološki muzej u Zagrebu), održane na temu Izvorna površina predmeta kulturne i tehničke baštine kao izvor informacija, istaknuo je kako je pažljivim proučavanjem izvorne površine moguće otkriti niz informacija koje ispravnom interpretacijom mogu rezultirati novim spoznajama o drevnim tehnologijama, korištenim materijalima ili čak nekim običajima iz vremena dok je predmet bio još u upotrebi, a što je potvrdilo i 6 priloga sudionika radionice. Na muzejsko-pedagoškoj radionici Interdisciplinarnost i inkluzivni aspekt u muzejskim i pedagoškim programima predstavljeno je i korištenje digitalizirane Zbirke glazbala Etnografskog muzeja u Zagrebu u muzejskim i pedagoškim programima u radu Ž. Petrović Osmak (Etnografski muzej u Zagrebu) i G. Zlodija (Filozofski fakultet u Zagrebu). U zborniku su sadržana tri priloga s radionice Nova praksa opisa građe prema Pravilniku za opis i pristup građi u arhivima, knjižnicama i muzejima na kojoj se istraživala primjenjivost odredbi Pravilnika na odabrane vrste građe, od fondova i zbirki do pojedinačnih kulturnih objekata i sadržaja dostupnih na različitim medijima. J. Balog Vojak predstavila je primjenu Pravilnika na primjerima iz fundusa Hrvatskoga povijesnog muzeja; E. Ekinović Micak je na odabranim primjerima, koji uključuju različite oblike sadržaja na različitim medijima, nastojala pokazati u kojoj se mjeri bibliografski opis mijenja kako bi udovoljio zahtjevima novog informacijskog okruženja, a u kojoj mjeri zadržava svoja ranija načela i strukturu; A. Šušnjar (Knjižnice grada Zagreba) opisala je obradu i specifičnosti zvučne građe glazbenoga sadržaja. Voditeljica radionice A. Vukadin istaknula je kako se saznanja s radionice mogu primijeniti u radu na Pravilniku, ali i u edukaciji i drugim oblicima komunikacije koji su usmjereni na njegovo predstavljanje široj zajednici budućih korisnika. Zbornik donosi i izvještaj s radionice Korištenje modula Indigo Cataloging Assistant autora Anje Tkalec i Marka Tota. Uz tekstove sedam posterskih izlaganja, zbornik donosi i program seminara. Kvaliteti tekstova u zborniku uveliko pridonose i opsežne bibliografske bilješke te popisi recentne literature, a Predmetno kazalo na kraju pomaže u traženju specifičnih tema i pojmova. Vjerujemo kako će znanje, iskustvo, teorija i praksa hrvatskih stručnjaka AKM zajednica u tekstove pretočeni u svih 22 zbornika AKM seminara, pomagati i nadalje u izgradnji nacionalne i globalne kulturne mreže – za sve. Stoga će, uoči ovogodišnjega Međunarodnoga dana muzeja, zasigurno koristiti i za komuniciranje teme Muzeji za jednakost: različitost i uključivost (Museums for Equality: Diversity and Inclusion). Jer kako kažu organizatori obilježavanja MDM-a u Hrvatskoj iz MDC-a: Pred pandemijom i potresom svi smo se s jedne strane našli ugroženima, a istovremeno svi postali ranjivi i za sve je potrebno naći način kako da ih uključimo. (Snježana Radovanlija Mileusnić)