Voditeljica matične djelatnosti: muzejska savjetnica Jelena Borošak Marijanović

Za uspješno obavljanje zadataka matične djelatnosti Hrvatski je povijesni muzej tijekom srpnja 2004. uskladio Statut HPM-a s Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu, sukladno čl. 22. Pravilnika o načinu i mjerilima za povezivanje u Sustav muzeja Republike Hrvatske. Za vođenje poslova matične djelatnosti određena je kolegica Jelena Borošak Marijanović, muzejska savjetnica. Radi uvida u stanje muzejske građe i dokumentacije, održani su radni sastanci u muzejima druge razine u nadležnosti HPM-a: u Muzeju grada Splita, u Pomorsko-povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci te u Muzeju Slavonije u Osijeku.
Osim uočavanja zajedničkog problema koji postoji u svim navedenim muzejima - problem prostora, posebice prostora muzejskih čuvaonica, dogovoreni su prioritetni zadaci koji se odnose na stručnu obradu muzejske građe, muzejske dokumentacije te zaštite građe. U sklopu matičnosti dogovorena je suradnja u obradi pojedinih muzejskih zbirki u Muzeju Slavonije te razmjena izložbi u 2005. godini.
Također je dogovorena suradnja i stručna pomoć na obradi muzejskih zbirki u Muzeju grada Vukovara (odlikovanja, zastave, staklo, porculan i namještaj) i Dvoru Trakošćan (zbirke slika, oružja, zastava). To su prvi koraci u praktičnom funkcioniranju Sustava muzeja RH, koji će, uvjereni smo, postići napredak u profesionalizaciji muzejske struke, standardizaciji poslova i transparentnosti rezultata.

Sažeta izvješća o provedbi matičnosti i posjetima muzejima u Splitu, Rijeci i Osijeku
(Jelena Borošak Marijanović, matičarka i Ankica Pandžić, ravnateljica HPM-a)

• Muzej grada Splita
  Izvještaj o radnom posjetu Muzeju grada Splita, provedba matične djelatnosti
  Radni sastanak u Muzeju grada Splita s ciljem uvida u stanje muzejske građe i muzejske dokumentacije održan je 27. svibnja 2004.
  Muzejski fundus obuhvaća 9.082 predmeta, fototeku s 13.500 originalnih fotografija, dijateku s 1.360 jedinica, hemeroteku sa 114, videoteku s 50, filmoteku s 42 i muzejsku biblioteku s 13.427 naslova. Stručno osoblje muzeja čini 6 kustosa, 4 restauratora i pomoćni knjižničar.
  Muzej je smješten u Papalićevoj palači, ima stalni postav kojemu je nužna "modernizacija".
  Čuvaonice muzejske građe smještene su u neadekvatnim prostorima Papalićeve palače koji su izloženi utjecaju atmosferilija, vlažni su i nezaštićeni od svjetlosti.
  Među vrijednom muzejskom građom u posjedu Muzeja je Zbirka arhivalija s iznimno vrijednim izvorima za povijest grada Splita. Prema riječima ravnatelja, Zbirku je prema arhivističkim načelima uredio prof. Kečkemet.
  Premda je Poglavarstvo grada dodijelilo prostor Donaciji Vidović o kojoj skrbi Muzej, datum uređenja prostora je neizvjestan te se zbirka i dalje čuva u neprimjerenim uvjetima.
  Muzeju grada Splita dodijeljen je dio muzejske građe nekadašnjeg Muzeja revolucije u Splitu: fotografije, tiskovine i trodimenzionalni predmeti.
  Muzej nema nadzora nad tom građom, a ne postoji relevantna dokumentacija o njezinoj primopredaji.
  Mišljenja smo da ravnatelj i Stručni kolegij Muzeja trebaju utvrditi prioritetne poslove te načiniti objektivan terminski plan za njihovo izvršenje. U tom smislu preporučujemo sljedeće:
  • muzejsku građu nekadašnjeg Muzeja revolucije smjestiti u prostor koji kontrolira Muzej
  • ponajprije načiniti reviziju te građe, a potom i druge muzejske građe, sukladno čl. 21. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja muzejske dokumentacije o muzejskoj građi (NN br. 108)
  • provesti inventiranje neinventirane građe
  • poboljšati efikasnost rada prestrukturiranjem muzejskih zbirki, pri čemu se treba ravnati prema sadržaju i broju predmeta svake zbirke, uz ravnomjerno zaduženje svih kustosa Muzeja
  • uočili smo da ravnatelj Muzeja osim poslova svog radnog mjesta obavlja i kustoske poslove, što nije neuobičajeno, ali je upitna organizacija poslova ako se uz 5 kustosa i 4 restauratora ravnatelj mora brinuti o zbirkama oružja, medalja, pečatnjaka, ključeva, trodimenzionalnih predmeta, fototeci (13.500 originalnih fotografija) te cjelokupnoj dokumentaciji
  Naše mišljenje se temelji na zapažanjima i razgovoru s ravnateljem Muzeja, što je obavljeno u jednom radnom danu. Nadamo se da će naše primjedbe biti od koristi kolegama i ravnatelju.
• Muzej Slavonije u Osijeku
  Izvještaj o radnom posjetu Muzeju Slavonije Osijek, provedba matične djelatnosti
  Radni sastanak u Muzeju Slavonije u Osijeku, s ciljem provedbe matične djelatnosti u Povijesnom odjelu, održan je 9. lipnja 2004. Radnom sastanku prisustvovali su Mladen Radić, ravnatelj MSO-a, Grgur Ivanković i Ante Grubišić, kustosi Povijesnog odjela MSO-a Jelena Borošak Marijanović, matičarka Hrvatskoga povijesnog muzeja, Dora Bošković, kustosica Zbirke hladnog oružja i Ankica Pandžić, ravnateljica HPM-a.
  Povijesni odjel MSO-a ima oko 38.000 muzejskih predmeta razvrstanih u 10 muzejskih zbirki.
  U Odjelu su inventirane približno dvije trećine građe.
  Da bi se u skoroj budućnosti mogli obaviti temeljni zadaci obrade muzejske građe i vođenja muzejske dokumentacije, Odjel bi trebalo kadrovski ojačati, obnoviti računalnu opremu te osigurati relacijsku bazu M++ za cijeli Muzej.
  Najveći problem s kojim se MSO suočava jest problem prostora muzejskih čuvaonica. Nedopustivi su uvjeti čuvanja građe, kako mikroklimatski, tako smještajni i sigurnosni.
  Ma kolika bila marljivost i odgovornost u rješavanju tog problema, djelatnici Muzeja su nemoćni.
  Na radnom je sastanku dogovorena stručna suradnja u obradi muzejske građe, konkretno u obradi Zbirke oružja koju MSO planira prezentirati javnosti izložbom i katalogom.
  U izložbenom programu za 2005. godinu dogovorena je razmjena izložbi: Muzej Slavonije gostuje u Zagrebu s izložbom Srednjovjekovni grad Ružica, a Hrvatski povijesni muzej gostuje u Osijeku izložbom Metallica.
  Međumuzejska suradnja bit će proširena i na druge segmente naše djelatnosti te će, uvjereni smo, u sljedećim godinama dati relevantne pokazatelje unapređenja cjelokupne muzejske struke.
• Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja
  Izvještaj o radnom posjetu Pomorskome i povijesnome muzeju Hrvatskog primorja, provedba matične djelatnosti
  Radni sastanak, sa zadaćom provedbe matične djelatnosti, održali smo u Pomorskome i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja 1. lipnja 2004.
  Muzejska građa obuhvaća oko 21.000 muzejskih predmeta, od kojih je trećina neinventirana.
  Muzej djeluje u reprezentativnoj Guvernerovoj palači, u kojoj su stalni
  postav, radni prostori i muzejske čuvaonice. Uz određena ulaganja postoji mogućnost povećanja prostora u etaži potkrovlja palače.
  Intenziviran je rad na inventiranju građe i sređivanju muzejske dokumentacije, za sada na klasičan način. Muzej je nabavio računalnu opremu, provedeno je umrežavanje svih radnih stanica, ali nedostaje programska podrška kako bi se realizirala jedinstvena baza podataka.
  Kolegica Cvijetinović-Starac, v.d. ravnatelja, izrazila je zabrinutost u vezi s izvršenjem poslova matične djelatnosti u muzejima treće razine, što je zbog slabe stručne ekipiranosti u nadležnosti Pomorskoga i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja. Muzej nema nijednog muzejskog savjetnika, a zvanje višeg kustosa ima samo jedna djelatnica, koja je na duljem bolovanju.
  U Rijeci osim Pomorskoga i povijesnog muzeja djeluje i Muzej grada Rijeke, nastao transformacijom Muzeja revolucije naroda Hrvatske. Premda je prvi županijski, a drugi gradski, oba su muzeja građom i izložbenim programima tematski vezana za povijest grada Rijeke.
  Stoga bismo preporučili da se djelatnost tih muzeja uskladi, posebice u politici skupljanja muzejske građe (otkupi!) i planiranju izložbi.
  Hrvatski povijesni muzej ostvaruje dobru stručnu suradnju s obje institucije.
  Djelatnici Hrvatskoga povijesnog muzeja spremni su i ubuduće davati savjete i pružati stručnu pomoć na svim područjima muzejske djelatnosti.

Preuzeto iz: Izvješća zagrebačkih muzeja 2004, Muzejski dokumentacijski centar, 2005., str.236-7.