Dvobroj muzeološkog časopisa Muzejskoga dokumentacijskog centra „Muzeologija“ (sv. 48/49) objavljen je kao zbornik radova sa simpozija „Knjiga u muzeju - KUM“. Simpozij je održan uz 30. izložbu izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija u Muzeju Mimara 5. i 6. listopada 2011., u organizaciji MDC-a, a u središte zanimanja stavio je knjigu u muzeju te pokušao odgovoriti na niz problemskih pitanja, među kojima su i ona o ulozi knjige u muzeju, o funkciji knjige kao muzejskog predmeta, o tome kako knjigu izložiti, čuvati i obraditi te omogućiti njezinu pristupačnost u muzejskome, ne-knjižničnom okruženju. Zbornik radova donosi 35 izlaganja renomiranih stručnjaka iz muzeja, knjižnica i znanstvenih ustanova, koja su održana unutar pet tematskih skupina. Autori radova u prvoj tematskoj skupini - „Knjiga kao kulturno dobro“ - nastojali su definirati kriterije za određivanje knjige kao kulturnog dobra (S. Harni) te proceduru upisa takvih knjiga u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (R. Saračević-Würth). Definirana je muzealna vrijednost knjiga i zbirki knjižnične građe (Ž. Vujić i H. Stublić), sagledani teorijski okviri knjige kao izložbenog predmeta (A. Horić) te na primjerima prikazani neki aspekti zbog kojih se pojedine knjižnične jedinice mogu izdvojiti u kategoriju kulturne baštine (T. Ilić-Olujić, A. Škrtić). Drugi tematski blok pod naslovom „Stručna obrada, zaštita i prezentacija knjižne građe kao muzejskog predmeta“ bavio se problematikom nabave i čuvanja knjižne građe u muzejima te njihove svrhovite muzeološke funkcije (A. Duplančić), kao i pitanjima otpisa i pohrane knjižnih zbirki (D. Dujmović), problemima stručne obrade i primjene knjižničarskih odnosno muzejskih standarda u katalogizaciji knjižničnih jedinica (V. Vlašić Jurić). Upozoreno je na problematiku prečestog izlaganja vrijedne i stare knjižne građe (V. Magić) te neadekvatnih načina njezina izlaganja (S. Kočevar). Ponuđeni su i konkretni odgovori na pitanja preventivne zaštite knjižne građe (Ž. Laszlo). Nakon preglednog izlaganja o muzejskim zbirkama knjiga u hrvatskim muzejima, utemeljenoga na istraživanju podataka iz Registra muzeja, galerija i zbirki Republike Hrvatske (S. Radovanlija Mileusnić i M. Franulić), u trećem su tematskom bloku („Mjesto i uloga muzejskih zbirki knjiga u muzeju“) izlagači predstavili iznimno bogate muzejske knjižnice i zbirke starih i raritetnih knjiga poput knjižnica obitelji Prandau-Normann (M. Vinaj), obitelji Pejačević (R. Bošnjaković) i obitelji Bombelles (Ž. Lazar) te iznimno vrijedne zbirke starih knjiga Zavičajnog muzeja Ozalj (B. Stergar). Opisana je uloga tehničke knjige u izložbenoj djelatnosti Tehničkog muzeja u Zagrebu (K. Kalanj), kao i knjižna građa umjetničkih časopisa na povremenim i stalnim izložbama Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu (J. Vinterhalter). Objavljen je i prikaz recentne muzejske izložbe Galerije Klovićevi dvori na kojoj je knjiga bila tema i sredstvo prezentacije (K. Jurčec Kos), kao i izložba o Jozi Kljakoviću kao ilustratoru knjige „Smrt Smail-age Čengijića“ (Ž. Zdelar). U četvrtome tematskom bloku - „Muzejske knjižnice kao ishodišta muzejskih zbirki knjižne građe“ - u kojima su predstavljene vrijedne zbirke knjiga pohranjene u muzejskim knjižnicama Muzeja grada Trogira (D. Radić), knjižnici Strossmayerove galerije starih majstora HAZU (I. Šamec Flaschar), Hrvatskoga školskog muzeja (Š. Batinić), Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja (D. Ćaleta), Pomorskoga i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja u Rijeci (T. Mataija), Muzeja Slavonije u Osijeku (I. Knežević), u Memorijalnoj zbirci Petra Šegedina u osnutku (S. Sardelić) i u Muzeju otoka Brača u Škripu (A. Matoković). Posljednji tematski blok („Digitalizacija i web prezentacija knjižne građe“) bavi se elektroničkom knjigom u muzeju (D. Živković, M. Tot, B. Šalamon-Cindori) i mogućnostima što ih donosi suvremena tehnologija u zaštiti i prezentaciji knjižnoga kulturnog dobra u muzejima (J. Jakšić). Dobri primjeri knjižnice HAZU (V. Juričić i K. Crnković) i Knjižnice grada Zagreba (Ž. Vegh i I. Meić) postavili su visoke standarde izgradnje digitaliziranih repozitorija te postavljanja virtualnih izložaba knjižne građe. Radovi u zborniku popraćeni su sažecima na engleskom jeziku te ilustracijama u boji.

Četverobroj 41. godišta MDC-ova časopisa "Informatica Museologica" posvećen je temi "Iskustva katalonske muzejske scene". Urednici teme broja su dr. sc. Darko Babić, viši asistent na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu i viša kustosica Lada Dražin-Trbuljak iz MDC-a. Oni su ujedno i autori uvodnog teksta u kojemu tumače odabir muzejske katalonske scene kao posebno inspirativne i poučne za hrvatsku muzejsku zajednicu. Tema broja okuplja radove "Muzeologija i muzeografija u Kataloniji u dvadesetom stoljeću" (Francesc Xavier Hernandez Cardona), "Zemlja arheoloških ostataka - arheološki muzeji na otvorenome u Kataloniji" (Clara Masriera Esquerra), "Povijesni muzej Katalonije: edukativni muzej" (Maria Feliu Torruella), "Suradnja - strateški instrument Pomorskog muzeja Barcelone" (Elvira Mata I Enrich), "Kulturna baština i upravljanje njome" (Malu Piedrabuena), "CosmoCaixa: prvi muzej nove generacije muzeja znanosti" (Hernan Crespo Bermejo), "Katalonija koja se prodaje turistu" (Nayra Llonch Molina, Eugeni Osacar Marzal). Predstavljanje katalonske muzejske scene nastavit će se i u sljedećem broju "Informatice". Rubrika "Riječ je o" posvećena je Galeriji umjetnina u Splitu i njezinoj obnovi, a donosi priloge Jadranke Vinterhalter i Bože Majstorovića. Prikazi recentnih izložaba i projekata, muzejskih akvizicija i publikacija objavljeni su u rubrici "Iz muzejske teorije i prakse", a među njima je i tekst Rajke Bračun Sova o iskustvima slovenskih muzeja na području cjeloživotnoga učenja i obrazovanja osoba treće životne dobi. Časopis donosi i pregled muzejskih aktivnosti uz 30. obljetnicu obilježavanja Međunarodnoga dana muzeja u Hrvatskoj (T. Cukrov), intervju i biografiju Zdenka Jajčevića (1946. - 2011.) iz MDC-ova Personalnog arhiva zaslužnih muzealaca (J. Dautbegović) i niz drugih priloga, a u rubrici "Zaštita" objavljeno je drugo poglavlje posvećeno procjenama opasnosti i rizika iz priručnika "Muzej u kriznim situacijama" autora Želimira Laszla, Bianke Perčinić-Kavur i Helene Stublić. Tekstovi su popraćeni sažecima na engleskome jeziku i crno-bijelim ilustracijama.

Najnoviji "Vodič kroz hrvatske muzeje i zbirke" Muzejskoga dokumentacijskog centra sustavno prikazuje 265 muzeja, zbirki i stalnih izložbi te 36 zbirki i riznica vjerskih zajednica podijeljenih u šest regija radi lakšeg snalaženja, uz pregledne zemljopisne karte i popise muzeja prema gradovima. "Vodič" je namijenjen posjetiteljima koji će na jednome mjestu moći pronaći najvažnije informacije o muzejima i zbirkama u Hrvatskoj, ali i onima koji traže točne i podrobne informacije o svakome pojedinome muzeju ili zbirci. Služenje "Vodičem" praktično je i omogućuje iscrpno informiranje o baštini koju hrvatski muzeji čuvaju i izlažu. Svaki pojedini muzej predstavljen je tekstom koji govori o muzejskim zbirkama i najvrednijim izlošcima, korisnim informacijama te fotografijama. Uz tekst o svakome muzeju, uz margine stranica, popraćene ilustrativnim simbolima, pregledno su prikazane korisne informacije poput adrese, radnog vremena, kontakta, web adrese, cijene ulaznica, uputa za dolazak i linija javnog prijevoza do lokacije, mogućnosti pristupa invalidima te stručnog vodstva. Tridesetak stalnih muzejskih postava, arheoloških lokaliteta u sastavu muzeja te postava na otvorenome predstavljeno je tlocrtom. Tekst je upotpunjen sa 645 fotografija muzeja, muzejskih postava i izložaka. Do informacija o muzejima i zbirkama može se doći i uz pomoć kazala: prema gradovima, vrsti muzeja, predmetnog kazala i kazala imena osoba kojima su muzeji, postavi ili zbirke posvećeni. Na ovitku "Vodiča" otisnut je QR kod koji njegovim skeniranjem vodi na MDC-ove stranice Hrvatskih virtualnih muzeja (http://www.mdc.hr/hr/muzeji-u-hrvatskoj/hvm-pregled-muzeja/), s uvijek ažurnim podacima o muzejima, njihovim zbirkama i djelatnostima. Koncepciju "Vodiča" i redakturu tekstova potpisuje glavna urednica "Vodiča" muzejska savjetnica Višnja Zgaga, tekstove o muzejima priredila je urednica "Vodiča" viša dokumentaristica Markita Franulić, a tekstove o zbirkama vjerskih zajednica priredio je konzervator savjetnik Želimir Laszlo. Osim pomoćnice urednice Tee Rihtar, na "Vodiču" su radili i stručni djelatnici MDC-a kao stručni savjetnici. Reproducirane su fotografije iz Fototeke MDC-a i fotografskih arhiva muzeja, a grafičko oblikovanje "Vodiča" potpisuje Studio redesign. Više podataka o "Vodiču" dostupno je na http://www.mdc.hr/hr/mdc/publikacije/vodici/vodic-kroz-hrvatske-muzeje-i-zbirke/ (pristup 5.3.2012.)