Tema prvog dvobroja (1/2) za 2007.g. časopisa "Informatica Museologica" nosi naslov "SOS za industrijsku i tehničku baštinu" i okuplja 11 priloga hrvatskih muzealaca, arhitekata i konzervatora. To su "Iba Emscher Park: kreativni pristup industrijskom naslijeđu" (Nikša Božić i Sanja Gašparović), "Zagrebačka industrijska baština u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske: pregled, stanje, potencijali" (Goran Arčabić), "Tehničko naslijeđe 19. i 20. stoljeća kao dio gradskog identiteta Zagreba" (mr. sc. Ljiljana Šepić), "Željeznička industrijska baština – resursi koji vape za identifikacijom i valorizacijom" (Helena Bunijevac), "Zaštita i obnova industrijskog krajolika željeznice u Zagrebu: mogući koncept razvoja" (mr. sc. Biserka Dumbović Bilušić), "Trideset godina belišćanskog Muzeja" (Zdenka Frajtag), "Lokomotiva u neobaroknoj palači?! " (Katarina Marić), "Gradska munjara kao dio industrijske baštine grada Siska" (Vlatko Čakširan), "Baština tehničke kulture na širem području Ivanić Grada" (Vida Pust Škrgulja), "Tehnička zbirka Muzeja Brodskog Posavlja" (Ivanka Cafuta), "Retro Computer Club – Peek & Poke" (Svetozar Nilović). Rubrika "Riječ je o" donosi opsežan i detaljan tekst s vodičem kroz novi stalni postav Rodne kuće Nikole Tesle u Smiljanu autorice Mateje Brstilo Rešetar koja je, uz Renata Filipina, autorica koncepcije stalne muzejske izložbe o Tesli. Časopis donosi i građu o tri značajna hrvatska muzealca: Stanko Staničić autor je teksta o Zdenku Vojnoviću (1912.-1954.), ravnatelju i istaknutom stručnjaku Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu, a Jozefina Dautbegović vodila je intervjue s Tulliom Voranom i dr. sc. Ivom Maroevićem za MDC-ov Arhiv zaslužnih muzealaca. Dani su prikazi novijih izložaba i projekata hrvatskih muzeja i galerija (Zavičajni muzej Biograd na Moru, Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku, Muzej grada Šibenika, Muzej grada Trogira, Etnografski muzej Istre u Pazinu) te izvješća s međunarodnih konferencija. Objavljena je analiza stanja informatiziranosti hrvatskih muzejskih knjižnica na temelju MDC-ove ankete provedene 2007.g. (Snježana Radovanlija Mileusnić). Tekstovi su ilustrirani crno-bijelim fotografijama te popraćeni sažecima na engleskome jeziku.

Publikacija donosi program događanja i kraće sažetke predstavljene filmske građe

Najnoviji, 45. svezak MDC-ova godišnjaka "Muzeologija" donosi djelomično izmijenjen i dopunjen magistarski rad Veljka Mihalića, stručnog suradnika Gradskog ureda za kulturu grada Zagreba "Privatne zbirke darovane gradu Zagrebu i njihova uloga u kulturnom razvoju grada". Rad je izrađen pod mentorskim vodstvom prof. dr. sc. Žarke Vujić i obranjen u studenome 2007.g. pod naslovom "Donacije umjetničkih zbirki Gradu Zagrebu – inačica kulturnog razvoja" na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U središtu autorova istraživačkog interesa privatne su zbirke darovane gradu Zagrebu kao specifična baštinska akvizicija grada. Naime, od 1946. do 2006.g. gradu Zagrebu darovano je 28 zbirki, a dvije su predane gradu odlukom suda. Zbirke u vlasništvu grada Zagreba autor je klasificirao s obzirom na način nastanka u dvije osnovne skupine: zbirke kolekcionara i ostavštine umjetnika i/ili obiteljske ostavštine. S obzirom na način smještaja zbirki, autor ih dijeli na ambijentalne i memorijalne (9), zbirke u stanovima darovatelja (5) i zbirke u muzejima i drugim prostorima (16). Autor u radu analizira zbirke i prema ostalim kriterijima kao što su vrsta zastupljene građe, sačuvanost izvorne cjeline, dostupnost javnosti i dr. Nakon teoretskih odrednica, autor je predstavio svaku od navedenih zbirki, započevši kraćim opisom prve realizacije donacije Antuna Bauera gradu Zagrebu i osnutkom Gipsoteke (današnje Gliptoteke HAZU). Svoju temu autor je razradio i unutar tematskih poglavlja o genezi odnosa prema privatnim zbirkama, sa smjernicama za učinkovito doniranje kulturne baštine iz privatnog vlasništva. Naglasio je mogućnost i potrebu muzeološke prezentacije doniranih privatnih zbirki na primjerima iz inozemstva. U svojemu uvodu glavna i odgovorna urednica "Muzeologije" Višnja Zgaga naglasila je da je autor, otkrivši kvalitetu i značaj sadržaja materijalne i nematerijalne baštine, "prikazao i djelovanje jednoga vrlo dobro osmišljenoga i organiziranoga mehanizma koji je u funkciji društvene brige za baštinu". Minuciozno razrađena tema upotpunjena je bogatim bibliografskim bilješkama i opsežnom bibliografijom, a svaka je opisana zbirka popraćena i ilustracijama, od kojih su neke i u boji.