Za ovitak kataloga iskorišten plakat tiskan uz Međunarodni dan muzeja 2012. u nakladi MDC-a.

Muzejski dokumentacijski centar objavio je englesko izdanje višestruko nagrađivanog Vodiča kroz hrvatske muzeje i zbirke – Guide to Croatian Museums and Collections 2012. U Vodiču je predstavljeno 300 muzeja, zbirki i stalnih izložaba, od velikih muzeja nacionalne važnosti, preko specifičnih muzeja, pa sve do malih etnografskih i kulturno-povijesnih zbirki koje svjedoče o identitetu lokalne zajednice te do zbirki i riznica u vlasništvu vjerskih zajednica. Vodič predstavlja hrvatsku muzejsku mrežu, njezinu raznolikost, specifičnost i kontinuitet, a nastao je u suradnji sa svim uvrštenim muzejima te predstavlja i odražava rad više od tisuću stručnjaka koji u njima rade. Muzeji i zbirke predstavljeni su na gotovo 600 stranica tekstom, praktičnim i servisnim informacijama, sa 650 fotografija muzejske arhitekture, postava i pojedinih predmeta, a 30-ak muzeja, arheoloških lokaliteta i postava na otvorenome prezentirano je i tlocrtom. Iscrpne i detaljne korisničke informacije (poput adresa, kontakata, web adresa, radnog vremena, cijena ulaznica, uputa kako doći do muzejske ustanove, mogućnosti parkiranja, mogućnosti pristupa invalidima, ostalih informacija o ponudi muzeja – o stalnom postavu, stručnom vodstvu, popratnim sadržajima i dr.) slijede prikaz muzejskih zbirki i opise stalnog postava. U prilogu su i kazala: prema gradovima, predmetno kazalo, prema vrsti muzeja te prema osobama i obiteljima predstavljenima u muzejskim postavima. Radi lakšeg snalaženja, planiranja posjeta te boljeg uvida u muzejske sadržaje na pojedinom području, muzeji su u Vodiču podijeljeni prema geografskim regijama prikazanima na zemljopisnim kartama. Hrvatsko muzejsko društvo nagradilo je Vodič godišnjom nagradom Hrvatskoga muzejskog društva za 2011. godinu.

Muzejski dokumentacijski centar u najnovijem je četverobroju časopisa Informatica Museologica (42, 1/4, 2011.) u temi broja nastavio s predstavljanjem iskustava katalonske muzejske scene (prvi dio objavljen u Informatici Museologici, 1/4, 2010.) i donosi šest priloga. To su: Industrijska baština: sustav muzeja nacionalnog Muzeja znanosti i tehničkog muzeja Katalonije mNACTEC (Magda Fernandez Cervantes), Barcelona: kolijevka edukacijskih gradova (Laia Coma Quintana), Novi obrazac kulturnih ustanova: primjer katalonskog Centra za interpretaciju romanike (Carolina Martin Pinol), Radionica projekata, muzeografija i baština Sveučilišta u Barceloni: 10 godina (Joan Santacana Mestre), Mjesta sukoba kao baština (Maria del Carmen Rojo Ariza) i Umjetnički muzeji u Kataloniji: muzeografija i didaktika (Victoria Lopez Benito). Rubrika Riječ je o… posvećena je muzejima na otoku Braču i donosi priloge Andree Matoković Muzej otoka Brača na Škripu i Portret nepoznatog Bračanina u Muzeju otoka Brača u Škripu te prilog Jasne Damjanović Ispod stijene – Pustinja. Rubrika Iz muzejske teorije i prakse donosi 16 priloga, u rubrici Iz dokumentacijskih fondova MDC-a prenesen je razgovor s Renatom Gotthardi-Škiljan za Personalni arhiv zaslužnih muzealaca (Jozefina Dautbegović) te anotirana bibliografija stručnih radova za stručna zvanja (S. Radovanlija Mileusnić). U nizu priloga iznimno bogatog broja Informatice objavljena su i dva nova poglavlja o planiranju i pripremama budućega priručnika Muzej u kriznim situacijama Želimira Laszla, Bianke Perčinić-Kavur i Helene Stublić. Svi prilozi iz časopisa, osim u tiskanome, mogu se čitati i u elektroničkom obliku (u PDF formatu) na web stranicama MDC-a http://www.mdc.hr/UserFiles/Image/izdavastvo/im/IM_42_1-4_2011.pdf (datum pristupa: 5. rujna 2012.).

Publikacija donosi program događanja i sažetke predstavljene filmske građe

Dvobroj muzeološkog časopisa Muzejskoga dokumentacijskog centra „Muzeologija“ (sv. 48/49) objavljen je kao zbornik radova sa simpozija „Knjiga u muzeju - KUM“. Simpozij je održan uz 30. izložbu izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija u Muzeju Mimara 5. i 6. listopada 2011., u organizaciji MDC-a, a u središte zanimanja stavio je knjigu u muzeju te pokušao odgovoriti na niz problemskih pitanja, među kojima su i ona o ulozi knjige u muzeju, o funkciji knjige kao muzejskog predmeta, o tome kako knjigu izložiti, čuvati i obraditi te omogućiti njezinu pristupačnost u muzejskome, ne-knjižničnom okruženju. Zbornik radova donosi 35 izlaganja renomiranih stručnjaka iz muzeja, knjižnica i znanstvenih ustanova, koja su održana unutar pet tematskih skupina. Autori radova u prvoj tematskoj skupini - „Knjiga kao kulturno dobro“ - nastojali su definirati kriterije za određivanje knjige kao kulturnog dobra (S. Harni) te proceduru upisa takvih knjiga u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (R. Saračević-Würth). Definirana je muzealna vrijednost knjiga i zbirki knjižnične građe (Ž. Vujić i H. Stublić), sagledani teorijski okviri knjige kao izložbenog predmeta (A. Horić) te na primjerima prikazani neki aspekti zbog kojih se pojedine knjižnične jedinice mogu izdvojiti u kategoriju kulturne baštine (T. Ilić-Olujić, A. Škrtić). Drugi tematski blok pod naslovom „Stručna obrada, zaštita i prezentacija knjižne građe kao muzejskog predmeta“ bavio se problematikom nabave i čuvanja knjižne građe u muzejima te njihove svrhovite muzeološke funkcije (A. Duplančić), kao i pitanjima otpisa i pohrane knjižnih zbirki (D. Dujmović), problemima stručne obrade i primjene knjižničarskih odnosno muzejskih standarda u katalogizaciji knjižničnih jedinica (V. Vlašić Jurić). Upozoreno je na problematiku prečestog izlaganja vrijedne i stare knjižne građe (V. Magić) te neadekvatnih načina njezina izlaganja (S. Kočevar). Ponuđeni su i konkretni odgovori na pitanja preventivne zaštite knjižne građe (Ž. Laszlo). Nakon preglednog izlaganja o muzejskim zbirkama knjiga u hrvatskim muzejima, utemeljenoga na istraživanju podataka iz Registra muzeja, galerija i zbirki Republike Hrvatske (S. Radovanlija Mileusnić i M. Franulić), u trećem su tematskom bloku („Mjesto i uloga muzejskih zbirki knjiga u muzeju“) izlagači predstavili iznimno bogate muzejske knjižnice i zbirke starih i raritetnih knjiga poput knjižnica obitelji Prandau-Normann (M. Vinaj), obitelji Pejačević (R. Bošnjaković) i obitelji Bombelles (Ž. Lazar) te iznimno vrijedne zbirke starih knjiga Zavičajnog muzeja Ozalj (B. Stergar). Opisana je uloga tehničke knjige u izložbenoj djelatnosti Tehničkog muzeja u Zagrebu (K. Kalanj), kao i knjižna građa umjetničkih časopisa na povremenim i stalnim izložbama Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu (J. Vinterhalter). Objavljen je i prikaz recentne muzejske izložbe Galerije Klovićevi dvori na kojoj je knjiga bila tema i sredstvo prezentacije (K. Jurčec Kos), kao i izložba o Jozi Kljakoviću kao ilustratoru knjige „Smrt Smail-age Čengijića“ (Ž. Zdelar). U četvrtome tematskom bloku - „Muzejske knjižnice kao ishodišta muzejskih zbirki knjižne građe“ - u kojima su predstavljene vrijedne zbirke knjiga pohranjene u muzejskim knjižnicama Muzeja grada Trogira (D. Radić), knjižnici Strossmayerove galerije starih majstora HAZU (I. Šamec Flaschar), Hrvatskoga školskog muzeja (Š. Batinić), Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja (D. Ćaleta), Pomorskoga i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja u Rijeci (T. Mataija), Muzeja Slavonije u Osijeku (I. Knežević), u Memorijalnoj zbirci Petra Šegedina u osnutku (S. Sardelić) i u Muzeju otoka Brača u Škripu (A. Matoković). Posljednji tematski blok („Digitalizacija i web prezentacija knjižne građe“) bavi se elektroničkom knjigom u muzeju (D. Živković, M. Tot, B. Šalamon-Cindori) i mogućnostima što ih donosi suvremena tehnologija u zaštiti i prezentaciji knjižnoga kulturnog dobra u muzejima (J. Jakšić). Dobri primjeri knjižnice HAZU (V. Juričić i K. Crnković) i Knjižnice grada Zagreba (Ž. Vegh i I. Meić) postavili su visoke standarde izgradnje digitaliziranih repozitorija te postavljanja virtualnih izložaba knjižne građe. Radovi u zborniku popraćeni su sažecima na engleskom jeziku te ilustracijama u boji.