CD-ROM "Izvješća hrvatskih muzeja / Izvješća zagrebačkih muzeja za 2006. godinu" daje pregled godišnje djelatnosti 122 muzejske ustanove u Hrvatskoj te izvješća o provedbi matične djelatnosti MDC-a i šest matičnih muzeja. Riječ je o radu 700-tinjak muzejskih stručnjaka svih profila čiji je rad objedinjen unutar 16 standardiziranih odrednica i 63 pododrednice. "Izvješća hrvatskih muzeja" usustavljena su prema županijama, a unutar županija prema gradovima. Sadržavaju oko 2 100 kartica teksta i 250 fotografija u boji. Tekstovi su u PDF formatu, a izvještaj svakog muzeja prate i aktualni podaci (2007.) iz Registra muzeja, galerija i zbirki u RH. Urednici publikacije su Markita Franulić ("Izvješća hrvatskih muzeja") i Želimir Laszlo ("Izvješća zagrebačkih muzeja"). Izvješća su dostupna i u .pdf formatu na web stranicama MDC-a: URL:http://www.mdc.hr/UserFiles/File/Izvjesca/MDC-IzvjescaHRmuzeja2006.pdf ; URL:http://www.mdc.hr/UserFiles/File/Izvjesca/MDC-IzvjescaZGBmuzeja2006.pdf.

Uz obilježavanje jubilarne, 25. izložbe izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija, Muzejski dokumentacijski centar (MDC) u Zagrebu organizirao je međunarodni simpozij s temom "Muzej(i) (i) književnost(i) ", na kojemu su muzejski djelatnici i drugi baštinski stručnjaci, književnici, književni teoretičari i povjesničari razmatrali međusobne odnose muzeja i književnosti. Skup je održan 26. i 27. listopada 2006. godine u Muzeju "Mimara". Na poziv organizatora stručnog skupa, koji je prvi put u hrvatskoj muzeologiji nastojao sagledati književnu baštinu u muzejima i drugim baštinskim ustanovama, odazvalo se pedesetak stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva (iz Slovenije, Italije, Austrije, Mađarske, Rusije, Bosne i Hercegovine). Izlaganja 43 sudionika objavljena su u zborniku "Muzeologija" br. 43/44. Radovi su objavljeni unutar pet tematskih skupina stručnog simpozija ("U potrazi za književnikom";"Kako da naši književnici žive vječno"; "Oni su naši sugrađani"; "Književnik u novom ruhu"; "Književnost kao izazov"). Među njima su i radovi inozemnih sudionika koji su prvi put hrvatskoj stručnoj javnosti predstavili rad i fondove Muzeja Dostojevskog u Sankt Peterburgu, Rusija (Natalia T. Ashimbaeva i Vera S. Biron), Muzeja-imanja Lava Tolstoja u Jasnoj Poljani (Elena Petrova), Književnoga muzeja Petöfi u Budimpešti, Mađarska (Andrea Benkö), Muzeja Jamesa Joycea i Itala Sveva u Trstu, Italija (Erik Schneider i Riccardo Cepach), Književnoga muzeja Roberta Musila u Klagenfurtu, Austrija (Heimo Strempfl), Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine u Sarajevu (Mehdija Maglajlić i Nedim Mušović), Književne memorijalne zbirke Simona Gregoriča i Cirila Kosmača Tolminskoga muzeja u Sloveniji (Damjana Fortunat-Černilogar). Stručnjaci iz Hrvatske – muzealci, arhivisti i knjižničari – svojim su izlaganjima pridonijeli izgradnji mozaika jedinstvene baze znanja i podataka o hrvatskoj književnoj baštini. Teoretičari i povjesničari književnosti te povjesničari umjetnosti koji su se prilozima uključili u rad simpozija pridonijeli su interdisciplinarnom sagledavanju tematike. Svi su tekstovi u zborniku popraćeni sažecima na engleskome jeziku, a većina je i ilustrirana reprodukcijama u boji te popraćena bibliografskim bilješkama. Zbornik radova je recenziran (akademik Nedjeljko Frabrio i dr. sc. Mirna Willer), a predgovor potpisuje urednica "Muzeologije" Višnja Zgaga.

Publikacija donosi program događanja i kraće sažetke predstavljene filmske građe