HR | EN
fraza ključna riječ
ime i/ili prezime ustanova
polja djelovanja mjesto
stručno zvanje zvanje
 

Ružica Drechsler-Bižić

Zvanje arheologinja
Stručno zvanje muzejska savjetnica (u mirovini)
Polje djelovanja arheologija, pretpovijest
Uže polje djelovanja nekropole i kultura predslavenskih naroda u Lici, Japodi
Ustanove Zemaljski muzej Sarajevo,
Arheološki muzej u Zagrebu
Ružica Drechsler rođena je u Bosanskoj Dubici 1921. godine. Diplomirala je 1950. na Filozofskom fakultetu u Beogradu, grupu arheologija. Kako je bila stipendistica Bosne i Hercegovine (po preporuci dr. Alojzija Benca) jednu je godinu (od početka do kraja 1951.) radila u Zemaljskome muzeju u Sarajevu, a od 1952. do kraja radnog vijeka radila je u Arheološkome muzeju u Zagrebu.
Kao mlada arheologinja odlazila je s dr. Ksenijom Vinski na teren u Vukovar, na nalazište Lijeva bara. Njezina ključna istraživanja i nalazi vezani su za Liku, gdje je radila na rekognosciranju terena na području Kompolja, Prozora i Smiljana. Najdragocjeniji nalaz bila je ogrlica od od jantara u obliku arhajskih ženskih glava, u grobu 47, u Kompolju, koje su bile prva potvrda veza s Etrurcima i Grcima na području Like.
Objavila je oko 40 znanstvenih radova. Autorica je niza domaćih i međunarodnih izložaba. Izradila je novi postav Prethistorijskog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu.
Njezini najpoznatiji radovi odnose se na Japode: Rezultati istraživanja japodske nekropole u Kompolju, Dva zanimljiva nalaza iz japodske nekropole u Prozoru, Naselja i grobovi prethistorijskih Japoda u Vrepcu. Prve radove objavila je u Glasniku Zemaljskog muzeja u Sarajevu, a zatim u Vjesniku Arheološkog muzeja u Zagrebu i Arheološkim radovima i rasparavama JAZU. Utemeljila je arheološke odjele Muzeja Like Gospić i u Muzeja Gacke u Otočcu.
Sudjelovala je na brojnim arheološkim kongresima i znanstvenim skupovima, na kojima je održala zapažena izlaganja. Za svoj rad dobila je niz nagrada i priznanja, a najznačajnijia su Medalja fra Luje Maruna, priznanje Arheološkog društva Hrvatske kao i Nagrada za životno djelo Hrvatskog arheološkog društva "Don Frane Bulić".

Preminula je 1. svibnja 2008. godine.

Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 12. travnja 2002. Razgovor vodila i snimila Jozefina Dautbegović.

Fotogalerija

Zvučni zapis

Tekst zvučnog zapisa

Onda sam negdje 1954., počela odlaziti u Liku da rekognosciram teren. Prvo što mi je bilo to je da odem na najveće lokalitete koji nisu do kraja istraženi. To je bilo Kompolje, Prozor Vrebac, Smiljan. Ja sam počela iskopavanje u Kompolju gdje sam imala sreću da vidim na terenu jedan brežuljak, tamo gdje je kopao pokojni Brunšmid, tamo je bila uleknuta zemlja i ta uleknuta zemlja meni je bio dobar znak da je tu kopano. Ja sam počela tamo gdje je zemlje bilo i prve grobove sam odmah našla. Tu sam našla veliki broj grobova i završila zapravo ono što profesor Brunšmid nije dovršio. Naravno, poslije toga sam išla na mnoge druge lokalitete.

Iz knjižnice MDC-a