Ela Jurdana rođena je 1953. godine u Splitu. Nakon gimnazije upisala je povijest i arheologiju na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Poslije završetka studija 1977. godine počela je raditi kao profesor u Ugostiteljsko-hotelijerskome obrazovnom centru.

U Hrvatskome povijesnom muzeju (tada Povijesnome muzeju Hrvatske) zaposlila se 1. rujna 1979. godine u Odjelu Srba u Hrvatskoj (Odjel je nastao pripojenjem Muzeja Srba u Hrvatskoj Povijesnomu muzeju Hrvatske 1962. godine). U Muzeju je poslije preuzela Dokumentarnu zbirku I koju je do kraja radnoga vijeka sustavno obrađivala i predstavljala javnosti (http://www.hismus.hr/hr/izdavastvo/katalozi/).

Tijekom svojega profesionalnog rada kao kustosica bila je autorica ili suautorica niza važnih kompleksnih izložaba koje su obrađivale velike povijesne teme, a ovdje se navode samo neke od njih.

Izložba „J. J. Strossmayer“ u povodu 75. obljetnice njegove smrti 1980. godine bila je prva od izložaba osmišljenih i ostvarenih u suradnji s ostalim hrvatskim kulturnim ustanovama koje su posjedovale muzejsku građu.

Godine 1985. sudjelovala je na ostvarenju izložbe „Hrvatski narodni preporod 1790. – 1848.“, zajedničkome projektu Povijesnoga muzeja Hrvatske, Muzeja za umjetnost i obrt te Muzeja grada Zagreba, kao član stručnoga odbora izložbe i uredništva kataloga, zatim u izradi scenarija izložbe te kao jedna od suautorica kataloških jedinica. Spomenuta izložba u manjem je opsegu gostovala i u Gradišću u Austriji.

U povodu 200. obljetnice Francuske revolucije, a u osvit demokratskih promjena, 1989. godine bila je jedna od autorica izložbe „Hrvatske zemlje i Francuska revolucija“, za koju je zajedno sa suradnicima odabrala građu iz više od pedeset kulturnih ustanova i privatnih zbirki, predstavivši tako povijesna zbivanja i kulturni život u hrvatskim zemljama od 1789. do 1815. godine.

Nadalje, uz 120. godišnjicu rođenja Stjepana Radića 1991. godine javnosti je predstavila izložbu posvećenu njegovu cjelokupnom političkom djelovanju, kao i razmišljanjima o hrvatskoj suverenosti i parlamentarnoj demokratskoj državi.

Njezin rad na izložbi „Gnalić – blago potonulog broda iz 16. stoljeća“ iz 2013. godine zaokružen je i bogatim katalogom u kojemu je, uz podatke o samim početcima podmorskoga nalazišta Gnalić, opisano zatečeno stanje dokumentacije i inventariziranosti predmeta, kao i daljnji postupci inventarizacije. Zahvaljujući toj izložbi, Ela Jurdana angažirana je i kao jedna od autorica novoga stalnog postava Zavičajnoga muzeja Biograd na Moru, a iz njezina dugogodišnjeg profesionalnog rada na povijesnim temama 2012. godine proizišlo je i suautorstvo na konceptu stalnoga postava Hrvatskoga povijesnog muzeja.

Na izložbi „Nedostupna baština – tajne čuvaonica Hrvatskog povijesnog muzeja“ 2017./2018. godine izložila je bogatu i važnu građu Hrvatskoga povijesnog muzeja i još jednom upozorila na trajni problem ustanove u kojoj je provela svoj radni vijek, a to je nužnost da se Hrvatskomu povijesnom muzeju omoguće prostor i uvjeti u kojima će njegovi stručnjaci imati priliku predstaviti našu bogatu povijest u stalnome postavu i na povremenim tematskim izložbama.

Ela Jurdana godinama je radila i kao mentor za stručne radove iz područja povijesti za stjecanje zvanja u muzejskoj struci, prenoseći tako bogato iskustvo generacijama kustosa pripravnika. Za osobite zasluge na području kulture Republike Hrvatske odlikovana je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

Napomena: Podaci preuzeti iz anketnoga upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i intervjua snimljenoga 26. travnja 2018. Razgovor vodila i snimila Iva Validžija.