HR | EN
fraza ključna riječ
ime i/ili prezime ustanova
polja djelovanja mjesto
stručno zvanje zvanje
 

Ivan Matić

Zvanje dipl. pravnik
Stručno zvanje kustos (mirovini)
Polje djelovanja pravni ikadrovski poslovi
Uže polje djelovanja povijesni razvoj željezničkog sustava na hrvatskim prostorima, obrada muzealija vučenih i vučnih vozila
Ustanove Hrvatske željeznice,
Općina Centar - Zagreb,
Hrvatski željeznički muzej
Ivan Matić rođen je u Privlaci kod Vinkovaca 1937. Gimnaziju je završio u Vinkovcima, a Pravni fakultet u Zagrebu. Od 1966. radi kao pripravniku ŽTP-u u Zagrebu, a već nakon godinu dana preuzima poslove voditelja pravne i opće službe u ondašnjoj radnoj jedinici Zagreb-Borongaj. Tri godine kasnije postaje voditelj kadrovske službe ŽTP-a u Zagrebu. Od 1975. do 1977. radio je izvan ŽTP-a u koji se vratio 1977. Od tada pa sve do 1982. obavljao je pravničke poslove u radnoj organizaciji ŽTP-Invest, odakle je upućen u ondašnju Općinu Zagreb-Centar, gdje je do 1990. obnašao dužnost sekretara za opću upravu i budžet. Nakon isteka mandata vratio se u HŽ-ovu kadrovsku službu.
Budući da je 1991. utemeljen Hrvatski željeznički muzej, preuzeo je dužnost voditelja Muzeja. Predanim radom osmislio je i uskladio sve pravničke akte koji prate muzejsku djelatnost, postavio interni sustav za klasifikaciju knjižnične zbirke i fototeke te intenzivno radio na prikupljanju i obradi muzealija, osobito vučenih i vučnih vozila. Također je radio i na obradi muzejske građe vezane za povijesni razvoj željezničkog sustava na hrvatskim prostorima te je sredio fundus rukopisne građe. Svojim dosljednim radom stvorio je temeljne pretpostavke za razvoj Hrvatskoga željezničkog muzeja. Umirovljen je 2001. godine.

Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 25. travnja 2007.

Fotogalerija

Zvučni zapis

Tekst zvučnog zapisa

( Muzej) sadrži jednu bogatu tehničku dokumentaciju počevši od samih tehničkih crteža, profila pruga, jednu bogatu biblioteku, isto tako predmete koji se odnose na signalizaciju održavanje pruga, aparate, uređaje. Mislim da se može dobiti detaljan uvid u razvoj željeznice i sva sredstva koja su služila pri izgradnji, održavanju i modernizaciji. Mi smo u muzej dobili drugi po redu IBM-ov računar, koji je bio u hrvatskim željeznicama, zapravo prvu konfiguraciju koja je sačuvana i strojeve koji su se koristili u željezničkoj tiskari, za štampanje karata, za suhi žig na tim kartma, dosta tih stvari. Dosta je naslijeđeno fotografija o radu Tvornice željezničkih vozila „Gredelj“ jer njihov Željeznički muzej je ukinut pa smo mi i tu građu preuzeli.

Iz knjižnice MDC-a