Fototeka Muzejskoga dokumentacijskog centra
Fototeka je dokumentacijski fond čija se građa sabire od samih početaka djelovanja Muzejskoga dokumentacijskog centra.
Dr. Antun Bauer, osnivač i prvi ravnatelj MDC-a, i sam fotografski amater, shvaćao je važnost medija fotografije kao izvora vrijednih podataka u muzeološke svrhe. Marljivo prikupljajući fotografsku građu o muzejima i baštini, ali i sam snimajući, ostavio je vrijednu građu koja čini temeljni fond Fototeke MDC-a. Građa se od osnutka ustanove redovito prikuplja obilaskom terena, radom na projektima MDC-a, stručnim putovanjima te darovanjem.
Fototeka MDC-a sadržava više od 16 tisuća analognih fotografija (crno-bijelih i u boji), dijapozitiva i negativa te više od 40 tisuća digitalnih fotografija organiziranih u digitalne albume Medijateke.
Građa Fototeke podijeljena je u više tematskih skupina. Najbrojnija je skupina Muzeji i galerije Hrvatske (zgrade, postavi, izložbe, muzejski predmeti, aktivnosti...), a ostale tematske skupine su MDC (povijest i djelatnosti), Crkvene zbirke i inventari (arhitektura i predmeti), Muzeji i njihova građa u ratu, Muzej Vukovara u progonstvu, Kolekcionari (portreti i ambijenti), Edukativna djelatnost u muzejima te Inozemstvo (uključujući i građu koja se odnosi na muzeje bivše Jugoslavije).
Vremenski raspon građe obuhvaća fotografije od ranih tridesetih godina 20. stoljeća do danas. Osim fotografija koje su snimili muzealci i stručnjaci MDC-a, fond sadržava i fotografije autora kao što su Đuro Griesbach, Antun Bauer, Tošo Dabac, Marija Braut, Krešimir Tadić, Branko Balić, Mladen Grčević, Boris Cvjetanović, Pavo Urban, Saša Kralj, Josip Špralja, Jozo Vranić, Nikola Nino Vranić, Damir Fabijanić, Zvonimir Buljević, Milisav Vesović, Miljenko Smokvina, Šime Strikoman i drugi.
Muzeji i galerije Hrvatske
Najbrojnija tematska skupina u fondu Fototeke Muzejskoga dokumentacijskog centra pokazuje da su muzeji, galerije i zbirke u Hrvatskoj i njihova djelatnost glavni interes i zadaća MDC-a. Fotografije prikazuju zgrade muzeja, stalne postave, izložbe, muzejske predmete, čuvaonice, djelatnike, publiku, događanja povezana s muzejskom djelatnošću.
Crkvene zbirke i inventari
Vrijedno sakralno blago i arhitektonska baština svih vjeroispovijesti u Hrvatskoj zabilježeni su ponajviše fotografskim objektivom konzervatora savjetnika Želimira Laszla koji je tijekom rada u MDC-u (1994. – 2013.) istražio i prikupio podatke za osnivanje Registra muzeja, zbirki i riznica u vlasništvu vjerskih zajednica. Na fotografijama zastupljeni su izložbeni prostori s postavima, crkveni i samostanski interijeri i eksterijeri, zbirke i pojedinačni predmeti.
Muzejski dokumentacijski centar
Ovaj dio fonda obuhvaća fotografije koje prikazuju povijest i djelatnost MDC-a, njegove djelatnike i suradnike, korisnike i posjetitelje, građu, aktivnosti i promjene tijekom desetljeća njegova postojanja.
Muzeji i njihova građa u ratu
Muzejski dokumentacijski centar odlukom je Vlade Republike Hrvatske 1. listopada 1991. godine postao ustanovom „od posebnog značaja za obranu Republike Hrvatske“, kako bi se u što većoj mjeri preventivno zaštitila pokretna kulturna baština, ali i evidentirale štete na muzejima i galerijama nastale tijekom Domovinskog rata. Terenskim obilaskom MDC-ovih djelatnika i suradnika ratom ugroženih područja i bilježenjem šteta na muzejima i njihovoj građi nastao je ovaj važan dio fonda, čija je građa poslužila i u identifikaciji nestalih i otuđenih predmeta. Među zvučnim imenima fotografije svoj su doprinos dokumentaciji ratnih razaranja kulturne baštine dali Damir Fabijanić, Robert Belošević, Goran Maleković, Matija Koković, Boris Cvjetanović, Krešimir Tadić, Jozo Vranić, Milo Kovač, Nikola Nino Vranić, Božidar Gjukić, Pavo Urban, Saša Kralj, Zvonimir Buljević, Zvonimir Tanocki, Davor Javorović, Siniša Sunara, Igor Brzoja, Dorotea Jendrić i Tvrtko Klobučar.
Muzej Vukovara u progonstvu
Crno-bijele fotografije Nikole Vranića prikazuju razdoblje izgnanstva Gradskog muzeja Vukovar tijekom Domovinskog rata, koji je svoj rad nastavio u Zagrebu od 1991. do 1997. godine. Zbirka Muzej Vukovara u progonstvu otvorena je 1993. godine u Muzeju Mimara predstavljanjem prvih donacija likovnih umjetnika Hrvatske za vukovarski Muzej.
Inozemstvo i prostor bivše Jugoslavije
Muzeološka praksa oduvijek je bila predmet zanimanja Muzejskoga dokumentacijskog centra, bez obzira na teritorijalni smještaj muzeja u kojima se ona odvija. Tako je dr. Bauer na svojim putovanjima i u obilascima muzeja fotografirao i prikupljao materijale o muzejima, njihovoj građi, arhitekturi, postavima, izložbama i djelatnosti, a brižljivo njegujući suradnju s kolegama muzealcima na prostoru bivše države, Europe, pa čak i među kontinentima, uspio je priskrbiti mnoštvo literature, razmijeniti pregršt ideja i skupiti vrijednu fotografsku građu, sve u cilju razvoja muzeologije. Njegovi su suradnici, djelatnici MDC-a, nastavili njegovim stopama i do današnjih dana sačuvali ovu praksu, obogaćujući Fototeku snimkama europskih i svjetskih muzeja kad god im se za to pruži prilika.