Najnovija knjiga Mladena i Bojane Šćitaroci, prostorno je, povijesno i sadržajno nastavak knjige "Dvorci i perivoji Hrvatskog zagorja" tiskane 1992. godine. Ova reprezentativna monografija rezultat je istraživanja i obilazaka terena, razgovora s baštinicima, proučavanja literature, zbir podataka iz hrvatskih i inozemnih muzeja i privatnih arhiva. Opisano je šezdeset dvoraca i kurija kao i obitelji kojima su pripadale s povijesnog, gospodarskog, arhitektonskog, urbanističko-ambijentalnog, vrtno-pejsažnog, zemljopisnog i genealoškog gledišta. Prikazano je sve šarenilo stilskih obilježja - od kasne gotike, srednjoeuropske renesanse i ranog baroka, baroka i klasicizma, neoromantizma i historicizma. Danas se muzejsko-galerijska djelatnost obavlja u osam dvoraca – Bizovac, Đurđevac, Kutina, Našice, Orahovica, Valpovo, Virovitica i Ilok. U mnografiji je predstavljeno i petnaest perivoja djelomično sačuvanih uz dvorce u Valpovu, Našicama, Trenkovu, Virovitici i Donjem Miholjcu.

Fotomonografija grada Gospića nastala korištenjem zbirke razglednica iz fundusa Muzeja Like Gospić te privatnih zbirki Čuljat, Rast i Rukavina. Monografija sadrži esej Pavla Pavličića o razglednici; kratki povijesni prikaz nastanka grada Gospića Biserke Velić te tekst dr. Ante Rukavine o postanku naziva Gospić. Reprodukcije starih razglednica grada Gospića složene su kronološki od najstarijih iz 1899. do današnjih dana. Svaka razglednica popraćena je bilješkom o njezinom izdavaču, tiskari ili snimatelju motiva.

Izložba grafike uz 500. obljetnicu rođenja Jurja Julija Klovića (Grižane, 1498. – Rim, 1578.) u organizaciji Kabineta grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu imala je za cilj predstaviti neistražen dio Klovićevog grafičkog stvaralaštva. Iz grafičkih zbirki Europe i Amerike (Amsterdam, Beč, Berln, Firenca, Milano New York...) sabran je poveći broj grafičkih listova nastalih prema predlošcima J. J. Klovića. U katalogu je otisnut svaki grafički list i popraćen kritičko-znanstvenom obradom autora Mlana Pelca.

Najnovija knjiga Instituta za etnologiju i folkloristiku sadrži rezultate istraživanja etnomuzikologa na području preplitanja muzike, politike, rata i nacionalnog od 1990. do 1995. godine u Hrvatskoj. U tekstovima K. Kos, S. Tuksar, Z. Blažeković, S. Majer-Bobetko, J. Bezić, N. Ceribašić dat je i povijesni prikaz utjecaja ratnih zbivanja na glazbu. Muzički CD u prilogu nosi skladbe hrvatskih izvođača nastalih tijekom Domovinskog rata.

Nakon kraćeg uvoda o povijesti Stare Pinakoteke (Alte Pinakothek) u Münchenu, slijedi povijesnoumjetnička studija petnaest umjetničkih djela iz stalnog postava (R. van der Weyden, R. Sanzio, A. Dürer, A. Altdorfer, P. P. Rubens, G. Flegel, G. B. Tiepolo, F. Boucher, P. Bruegel, itd.). Opis pojedine umjetnine sadrži kraću biografiju umjetnika, stilsko razdoblje u kome je stvarao te opis umjetnine s naglaskom na pojedini motiv ili tehniku što je iskorišteno kao obrazovni materijal za proučavanje i istraživanje likovne umjetnosti.

Samoborski muzej smješten, u dvorcu Ferde Livadića i otvoren za javnost 1949. godine, sadrži geološko-arheološku, kulturno-povijesnu i etnografsku zbirku. Ovim vodičem, viša kustosica Lela Roćenović opisala je etnografsku zbirku smještenu u služinskoj kući Livadićeva dvorca koja je svojim rasporedom i veličinom prostorija vrlo slična autentičnoj seoskoj kući – hiži. U prizemlju (“prvi pod”) smješten je gospodarski dio od dvije “zidanice”, a na katu je “drugi pod” koji služi za stanovanje. Autorica je opisala i pojedine muzejske etnografske predmete iz stalnog postava te njihovu namjenu uz popratnu ilustraciju.