Prvi broj Godišnjaka objavljen je 1990., a posljednji 1991. godine. Glavni i odgovorni urednik prva dva broja "Baštine" bio je Aleksandar Ljiljak.

Reprint knjige uvaženog povjesničara umjetnosti i konzervatora Ljube Karamana (1886. - 1971.) prvotno tiskane u Zagrebu 1944. godine. Autor je predstavio razdoblje Trpimirovića i njihovo bogato duhovno stvaralaštvo na jadranskoj obali i u zaleđu. Tekst je sažet na ključne obavijesti o starohrvatskoj baštini ali znanstveno utemeljene. Obuhvaćeni su najvažniji spomenici iz razdoblja kneževske i kraljevske Hrvatske, od kamenih natpisa i predromaničkog graditeljstva, preko kamene plastike i skulpture do svakodnevnih predmeta i početaka pismenosti. Sadržajna i likovna oprema vješto prožima tekst i crteže ranohrvatskih spomenika.

Islam Grčki, selo u Ravnim kotarima, u sjeverozapadnom dijelu Dalmacije, u prošlosti je bio jako uporište uskoka, koji su se za Mlečane borili protiv Turaka. U tom se selu nalazi Kula Stojana Jankovića, jednoga od najčuvenijih srpskih junaka iz tog vremena. Kula je u vlasništvu obitelji Janković i srodničke porodice Desnica (čiji je izdanak i književnik Vladan Desnica) ostala sve do druge polovice 20. st. U blizini Kule Stojana Janković sagrađena je romanička crkva sv. Đurđa, a u njoj se nalazi grob pisca Vladana Desnice, koji je 1950-ih i 1960-ih godina otvorio za javnost najstariji dio dvorca, uredivši nekoliko ambijentalno najvrednijih prostorija kao izložbeni prostor za dio zbirki. Godine 1988. Kula je, kao spomenik kulture prve kategorije ušla u plan temeljite obnove, te su započeti opsežni radovi na rekonstrukciji kompleksa, u organizaciji i pod stručnim vodstvom zadarskog Zavoda za zaštitu spomenika, s idejom da velik dio kompleksa postane Zavičajni muzej, depandansa Muzeja u Benkovcu. Radovi su prekinuti početkom Domovinskog rata, u kojemu je Kula pretrpjela znatna oštećenja. Godine 2001. sredstvima Ministarstva kulture RH započinje građevinska sanacija Kule, a projektom "Mostovi" Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu pokrenuta je inicijativa za revitalizaciju Kule i pripadajućeg arboretuma kao područja značajnoga kulturno-povijesnog i prirodnog nasljeđa (web stranice Društva za obnovu i revitalizaciju Kule Stojana Jankovića "Mostovi" http://www.kulajankovica.hr/?do=jandes). Tijekom Domovinskoga rata veći je dio građe (oko 800 predmeta) iz Muzeja prenesen u Beograd (u Narodni muzej i Narodnu biblioteku Srbije), a tijekom 2006. godine u Konaku kneza Miloša ta je građa i izložena. Izložbu je pratio istoimeni katalog povjesničara umjetnosti Milorada Savića "Baština dvora Jankovića". Katalog donosi uvodne tekstove o povijesti Kule i obitelji Janković i Desnica te kataloški popis 304 izloška. Tekst je bogato ilustriran reprodukcijama izložaka u boji.