Zbirka 26 eseja povjesničara umjetnosti, arheologa, muzealca i konzervatora, profesora dr. Željka Rapanića objavljivanih od 1991. godine u “Forumu” splitskog dnevnika “Slobodan Dalmacija” i mjesečniku “Solinska kronika”. Prvih pet eseja (Baština i mit; Život s nasljeđem; Spomenik nije samo stara stvar; Katekizam zaštite spomenika) nastoje definirati pojam kulturne baštine “Ona je nešto što se naslijedilo i ostavlja se u nasljedstvo; što je bilo, što jest sada (danas), a da bi bilo i ubuduće, nalaže posebnu brigu”. Pet eseja posvećeno je arheologiji, arheološkoj baštini i arheološkim metodama te istraživanjima Solina. Zaštiti graditeljskog nasljeđa, ulozi stvaratelja i baštinika, prijatelja i neprijatelja baštine, interpolacijama u povijesne ambijente posvećena je skupina od sedam eseja, a gradu Splitu i njegovoj palači posvećeno je četiri eseja. U posljednjoj tematskoj skupini Ž. Rapanić produbljuje definiciju baštine “Ona je sveukupno nasljeđe koje se očituje i u načinu mišljenja, u ponašanju, sklonostima, onaj neuhvatljivi fluid vremena koji se teško dade opisati, ali se može osjetiti i dokučiti vokabularom, rečenicom, gestom, ponašanjem...”.

Pedeset godina od osnutka Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu (1961. –2011.) bilo je povodom za objavu opsežne spomenice u kojoj je sumiran rad te ustanove, njezini dosezi i planovi za budućnost. Urednik spomenice dr. sc. Milan Pelc u uvodnom tekstu (Skica za povijesni portret) naglasio je kako je Institut za povijest umjetnosti ustanova koja je tijekom pet desetljeća svojega postojanja i kontinuiranoga rada imala važnu ulogu u razvoju povijesnoumjetničke znanosti u Hrvatskoj te dala velik doprinos istraživanjima i prezentaciji nacionalne umjetničke baštine. Stručnjaci Instituta autori su tekstova u spomenici u kojima su opisali osnovne tematske interese i istraživačke metode kojima se služe u Institutu – Povijest naselja i prostorna organizacija (Nada Grujić, Danko Zelić), Istraživanja umjetničke baštine od antike do renesanse (Diana Vukičević-Samaržija), Istraživanja barokne arhitekture (Katarina Horvat-Levaj), Istraživanja likovne i primijenjene umjetnosti baroka (Radoslav Tomić), Istraživanja arhitekture 19. i 20. stoljeća (Željka Čorak), Istraživanja likovne umjetnosti 19. i 20. stoljeća (Ivanka Reberski), Umjetnička topografija Hrvatske (Katarina Horvat-Levaj), Izdavaštvo (Milan Pelc). Spomenica donosi i popis svih zaposlenika Instituta za povijest umjetnosti. Znatan dio spomenice čini Bibliografija Instituta za povijest umjetnosti (Ivana Majer), koja je dostupna i u PDF-u na: http://www.hart.hr/uploads/documents/1594.pdf (datum pristupa: 12. ožujka 2012.).