Temeljem darovnog ugovora donatora gradu Zagrebu (1980., 1993.), Zbirkom Vjenceslava Richtera i Nade Kareš-Richter upravlja Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu. Zbirka Richter sastoji se od brojnih djela iz različitih Richterovih opusa ("Sistemska grafika", "Gravitacijski crtež", "Prostorna slika", "Reljefometri", i dr.), a koje je zajedno s kućom donirao gradu Zagrebu kako bi postala mjestom izlaganja i njihova daljnjeg prikupljanja. Zbirka je namijenjena istraživanjima kako opusa Vjenceslava Richtera, grupe EXAT 51, Novih tendencija, tako i razvoja apstrakcije u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti. U Zbirci se održavaju izložbe, predavanja i druga zbivanja vezana uz likovne pojave i probleme - ona je istraživački centar suvremene umjetnosti druge polovine 20. stoljeća. Uz tekst voditelja zbirke Marijana Susovskog, depijan - vodič sadrži i reprodukcije nekih značajnijih doniranih Richterovih umjetničkih ostvarenja.

Vjenceslav Richter i njegova supruga Nada Kareš-Richter darovali su svoju kuću s vrtom i umjetnička djela Vjenceslava Richtera 1980. godine Gradu Zagrebu. Godine 1998. Zbirka Richter predana je na upravljanje Muzeju suvremene umjetnosti (MSU) kada se i započinje s intenzivnijim radovima na uređenju zgrade za galerijsko izlaganje. Kao rezultat suradnje kustosa Muzeja i umjetnika, darovana zbirka narasla je od prvotna 22 djela na dvije stotine umjetnina. Za javnost je otvorena u svibnju 2000. godine. Mr. sc. Marijan Susovski, voditelj Zbirke ujedno je i autor monografije o životu i djelu arhitekta, urbanista, slikara, kipara i teoretičara V. Richtera te kataloga stalnog postava Zbirke Richter. Katalog sadrži uvodnu riječ ravnateljice MSU-a mr. sc. Snježane Pintarić, predgovor Vjenceslava Richtera, tekst Marijana Susovskog «Misaoni prostori sinteze umjetnosti Vjenceslava Richtera». V. Richter je autor tekstova u kojima tumači oblike i sadržaje svojega umjetničkog izričaja («centre, centrije i centrijade», «sistemske skulpture», «reljefometri», «prostorne grafike», «sistemska grafika i slikarstvo», «studija kosina», «krnja kocka», «gravitacijski crtež», «leteće piramide», itd.). Sadržani su i Richterovi tekstovi o «milenijskoj rozeti» autobiografske bilješke o likovnom stvaralaštvu. Monografija je ilustrirana brojnim ilustracijama u bojama i dokumentarnim fotografijama, sadrži popise arhitektonskih projekata i scenografija kao i doniranih radova, nagrada, samostalnih i skupnih izložaba, važnijih bibliografskih jedinica.

Zavičajni muzej Imotski posjeduje Numizmatičku zbirku od 225 primjeraka novca od antike do danas. U brošuri koju je Muzej objavio 2010. g. predstavljen je dio te zbirke koji obuhvaća rimski novac, a pripada razdoblju od 2. do 4. st. Kustosica i voditeljica Muzeja Snježana Tonković u predgovoru je ukratko opisala uvjete i mjesta nalaska novčića koji su u kataloškom dijelu popisani te popraćeni ilustracijom u boji (40 primjeraka). Publikacija donosi i kataloški opis devet numizmatičkih primjeraka iz privatne zbirke profesora Stjepana Bekavca. Ti novčići potječu s prostora Imotskoga i izloženi su u Zavičajnome muzeju Imotski. Stjepan Bekavac autor je i popratnog teksta u kojemu je opisao motive i načine svojega skupljanja numizmatičke građe, što je rezultiralo bogatom zbirkom.