Muzej hrvatskih arheoloških spomenika od samih početaka svojega djelovanja veliku pozornost pridaje skupljanju starog novca i oblikovanju numizmatičke zbirke. Mr. sc. Tomislav Šeparović, viši kustos Muzeja, ovom je publikacijom opisao Zbirku rimskog novca koju u svojim zapisima spominje još fra Luje Marin. Danas je u Muzeju identificirano više od 1 300 primjeraka rimskog novca. Od toga je kataloški obrađeno ukupno 1 149 jedinica i objavljeno u petnaestom svesku muzejske edicije «Katalozi i monografije». Najveća količina novca pripada starim muzejskim akvizicijama, a manji dio potječe iz novijih arheoloških istraživanja. Kataloški obrađeni primjerci podijeljeni su u dvije skupine. Prvu čini novac s poznatim podacima o mjestu nalaza. Primjerci su svrstani abecednim redom lokaliteta. U drugoj skupini popisani su primjerci rimskog novca bez podataka o mjestu ili okolnostima nalaza, a kataloške su jedinice svrstane kronološki prema vladavini pojedinih careva. Katalog sadržava i crno-bijele ilustracije pojedinih primjeraka novca, popis literature te kazalo zemljopisnih i arheološko-topografskih pojmova.

Uz otvorenje obnovljenog postava antičke skulpture Gliptoteke HAZU 2005. godine autor je dao prikaz postanka i daljnju sudbinu Zbirke sadrenih odljeva antičke skulpture. Istaknuo je činjenicu da je Zbirka od svojega ustanovljenja, za koje je zaslužan Izidor Kršnjavi, od početnog fundusa s dvjestotinjak skulptura - umanjena na današnjih osamdesetak. Opisao je stalni postav Zbirke iz 1894. u Donjogradskoj gimnaziji, postav Antuna Bauera iz 1946. u Gipsoteci (današnjoj Gliptoteci) te obnovljeni postav 2005. godine.