Deseti seminar "Arhivi, knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture" održan je u Poreču od 22. do 24. studenoga 2006. godine. Zbornik radova, objavljen kao XLIII. knjiga bibliografskog niza Izdanja Hrvatskog knjižničarskog društva, donosi tekstove 11 izlaganja, dva posterska izlaganja te izvješća i priloge održanih radionica ("Opis na razini zbirke: sadržajna analiza II"; "Restauratorsko-konzervatorska dokumentacija"; "Arhivsko gradivo u ne-arhivskim ustanovama"; "Promicanje kulturnog turizma"). U predgovoru jubilarnom zborniku Uredništvo je naglasilo da deseti zbornik nije samo dokumentacijska građa održanih seminara već i građa za različite analize i istraživanja te potvrda uključivanja sve šireg kruga zainteresiranih i motiviranih baštinskih stručnjaka iz muzeja, arhiva, knjižnica, fakulteta, restauratorskih centara i drugih ustanova iz turističkoga i gospodarskog sektora. Zbornici svjedoče i o značajnom udjelu stručnjaka iz muzejske zajednice, na što su se osvrnuli dr. sc. Žarka Vujić i dr. sc. Goran Zlodi u tekstu "AKM i muzejska zajednica u Hrvatskoj 1997.-2006." analizirajući međusobne utjecaje i interakcije baštinskih ustanova u proteklim seminarima. Zbornik donosi i tekstove čiji su autori: Predrag Pale ("Sutra ujutro"), Gordon Dunsire ("Buduća informacijska okruženja: pustinje, džungle ili parkovi?"), Darko Babić ("Baština i razvoj: prema baštinskoj pismenosti"), Paul Cunnea ("Web arhiviranje u Škotskoj i Velikoj Britaniji"), Mikica Maštrović ("Razlika u predmetnoj analizi likovnog djela i njegove reprodukcije"); Sofija Klarin ("Strukturalni metapodaci digitalnog objekta"); Radovan Vrana ("Prema zajedničkim elementima korisničkih sučelja digitalnih zbirki europskih nacionalnih knjižnica"); Vlatka Lemić ("Registar arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske"); Markita Franulić ("Registar muzeja, galerija i zbirki u RH: od statične baze podataka do online pretraživanja"); Renata Tomljenović ("Internetska stranica - platforma za komuniciranje doživljaja"). Tekstovi su popraćeni sažecima na engleskome jeziku, a zbornik donosi i predmetno kazalo.

Likovna monografija "Sto djela Ivana Meštrovića" objavljena je u povodu 50. godišnjice djelovanja Atelijera Meštrović u Zagrebu (1959. - 2009.), njegova dugogodišnjeg prikupljanja te stručno-znanstvene obrade života i djela Ivana Meštrovića. Monografija je svojevrsni vodič kroz stalni postav koji prezentira 40 godina Meštrovićeva stvaranja, od prvog desetljeća 20. st. do Drugoga svjetskog rata. Stoga su i umjetnička djela predstavljena kronološkim slijedom njihova nastanka, a ne prema njihovu smještaju u izložbenim cjelinama stalnog postava Atelijera. Prema vrstama, podijeljena su na skulpture, crteže, litografije, freske i pokućstvo. Svakoj tematskoj cjelini prethodi uvodni tekst muzejske savjetnice Ljiljane Čerine, a uz svako su djelo navedeni osnovni kataloški podaci o nazivu, mjestu i godini izrade, materijalu, dimenzijama, potpisima i oznakama, podaci o vlasništvu umjetnine i načinima nabave te o smještaju drugih primjeraka. Uz ilustraciju u boji, svaka je umjetnina detaljno opisana, naveden je niz podataka o motivima, stilu izrade i ostalim značajkama, kao i bibliografskih podataka i popis izabranih izložaba. Knjiga je popraćena i kronologijom Meštrovićeva života i stvaralaštva te izložaba od 1904. do 2008.g. Ona donosi priču o izgradnji i izgledu Meštrovićeve kuće i njezinoj prenamjeni za muzejski prostor - današnji Atelijer Meštrović. Vrsne ilustracije u boji Meštrovićevih skulptura ili njihovih detalja iz fotografskoga objektiva Borisa Ljubičića, Igora Ljubičić i Damira Fabijanića sadržane su na 109 stranica te je čine svojevrsnom umjetničkom fotomonografijom inspiriranom Meštrovićevim umjetninama.