"Reinterpretacija povijesnog kostima anžuvinske kraljice Elizabete Kotromanić"

<p> Ovom jedinstvenom izložbom zainteresirani posjetitelji moći će po prvi put vidjeti reinterpretaciju kostima čuvene anžuvinske kraljice koja je u zadarskoj povijesti poznata kao donatorica &scaron;krinje sv. &Scaron;imuna, ali i vrijednih predmeta koji su bili položeni u nju. Reinterpretacija se temelji i na originalnoj sačuvanoj građi koja je pripadala kraljici, a čuva se u SICU.</p> <p> <br /> Temeljem detaljne analize motiva sa &scaron;krinje, ali i s gotičkih povijesnih kostima učenici su razvili niz likovnih interpretacija, uključujući crteže i slikarske kompozicije. Povijesna figura kraljice Elizabete Kotromanić poslužila je kao sredi&scaron;nja inspiracija za kostimolo&scaron;ko istraživanje i reinterpretaciju modnog izraza 14. st. Program obuhvaća otvaranje izložbe koja obuhvaća učeničke radove inspirirane povijesnim kostimima iz anžuvinskog doba te reinterpretaciju kostima same kraljice Elizabete koja je nastala na istraživanjima te temeljem sačuvane originalne građe koja se čuva u SICU. Tijekom otvaranja izložbe posjetiteljima će kostim s krunom prezentirati model i učenica Lana Draga&scaron;.</p> <p> <br /> <br /> Cilj ovog projekta je osvijestiti i educirati javnost, posebice učenike osnovno&scaron;kolske i srednjo&scaron;kolske dobi, o povijesnim osobama koji su ostavili neizbrisiv trag u bogatoj pro&scaron;losti srednjovjekovnog Zadra, ali i o vrijednim umjetničkim predmetima. Glavni cilj je razvoj muzejske edukacije organiziranjem muzejskih pedago&scaron;ko-edukativnih radionica i izložbi te razvijanje međuinstitucionalne suradnje koja doprinosi razvoju kreativnog mi&scaron;ljenja, posebice kod djece.</p> <p> <br /> Ulaz za sve posjetitelje bit će besplatan, te će se postav moći razgledati uz stručno vodstvo kustosice SICU-a.</p> <p> <br /> Sve posjetitelje očekuje popust od 20 % na knjigu <em>&Scaron;krinja sv. &Scaron;imuna u Zadru i njezino blago</em>.</p>

MuseuMusa

<p> Na&nbsp;<strong>Međunarodni dan muzeja</strong>, 18. svibnja, muzeji diljem svijeta skreću pozornost &scaron;iroj javnosti na kulturnu ba&scaron;tinu i ulogu muzeja u njenom komuniciranju.</p> <p> S ciljem promoviranja svoga rada&nbsp;<strong>Muzej-Museo Lapidarium</strong>&nbsp; poziva na zajedničko druženje uz stručno vodstvo nove izložbe <strong><i>MuseuMusa</i></strong>, u nedjelju, 18 . svibnja 2025., u&nbsp;20&nbsp;sati.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Povodom 30 godina djelovanja Galerije Rigo priredili smo i ovu izložbu koja donosi izbor djela iz njezine zbirke, i to ona koja su bila inspirirana ili građom stalnog postava Muzeja Lapidarium, ili samom zgradom koja se ističe suvremenim arhitektonskim rje&scaron;enjem, ili pak njezinim okruženjem unutar starogradske jezgre Novigrada. Stoga je i naziv izložbe &bdquo;MuseuMusa&ldquo;, složenica nastala poigravanjem antičkim riječima koje su povezane pojmovima umjetničkih nadahnuća ili umijeća pod pokroviteljstvom muza. Na kraju krajeva, i latinska riječ &bdquo;museum&ldquo; označava mjesto posvećeno muzama.</p> <p> &nbsp;</p> <p> O tome svjedoče i izložena djela ovih umjetnika i umjetnica: Đanino Božić, Brigitte Brand, Vlatko Čerić, Samit Das, Melissa Franchini, Rui Miguel Leit&atilde;o Ferreira, Stanislav Habjan&amp;Danijel Žeželj, Marcus Hanakam&amp;Roswitha Schuller, Michael Jeager, Marko Ko&scaron;nik, Antal Lux, William Mackrell, Marco Milia, Zoe Milo&scaron;,&nbsp; Maja Obradović, Marko Pogačnik, Dragana Sapanjo&scaron;, Heather Sheehan, Shawn Stipling, Mladen Stropnik, Branimir &Scaron;tivić, Goran Tomčić i Vlasta Žanić.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 24. lipnja 2025.</p> <p> &nbsp;</p>

"Umjetničko stvaralaštvo od početka"

<p> <strong>Galerija Me&scaron;trović u Splitu</strong> je djelomično nedostupna zbog trenutne energetske obnove, zato ćemo na Međunarodni dan muzeja za na&scaron;e posjetitelje organizirati <strong>razgledavanje Me&scaron;trovićevih radnih prostora</strong> te prezentaciju <strong>edukativnog animiranog videa <em>Od početka &ndash; Me&scaron;tri pri radu #4 Kamen</em></strong> istovremeno u prostoru muzeja i digitalno na službenoj web stranici muzeja (www.mestrovic.hr).&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Uz stručno vodstvo posjetitelji će imati priliku razgledati <strong>Atelijer za modeliranje gline</strong> u muzejskom vrtu te prostor radionice <strong>tzv. Gipsaonice</strong> s otvorenim depoom gdje čuvamo Me&scaron;trovićeve gipsane pozitive poznatih skulptura. Uz na&scaron;u tradicionalnu turu za građanstvo organiziranjem <strong><em>Behind the scenes ture</em></strong> po muzejskim prostorima koji nisu posjetitelju inače dostupni pružit ćemo drugačiji doživljaj i kulturnu raznolikost koju muzeji ne koriste često. Sudionici će imati i mogućnost sudjelovanja u <strong>kiparskoj radionici klesanja u kamenu</strong> s akademskim kiparom, te doznati koliko su se kiparske tehnike i alati promijenili od doba Me&scaron;trovića do danas. Dok će muzejski pedagog ukazati na važnost učenja kroz kreativno stvarala&scaron;tvo te na važnost i održivost tradicionalnih umjetničkih praksi.</p> <p> <br /> U vrtu muzeja predstaviti ćemo inkluzivni program Muzej za svakoga, svi u muzej! kroz malu izložbu, a multimedijska prezentacija edukativnog videa <em><strong>Od početka &ndash; Me&scaron;tri pri radu #4 Kamen</strong></em> zaokružiti će prezentaciju tehnika kamenoklesarstva prisutnih u Dalmaciji jo&scaron; od antike.<br /> &nbsp;</p>

FIĆO KOD TESLE – izložba automobila u Tehničkom muzeju Nikola Tesla

<p> U subotu 17. svibnja 2025. u vremenu između 10 i 12 sati u dvori&scaron;tu Tehničkog muzeja Nikola Tesla&nbsp;možete razgledati izložbu legendarnih &bdquo;Fićeka&ldquo; koju organiziramo u suradnji s Fićo fan klubom Zagreb. Očekuje Vas dvadesetak ovih automobila među kojima je i primjerak star 65 godina.&nbsp; &nbsp;</p> <p> <strong>O KLUBU:</strong></p> <p> Fićo fan klub Zagreb osnovan je 17.05.2010. godine od strane male skupine entuzijasta koji su imali želju očuvati sjećanja na kultni automobil koji je svojedobno motorizirao ove prostore.&nbsp;<br /> Danas klub broji tridesetak aktivnih članova sa područja zagrebačke županije. Većina članova ima &ldquo;fićeke&rdquo; stare četrdesetak godine, a najstariji Fićo u klubu ima 65 godina. Neki članovi tek uređuju svoje ljubimce kako bi se uskoro s ponosom vozili uz ostale kolege. Godine članova kluba nisu bitne, a dobrodo&scaron;li su svi &scaron;tovatelji Fićeka, tako da najmlađi član trenutno ima 25, a najstariji 75 godina.</p> <p> Fićo fan klub Zagreb svake godine organizira promotivnu vožnju Zagrebom i okolicom tako da upravo ove godine to je jubilarna petnaesta. Cilj članova je očuvati &scaron;to veći broj ovih &bdquo;kultnih&ldquo; automobila na&scaron;ih prostora od propadanja i zaborava te promicati tehničku kulturu i očuvanje ba&scaron;tine. Danas klub ima vlastite prostorije i sastanke/druženja organizira svakog utorka u 19 sati na adresi Dragutina Golika 44, (ulaz s Konavoske ulice), na Voltinom naselju. Ukoliko ste vlasnik ili tek &scaron;tovatelj ovog malog automobila ili bi željeli saznati vi&scaron;e o njemu slobodno se javite u klub. Kontakti predsjednika kluba Zdenka &Scaron;abana je 091/1985 750 ili dopredsjednika kluba Tomislava Perkovića 091/630 3600.&nbsp;</p> <p> <strong>O FIĆI:</strong></p> <p> Željeli to priznati ili ne, ali činjenica je da je Zastavin Fića bio automobil po mjeri stanovnika Jugoslavije. 18. Iistopada 1955. s proizvodnih traka u Kragujevcu temeljem suradnje s Fiatom silazi prvi Fićo, kao licencni proizvod Fiata 600. Do kraja godine si&scaron;lo ih je ukupno 805 primjeraka, a za usporedbu tada je stupanj motorizacije u Jugoslaviji bio u omjeru jedan automobil na 1600 stanovnika.</p> <p> O podrijetlu nadimka &quot;Fićo&quot; postoji veći broj teorija, no po svemu sudeći najbliža istini je ona &quot;kuriru Fići&quot;. Naime, pedesetih godina, u centralnom partijskom glasilu &quot;Borba&quot; objavljivan je kratki strip karikatura pod naslovom &quot;kurir Fića&quot;. Kroz njegov Iik autor je blago i u rukavicama kritizirao partijske proma&scaron;aje i nebuloze sistema, ali je i upravo stoga uživao veliku popularnost čitatelja. Fićo je ubrzo postao san radnika socijalističke Jugoslavije. Premda partija u početku nije blagonaklono gledala na tu automobilsku uravnilovku, ubrzo je Fićo postao glavni primjer uspjeha reforme i blagostanja u dru&scaron;tvu.</p> <p> Zastava je tijekom vremena vr&scaron;ila i modifikacije na Fići, kaskajući tako za talijanskim originalom. Fićo je zaživio i u različitim specijalnim varijantama poput servisne, pa je tu bila milicijska, bolnička, poznati žuti Fićeki Auto moto saveza, po&scaron;te itd. Čak je nastala i praktična kombi varijanta.</p> <p> Tijekom karijere Fićo se dokazao i kao glumac u seriji Grlom u jagode i u filmu Nacionalna klasa, a i sportska natjecanja u biv&scaron;oj državi bila bi nezamisliva bez Fiće na koji se &quot;navukla&quot; cijela jugoslavenska baby boom generacija. Za Fiću je 1964. trebalo izdvojiti 31 prosječnu plaću, ali već idućih godina taj omjer se smanjivao pa je 1968. Cijena Fiće iznosila 18 prosječnih plaća.</p> <p> Fićo je bio i generator industrijskog razvoja biv&scaron;e države. Bio je napravljen od 3715 sastavnih dijelova, od čega samo 1780 na karoseriji. Da bi se proizveo jedan primjerak bilo je potrebno svojedobno isporučiti 343 kg čelika, 47 kg Iijevanog željeza, 31 kg lakih legura, 6 kg plastike, 58 kg gume i 11 kg tekstila. Za oko 30.000 Fića industrija Jugoslavije &scaron;ezdesetih je trebala isporučiti godi&scaron;nje 660.000 raznih žaruljica, 150.000 guma i zračnica...&nbsp;Zastava je&nbsp;1962. godine 70 posto&nbsp;dijelova nabavljala na domaćem tržistu, a na kraju taj je postotak dosegnuo oko 98 posto kada je 18. studenoga 1985. godine s montažnih traka si&scaron;ao posljednji primjerak od ukupno 923.487 proizvedenih Fića. Samo za usporedbu Fiat 600 proizveden je u Italiji u 2.695.197 primjeraka. Originalni Fiat 600 bio je djelo Dante Giacose (1905-1996), a koji je bio najtalentiraniji Fiatov dizajner kojeg je tvrtka ikada imala u svojoj povijesti.</p> <p> &nbsp;</p>

Međunarodni dan muzeja 2025.

<p>&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;Muzeji diljem Hrvatske i svijeta i ove će godine obilježiti <strong>Međunarodni dan muzeja</strong>, i to na temu <strong><em>Budućnost muzeja u vremenu brzih promjena</em></strong> (<em>Future of Museums in Rapid Changing Communities</em>), s namjerom da zauzmu aktivniju ulogu u oblikovanju održive budućnosti i ukažu na važnost muzeja kao dinamičnih obrazovnih institucija koje djeluju u službi dru&scaron;tva i njegova razvoja.</p> <p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Muzeji su pozvani da u ovom izazovnom trenutku, dobu dubokih dru&scaron;tvenih, tehnolo&scaron;kih i ekolo&scaron;kih pomaka, kad svjedočimo neuravnoteženom gospodarskom napretku, degradaciji okoli&scaron;a i rastućoj polarizaciji, buduće generacije potaknu na promi&scaron;ljanje o kompleksnim dru&scaron;tvenim izazovima dana&scaron;njice, promoviranje kulture mira i nenasilja te isticanje važnosti očuvanja demokracije te slobode govora i okupljanja. Pred muzejskim djelatnicima odgovoran je zadatak da svoje teme i sadržaje prilagode interesima nadolazećih generacija i prenesu im znanja usmjerena na borbu protiv svih oblika diskriminacije u dru&scaron;tvu, smanjenje socijalne nejednakosti, promicanje kulturne raznolikosti i zagovaranje održivih stilova života koji će zaustaviti gubitak prirodnih stani&scaron;ta i biolo&scaron;ke raznolikosti.</p> <p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; U skladu s ovogodi&scaron;njom temom, Gradski muzej Varaždin pripremio je predavanje u sklopu <em>Srijede u Muzeju</em> vezano uz održivost i kreativnost, o čemu će govoriti Ivana Biočina, osnivačica Instituta održive mode. Također, u povodu Međunarodnog dana muzeja bit će i <strong>besplatan ulaz za razgled</strong> svih izložbenih postava GMV-a, i to u <strong>subotu, 17. svibnja od 9 do 13 sati</strong>. U palači Herzer otvoren je stalni postav <strong><em>Svijet kukaca</em></strong> te izložba <strong><em>25-a prije 100 ljeta</em></strong>, o životu u Varaždinu prije stotinu godina i nastanku varaždinskog muzeja. Retrospektivna izložba iznimnoga likovnog umjetnika, djelomično i Varaždinca, <strong>Antuna Borisa &Scaron;valjeka</strong> postavljena je u palači Sermage i u palači Patačić, odnedavno novom izložbenom prostoru GMV-a.</p> <p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; U subotu, <strong>17. svibnja od 19 sati </strong>u Caffe baru Elephant (Graberje 2, Varaždin) održat će se četvrto izdanje muzejskog <strong>pub kviza <em>Stotka</em></strong> koji se organizira u sklopu obilježavanja 100. obljetnice osnivanja Gradskog muzeja Varaždin. Kviz je besplatan za sve polaznike, a simbolične nagrade će svaki put biti osigurane za tri najbolje plasirane momčadi te za momčad koja ostvari pretposljednje mjesto u poretku. Svoju kviza&scaron;ku ekipu možete prijaviti putem sljedećih kanala: inbox porukom na &bdquo;STOTKA &ndash; kviz u Elephantu&ldquo; (Facebook, Instagram) ili porukom na +385952271995 (WhatsApp, Viber, SMS).</p> <p>&nbsp;</p>

Autorsko vodstvo po izložbi "Magija slike" NMMU u gostima

<p> <strong>Autorsko vodstvo po izložbi Magija slike NMMU u gostima</strong></p> <p> <strong>Subota, 17. svibnja 2025.</strong><br /> Radno vrijeme: 10.00 &ndash; 16.00 h<br /> Početak: 11.00 h</p> <p> <br /> Izložbom Magija slike predstavlja se odabir slika iz zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu koji upućuje na pro&scaron;ireno značenje slike temeljeno na stilskoj formaciji povijesnoga magičnog realizma kao stila koji nije jasno tipiziran, a kombinira realistične, racionalne i nadrealističke stilske elemente na fantastičan način s pomoću sneno-magičnih efekata u sofisticirano usloženim prizorima. Izložba nadilazi stilsku klasifikaciju likovne građe i u kronolo&scaron;kom rasponu od početaka 20. st. do suvremenosti prati zatravljenu magiju slike koja u djelima velikana hrvatskog slikarstva poput Ferde Kovačevića, Josipa Račića, Milivoja Uzelca, Ljube Babića, Vladimira Becića, Vladimira Varlaja, ali i Ivana Lackovića Croate, Miljenka Stančića, Ferdinanda Kulmera, Zlatana Vrkljana, Željka Kipkea i drugih objedinjuje i magični realizam i metafiziku i nadrealno. Autori izložbe muzejski su savjetnici Lada Bo&scaron;njak Velagić i Željko Marciu&scaron; koji će prigodom Međunarodnog dana muzeja održati autorsko vodstvo po izložbi.<br /> &nbsp;</p> <p> <br /> <strong>Međunarodni dan muzeja<br /> Nedjelja, 18. svibnja 2025.</strong><br /> Radno vrijeme: 10.00 &ndash; 12.00 h</p> <p> <br /> Besplatan ulaz na izložbu Magija slike NMMU u gostima!<br /> <br /> <br /> &nbsp;</p>

„Sjećanje na Kviskoteku“

<p> Povodom Međunarodnog dana muzeja, <strong>Hrvatski &scaron;kolski muzej </strong>otvara <strong>izložbu &quot;Sjećanje na Kviskoteku&quot;,</strong> posvećenu kultnom televizijskom kvizu koji je od 1980. do 1995. godine oblikovao obrazovne navike generacija i spojio znanje s igrom na jedinstven način.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba autorice Kristine Gverić, vi&scaron;e kustosice Muzeja, predstavlja odabrane radove gledatelja Kviskoteke koji su 1990. i 1991. godine pristigli na redakciju kviza te su potom predstavljeni u Muzeju na izložbama &bdquo;Kviskoteka u Hrvatskom &scaron;kolskom muzeju&ldquo;. Radovi su od tad dio fundusa Muzeja i čuvaju se u Zbirci radova učenika i nastavnika.</p> <p> <br /> U skladu s ovogodi&scaron;njom temom Međunarodnog dana muzeja &ndash; &quot;Budućnost muzeja u vremenu brzih promjena&quot; &ndash; izložba ističe moć kviza kao alata za poticanje znanja, kreativnosti i međugeneracijske komunikacije. Kroz bogatu kulturnu ba&scaron;tinu, publika svih uzrasta bit će pozvana promi&scaron;ljati o važnosti igara i popularne kulture u učenju i svakodnevnom životu. Kviskoteka nije bila samo kviz bila je kultura &ndash; a ova izložba njezina je edukativna i emocionalna rekapitulacija.</p>

Gostovanje izložbe Prirodnjačkog muzeja Crne Gore "Priroda na dodir"

<p> Izložba modela živog svijeta <strong><em>Priroda na dodir</em></strong> rezultat je suradnje <strong>Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik</strong> i <strong>Prirodnjačkog muzeja Crne Gore</strong>. Izložba je namijenjena prvenstveno slabovidnoj djeci, ali i svim drugim posjetiteljima, s ciljem približavanja i dočaravanja izgleda predmeta (biljke, gljive i životinje) putem dodira.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba se sastoji od <strong>trodimenzionalnih modela</strong> koji predstavljaju uvećane kopije originala &ndash; <strong>od spora mahovina, preko gljiva, kukaca, vodozemaca i riba do ptica i dupina.</strong> Slabovidne osobe putem dodira mogu osjetiti strukturu i građu primjeraka flore i faune tj., mogu &bdquo;vizualizirati&ldquo; njihov izgled. Pomoću QR koda otvara se audio vodič, odnosno čuju se glasovni opisi predmeta.<br /> <br /> &nbsp;</p>

Prvih pedeset

<p> U petak 16. svibnja u 19 sati, u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec, održat će se otvorenje izložbe &bdquo;Prvih pedeset&ldquo; autorice Ma&scaron;e Hrustek Sobočan, ravnateljice Muzeja Međimurja Čakovec.</p> <p> Izložba se organizira povodom velikog, pedesetog rođendana &Scaron;kole animiranog filma Čakovec, popularnog &Scaron;AF-a.</p> <p> &Scaron;kola animiranog filma &ndash; &Scaron;AF jedan je od najstarijih hrvatskih dječjih kinoklubova (osnovan 1975. godine) koji okuplja djecu i mlade s ciljem kreativnog provođenja slobodnog vremena u izradi animiranih filmova. U tih je pola stoljeća u &Scaron;AF-u kreativno stvaralo čak 900-tinjak polaznika</p> <p> Mnogi njihovi filmovi osvojili su najprestižnije svjetske nagrade. Dva su puta osvojili UNESCO-vu nagradu Decima Musa. Na Chicago International film festivalu dobili su dva puta prvu i dva puta drugu nagradu. Svake su godine državni pobjednici ili su među prva tri. Osim toga jedan su od najproduktivnijih klubova u zemlji s godi&scaron;njom produkcijom od 60 minuta.</p>

"Sakrivena priroda: ribe u morskim špiljama"

<p> Povodom obilježavanja Međunarodnog dana muzeja, u petak 16. svibnja 2025. u 19 sati, <strong>Prirodoslovni muzej Rijeka</strong> poziva građane na otvorenje izložbe <strong><em>Sakrivena priroda: ribe u morskim &scaron;piljama </em></strong>autora dr.sc. Marcela Kovačića, muzejskog savjetnika zoologa.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba <em>Sakrivena priroda: ribe u morskim &scaron;piljama</em> predstavlja ribe u morskim &scaron;piljama svijeta. Iako su morske &scaron;pilje prisutne u podmorju svakog kontinenta i ponegdje vrlo brojne, njihova istraživanja započela su kasno, pa su i do danas u većini mora svijeta morske &scaron;pilje i njihova biologija ostale slabo istražene ili neistražene. Općenito u svijetu biolo&scaron;ka istraživanja morskih &scaron;pilja počinju upravo u Mediteranu u drugoj polovici 20. stoljeća sa razvojem autonomnog ronjenja.&nbsp; Po prvi put je neka riba navedena u morskoj &scaron;pilji 1958. godine, a prva novoopisana vrsta ribe iz neke &scaron;pilje u svijetu bio je glavoč <em>Gammogobius steinitzi</em>, opisan 1971. godine, oboje u Francuskoj. Svega nekoliko godina kasnije, u &scaron;pilje Banjole kod Rovinja opisan je glavoč <em>Speleogobius trigloides</em>. Danas znamo da ribe iz morskih &scaron;pilja nalazimo i u drugim sličnim morskim stani&scaron;tima &quot;među stijenama&quot;, u pseudo&scaron;piljama i kriptobentoskim prostorima. Dosada&scaron;nje znanje o ribama u morskim &scaron;piljama predstavljeno je u ovoj izložbi kroz vitrine s uzorcima, fotografijama i ostalim ilustracijama i dopunjeno je video projekcijom i interaktivnom sadržajem.</p> <p> <br /> <br /> Koncepciju i postav izložbe potpisuju Marcelo Kovačić i Borut Kružić.</p>

„Srce Ludbrega – 80 godina zajedništva i brige za druge”

<p> Muzej grada Ludbrega u sklopu Međunarodnog dana muzeja 2025 organizira izložbu pod nazivom <strong>&bdquo;Srce Ludbrega &ndash; 80 godina zajedni&scaron;tva i brige za druge&rdquo;</strong>. Izložba je nastala suradnjom <strong>Muzeja grada Ludbrega</strong> i <strong>Gradskog dru&scaron;tva Crvenog križa Ludbreg</strong>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Otvorenje izložbe bit će 16. svibnja 2025. godine s početkom u 18:30 sati.</p>

Martin Mehkek: Lica i krajolici – Priča o narodu i čovjeku

<p> <strong>Izložba prilika je za veću inkluziju i vidljivost romskog stanovni&scaron;tva</strong>, i to kroz njihovo direktno uključivanje u obilježavanje Međunarodnog dana muzeja. U suradnji s P&Scaron; Josip Generalić iz Hlebina Galerija naivne umjetnosti ugostit će učenike na spomenutoj izložbi te će do 5 učenika romske nacionalne manjine ispričati svoje viđenja svijeta &ndash; od nekada&scaron;njih romskih tradicija do suvremenih vlastitih iskustava &ndash; na romskom i hrvatskom jeziku. Snimljeni video materijali predstavit će se kao inkluzivna edukativna kampanja na dru&scaron;tvenim mrežama Muzeja grada Koprivnice s ciljem promicanja ljudskih prava i prihvaćanja različitosti.</p> <p> &nbsp;</p>

Izložba radova blackout poezije nastalih u sklopu programa "Crno nam se (ne) piše!"

<p> <strong>16.5.2025. Galerija Mijo Kovačić</strong><br /> <strong>Razgled stalnog postava, manja izložba radova nastalih tijekom radionica u sklopu EMA</strong></p> <p> <br /> <br /> Manja izložba radova blackout poezije koji će nastati na radionicama tijekom provođenja programa Crno nam se (ne) pi&scaron;e! u sklopu Edukativne muzejske akcije. Cilj radova jest vizualnim jezikom prikazati kako posjetitelji i muzejski djelatnici poimaju muzeje, ba&scaron;tinu, umjetnost i kulturu, a sami radovi nastajat će na listovima otpisanih knjiga te će se na taj način podržati recikliranje knjiga, njihovo ponovno kori&scaron;tenje i održivi razvoj. Osim uživo, radovi će biti prikazani i na Facebook stranici Muzeja, kao i na web stranici Muzeja.<br /> <br /> &nbsp;</p>

Ženske ručne radnje pučke djevojačke škole u Brdovcu

<p> Četvrti postav izložbe &bdquo;<strong>Ženske ručne radnje pučke djevojačke &scaron;kole u Brdovcu</strong>&ldquo; otvorit će se u četvrtak, <strong>15. svibnja 2025. u 18 sati</strong>&nbsp;u multimedijskoj učionici Kulturno-turističkog centra Bistra na adresi&nbsp;<strong>Omladinska 26</strong>, u Poljanici Bistranskoj.</p> <p> &nbsp;</p> <p> O IZLOŽBI</p> <p> U staInom postavu Etnografske zbirke Muzeja Brdovec čuva se zbirka uzoraka ručnih radova Pučke djevojačke &scaron;kole u Brdovcu. Radi se o četiri kartonska Iista velikog formata, s trideset i&nbsp;pet&nbsp;uzoraka, vezenih na lanenom platnu crvenim i crnim koncem tehnikom križića. Uz svaki rad stoji naziv uzorka i ime djevojčice koja ga je izvezla.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Zbirka uzoraka narodnih vezova poklonjena je fundusu Muzeja Brdovec u listopadu 1973. godine, na samom početku njegova djelovanja. U lnventarnoj knjizi Muzeja datirana je u prvu polovicu 20. stoljeća. Naknadnim istraživanjima opovrgnuta je prvotna datacija i dokazano je da je ona starija.</p> <p> To je upravo ona knjiga koja se spominje u spomenici Opće pučke &scaron;kole u Brdovcu (tzv. Častnoj knjizi) kao rad nagrađen na Jubilarnoj gospodarsko-&scaron;umarskoj izložbi održanoj u Zagrebu 1891. godine. Pregledom izložbenog kataloga i spomen-knjige Jubilarne izložbe, potvrđeno je da je brdovečka &scaron;kola sudjelovala na izložbi i da je izložila nacrte i maketu &scaron;kolske zgrade, pripadajućih gospodarskih zgrada i vrta te žensku narodnu no&scaron;nju i zbirku vezova, tzv. &bdquo;pregledalice za ručni rad&quot;, kako su navedene u katalogu.</p> <p> Značaj Jubilarne gospodarsko-&scaron;umarske izložbe za razvoj hrvatskog gospodarstva je nemjerljiv. Ona je označila početak snažnijeg rasta privrede, osobito industrije, početak velikih promjena u broju i strukturi stanovni&scaron;tva konačno urbanističko definiranje centra glavnog hrvatskog grada. Može se slobodno reći da je ona preteča Zagrebačkog zbora, odnosno Zagrebačkog velesajma. Činjenica da je na tako značajnoj izložbi izložen jedan predmet koji su izradile učenice Pučke &scaron;kole iz Brdovca možda je mala kap u velikom moru izlagača u dugoj povijesti sajmovanja, no vrlo je značajna za povijest &scaron;kolstva u Brdovcu i okolici.</p> <p> &nbsp;</p> <p> RADIONICE VEZA NA KRIŽIĆE</p> <p> Muzej Brdovec danas nastoji revalorizirati spomenutu zbirku uzoraka ručnih radova iz svojeg fundusa i aktualizirati je nizom tradicijskih radionica za sve dobne skupine koje se održavaju od kraja 2015. godine, a na kojima se može naučiti vesti prema uzorcima iz zbirke i izraziti se nekom drugom tehnikom koristeći iste motive.</p> <p> Tako su ovoj izložbi u Kulturno-turističkom centru Bistra prethodile dvije trosatne radionice djevojačkog veza pod vodstvom gđe Milice Pejak-Pa&scaron;ić. Na njima je&nbsp;pet&nbsp;polaznica imalo priliku steći nova znanja o tehnici vezenja pa će i neki od radova koje su polaznice pripremile biti prikazani u okviru postavljene izložbe. Osobito nas raduje &scaron;to su gđa Pejak-Pa&scaron;ić i polaznice u vez unijele motiv logotipa na&scaron;eg Centra pa jedan primjerak veza sada krasi pult na&scaron;eg info-centra.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Izložba će biti postavljena od 15. svibnja do 30. lipnja 2025.</strong></p> <p> &nbsp;</p>

Velika europska izložba „Future Legacies“ otvara se 15. svibnja u Centru Rog i MAO-u

<p> U Centru Rog i u Muzeju za arhitekturu i dizajn (MAO) u Ljubljani, ovog se četvrtka, 15. svibnja, otvara velika europska izložba &bdquo;Future Legacies&ldquo; koja donosi jedinstveni pregled inovativnih suradnji između dizajnera, obrtnika, znanstvenika i kulturnih institucija iz &scaron;est europskih zemalja pod vodstvom platforme za suvremeni obrt i dizajn <em>MADE IN </em>u kojoj je Muzej za umjetnost i obrt jedan od partnera.&nbsp; Riječ je o europskoj inicijativi koja potiče suradnju između tradicionalnih obrtnika, suvremenih dizajnera i znanstvenika, s ciljem istraživanja novih održivih pristupa kroz razmjenu znanja, inovacije i reinterpretaciju ba&scaron;tine.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba &bdquo;Future Legacies&ldquo; rezultat je trogod&scaron;nje suradnje svih partnera u projektu MADE IN i predstavlja presjek vi&scaron;e od 60 radionica, istraživanja i suradničkih projekata u kojima su se znanja tradicionalnog obrta ispreplela s najnovijim znanstvenim dostignućima i suvremenim dizajnom. Posjetitelji će imati priliku razgledati predmete i instalacije izrađene od lokalnih biljaka, algi i gljiva, reinterpretirane kovačke alate, suvremeni zlatovez, AI generirane modne dodatke, te nove načine kori&scaron;tenja prirodnih materijala poput tekuće svile ili regenerativne keramike. Kroz četiri tematska poglavlja izložba istražuje i predstavlja reinterpretaciju obrtničke ba&scaron;tine, hibridne ekolo&scaron;ke prakse, inovacije uz pomoć prirodnih resursa i prijenos znanja i vje&scaron;tina kroz generacije te ne nudi samo uvid u nova materijalna rje&scaron;enja, već potiče i dijalog o ulozi zanata u oblikovanju održivije budućnosti za zajednicu i okoli&scaron;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Radovi dolaze iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Njemačke, Portugala, Srbije i Slovenije, a uključeni su i hrvatski partneri poput udruge Oaza, Muzeja za umjetnost i obrt te organizacije Drugo More.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Organizatori: MAO, Center Rog (Slovenija), Oaza i Drugo More (Hrvatska), MGZ (BiH), SKD (Njemačka), MUO (Hrvatska), Nova Iskra (Srbija), PAF (Portugal), WHZ (Njemačka).</p> <p> MADE IN platforma financirana je sredstvima Europske unije.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 6. rujna u Centru Rog te do 14. rujna u MAO-u.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e informacija: <a href="http://madein-platform.com" target="_new"><span style="color:#009ee3;">madein-platform.com</span></a></p>

OTKAZANO: Antička znanost u suvremenoj učionici

<p> <span style="color:#ff0000;">Otkazano radi smrtnog slučaja! Obavijest o drugom terminu naknadno.</span></p> <p> U četvrtak, 15. svibnja 2025. s početkom u 18 sati u Srednjoj &scaron;koli &bdquo;Ivan &Scaron;vear&ldquo; u Ivanić-Gradu održat će se predstavljanje pilot-projekta i izložba &bdquo;Antička znanost u suvremenoj učionici&ldquo;.</p> <p> U sklopu ovog projekta sudjelovali su učenici i profesori Srednje &scaron;kole &bdquo;Ivan &Scaron;vear&ldquo; i Muzej Ivanić-Grada. Antička znanost bila je polazi&scaron;te za izradu modela vodenih orgulja na temelju priručnika &bdquo;Pneumatika&ldquo; Herona iz Aleksandrije. Uz predstavljanje projekta organizirana je i izložba posvećena projektu.</p>

List je čovjek koji hoda zrakom: hommage Luku Paljetku

<p> U četvrtak, 15. svibnja u 18 sati, u povodu obilježavanja Međunarodnog dana muzeja, u Edukativnoj dvorani Kneževe palače održat će se otvorenje izložbe i predstavljanje pjesničko &ndash; grafičke mape &bdquo;List je čovjek koji hoda zrakom: hommage Luku Paljetku&ldquo;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Mapa sadrži 17 pjesama i 34 grafike renomiranih hrvatskih i međunarodnih pjesnika i umjetnika. Odabrane pjesme recitirati će dramska umjetnica Milena Dundov, a pjesničko &ndash; grafičku mapu izdanu u Edition Bi&scaron;kupić predstavit će povjesničarka umjetnosti i muzeologinja dr. sc. Mikica Ma&scaron;trović.</p> <p> Izložba će se moći posjetiti do 3. lipnja 2025. godine.</p>

Otvorenje izložbe Flipbooka i radova učenika Obrtne tehničke škole

<p> U vrtu Galerije Me&scaron;trović 15. svibnja s početkom u 12 sati bit će otvorena &bdquo;Izložba Flipbooka i učeničkih radova&ldquo;. Riječ je o programu u kojem će biti prikazana vi&scaron;egodi&scaron;nja suradnja s Obrtnom tehničkom &scaron;kolom čiji su učenici polaznici pedago&scaron;kih radionica na kojima su spajali obrtničke vje&scaron;tine s umjetničkim izričajem.</p> <p> Programu su se pridružili kroz projekt &bdquo;Muzej za svakoga, svi u muzej!&ldquo;. U tom procesu vodili su ih mentorica Vlatka Arančić Krstulović, prof. defektologinja Obrtne tehničke &scaron;kole i vi&scaron;a kustosica Galerije Me&scaron;trović Iris Marinović.</p> <p> Uz izložbu radova u glini, drvu, kamenu i drugim tehnikama, bit će demonstrirane i dvije kinematografske kutije tzv. Flipbookovi. Posjetitelji izložbe imat će priliku vratiti se u pro&scaron;lost zahvaljujući dvama Flipbookovima koji metodom ubrzane izmjene slika stvaraju dojam filma.</p> <p> Profesori-mentori Duje Krivić i Nikola Ursić s učenicima koji se obrazuju za strukovna zvanja te imaju znanja i vje&scaron;tine u radu s drvom i metalom izradili su prema modelu kinematografske kutije dva Flipbooka. Scene su inspirirane dokumentarnim filmom o nastanku Me&scaron;trovićeva remek-djela skulpture &bdquo;Indijanaca&ldquo;, a riječ je o vrijednoj arhivskoj građi koja prikazuje zahtjevnost procesa nastanka skulpture i samog Me&scaron;trovića u stvaranju.</p> <p> Drvena kutija donosi scenu gipsanog Me&scaron;trovićeva &bdquo;Indijanca&ldquo; koji se okreće oko svoje osi, a metalna modeliranje istoimene skulpture u glini. Za vidjeti prizor kao i u početcima kinematografije potrebno je zavrtjeti ručni mehanizam. Ovaj ručni rad rijedak je primjer u suvremeno vrijeme prezentacije filmske umjetnosti, ali i obrtnih vje&scaron;tina umjetnosti nalik. To &scaron;to su kutije izradili srednjo&scaron;kolci pokazuje kako umjetnost i obrt žive u suživotu i imaju budućnost.</p> <p> Cjelokupni kreativni i proizvodni proces bit će predstavljen na izložbi koju će otvoriti sami učenici.</p> <p> Ulaz je slobodan.</p>

PAULA TONČIĆ: „Ona se igra nožem“

<p> U četvrtak, 15. svibnja 2025. u 19&nbsp;sati, u Galeriji umjetnina, održat će se otvorenje izložbe <strong>PAULA TONČIĆ: </strong>&bdquo;<strong>Ona se igra nožem</strong>&ldquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Kustosica: Ana Čuku&scaron;ić</p> <p> &nbsp;</p> <p> Naziv izložbe&nbsp;&bdquo;<em>Ona se igra nožem&ldquo;</em>&nbsp;preuzet iz pjesme post-punk sastava Dobri Isak, najavljuje subjekt (Nju) i objekt (nož) izložbe, postavljajući ženu u kontinuirani, historijski odnos prema objektima, dodjeljujući suvremenoj ženi atribut evoluirane sakupljačice. Umjetničko istraživanje Paule Tončić promi&scaron;lja o konceptu vrijednosti i na čemu se zasniva - čini li predmet vrijednim novčana, dru&scaron;tvena ili emocionalna kategorija. Prikupljajući osobne predmete iz napu&scaron;tenog djevojačkog doma autorica zadire u registar privatnog i skrivenog te se pita &scaron;to je &bdquo;vrijedno&ldquo; neznanim vlasnicama, &scaron;to se nalazi u njihovom prostoru intime, a posljedično mogu li nam oronuli predmeti, memorabilije i skraćenice razotkriti djevojački pogled, pojasniti složenost djevoja&scaron;tva. (iz teksta Ane Čuku&scaron;ić)<br /> &nbsp;</p> <p> <strong>Paula Tončić&nbsp;</strong>(1997.) diplomirala je na Odsjeku za animaciju i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. U radovima istražuje obradu metala, zvuk, video i procese arhiviranja, klasificiranja te dokumentacije začudnih predmeta, često prikazujući groteskne elemente. Pod utjecajem fikcije i kinematografije trash horora, njezina umjetnička praksa odražava fascinaciju liminalnim prostorima između stvarnosti i fikcije, te transformacijom materijala iz jednog medija u druge.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e o izložbi: <a href="https://galum.hr/izlozbe/izlozba/1828/"><span style="color:#009ee3;">galum.hr</span></a></p> <p> &nbsp;</p>

150 godina - Tragom prvog izleta HPD-a

<p> U četvrtak, 15. svibnja 2025. u 19&nbsp;sati, u otvorenoj galeriji Samoborskog muzeja (Vila Allnoch), održat će se otvorenje izložbe &bdquo;150 godina - Tragom prvog izleta HPD-a&ldquo;.</p>

Andreja Kulunčić: Činiti svijet boljim mjestom

<p> U četvrtak, 15. svibnja 2025. u 19 sati, u Muzeju suvremene umjetnosti održat će se otvorenje izložbe Andreje Kulunčić: &bdquo;Činiti svijet boljim mjestom&ldquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Vizualna umjetnica&nbsp;Andreja Kulunčić, čiji je rad jedan od ključnih opusa dru&scaron;tveno angažirane umjetničke prakse u Hrvatskoj, prvi se put predstavlja samostalnom i cjelovitom izložbom koja donosi presjek njezinog stvarala&scaron;tva od 90-ih godina 20.&nbsp;stoljeća do danas. Podloga je izložbe istraživanje i analiza potencijala suvremene dru&scaron;tveno angažirane vizualne umjetničke prakse u mijenjanju zatečene dru&scaron;tvene situacije, odnosno tvrdnje autorice kako dru&scaron;tveno angažirana umjetnost svojim djelovanjem&nbsp;<em>čini svijet boljim mjestom</em>. U svojoj umjetničkoj praksi Andreja Kulunčić ukazuje na dru&scaron;tvene nepravde &ndash; identificira ih, istražuje njihove uzroke i propituje moguće načine otpora. Njezina umjetnost nije samo refleksija stvarnosti, već i alat za promjenu, potičući publiku na kritičko razmi&scaron;ljanje i aktivno sudjelovanje.</p> <p> Vi&scaron;e: <a href="http://www.msu.hr/dogadanja/andreja-kuluncic-ciniti-svijet-boljim-mjestom/1641.html"><span style="color:#009ee3;">msu.hr</span></a></p>

Šareni trijem 5 – Ljepota i zdravlje

<p> Otvorenje izložbe učeničkih radova na temu&nbsp;antičke pro&scaron;losti&nbsp;pod nazivom: &Scaron;areni trijem 5 održat će se u četvrtak,&nbsp;15. svibnja 2025. godine u 13 sati, u prostoru&nbsp;Galerije Amfiteatar&nbsp;Arheolo&scaron;kog muzeja Istre&nbsp;u Puli.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Ovogodi&scaron;nja tema izložbe glasi: Pulchritudo et sanitas&nbsp;&ndash; Ljepota i zdravlje</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba predstavlja stvarala&scaron;tvo učenika inspirirano bogatom antičkom ba&scaron;tinom, s naglaskom na antičko poimanje ljepote i zdravlja.</p> <p> Autorice izložbe:&nbsp;Dunja Martić &Scaron;tefan, Milena Joksimović</p> <p> Projekt se realizira u suradnji&nbsp;Arheolo&scaron;kog muzeja Istre&nbsp;i&nbsp;Kuće istarskog maslinovog ulja.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &Scaron;areni trijem 5 &ndash; Ljepota i zdravlje kroz antičku ba&scaron;tinu Ovogodi&scaron;nja tema bila je&nbsp;&ldquo;Ljepota i zdravlje&rdquo;, a učenici su se bavili temama poput higijene, fitomedicine, prehrane, liječničke prakse, kupanja, &scaron;minke, oralne higijene i drugih aspekata svakodnevnog života u antici. Rezultati njihova rada uključuju herbarije, replike rimskih predmeta, mozaike, mirisne pripravke, makete termi, edukativne igre i digitalne sadržaje.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Projekt&nbsp;&Scaron;areni trijem&nbsp;već petu godinu zaredom okuplja osnovne i srednje &scaron;kole iz cijele Hrvatske u istraživanju antičkih civilizacija i latinskog jezika na nov, kreativan način. Kroz projektne zadatke učenici samostalno proučavaju i reinterpretiraju klasičnu ba&scaron;tinu, s posebnim naglaskom na zavičajne lokalitete i nasljeđe antičke Hrvatske.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Svoje uratke učenici izlažu na zavr&scaron;noj svečanosti u Arheolo&scaron;kom muzeju Istre, a projekt ima i svoj YouTube kanal gdje se objavljuju video-prilozi.</p> <p> &nbsp;</p> <p> U projektu sudjeluju: Gimnazija Daruvar / Ginnasio Daruvar, Gimnazija i strukovna &scaron;kola Jurja Dobrile, Pazin / Ginnasio e scuola d&#39;avviamento professionale &quot;Juraj Dobrila&quot; di Pisino, IX. gimnazija Zagreb / 9&deg; liceo - Zagabria, O&Scaron; Centar, Pula / SE &ldquo;Centar&rdquo; Pola, O&Scaron; Fažana / SE Fasana, O&Scaron; Ka&scaron;tanjer / SE &ldquo;Ka&scaron;tanjer&rdquo;, O&Scaron; Mirka Pere&scaron;a, Kapela / SE &ldquo;Mirko Pere&scaron;&rdquo; Kapela, O&Scaron; Petra Studenca, Kanfanar / SE &ldquo;Petar Studenac&rdquo; Kanfanar, O&Scaron; Sirač / SE di Sirač, O&Scaron; Veruda Pula / SE &ldquo;Veruda&rdquo; Pola, O&Scaron; Vodnjan / SE Dignano, Pazinski kolegij - klasična gimnazija Pazin s pravom javnosti / Collegio di Pisino - liceo classico di Pisino con diritti pubblici, &Scaron;kola primijenjenih umjetnosti i dizajna - Pula / Scuola di arti applicate e design &ndash; Pola, Srednja glazbena &scaron;kola Ivana Matetića-Ronjgova, Pula / SMS di musica &ldquo;Ivan Matetić-Ronjgov&ldquo; di Pola, S&Scaron; Buzet / SMS Pinguente, S&Scaron; Lovre Montija, Knin / SMS &ldquo;Lovre Monti&rdquo; Knin, S&Scaron; Mate Balote Poreč / SMS &ldquo;Mate Balota&rdquo; Parenzo, S&Scaron; Mate Blažine, Labin / SMS Mate Blažina di Albona, S&Scaron; Pakrac / SMS a Pakrac, S&Scaron; Tina Ujevića, Kutina / SMS &ldquo;Tin Ujević&rdquo;, Kutina, S&Scaron; Zvane Črnje, Rovinj / SMS &quot;Zvane Črnja&ldquo; di Rovigno, Strukovna &scaron;kola Pula / Scuola professionale Pola.</p> <p> &nbsp;</p>

Marika Šafran Berberović: Abeceda

<p> U Galeriji Kurija Muzeja Prigorja, u četvrtak 15. svibnja, u 19 sati, otvorit će se izložba Marike &Scaron;afran Berberović: Abeceda.</p> <p> Marika &Scaron;afran slikarica je rođena u Zagrebu 27. studenoga 1935. godine. Djetinjstvo je provela u predratnom Čakovcu, a nakon rata živjela je u Zagrebu gdje je zavr&scaron;ila Klasičnu gimnaziju i Akademiju likovnih umjetnosti u klasi Profesora Ive Režeka. S akademskim slikarom Osmanom Berberovićem upoznala se u svibnju 1954. u zagrebačkoj Gliptoteci, a vjenčali su se 1956. godine. Često su izlagali na skupnim izložbama Hrvatskog dru&scaron;tva likovnih umjetnika, a na rijetkim samostalnim izložbama izlagali su uvijek zajedno, kao &scaron;to su uvijek zajedno slikali u istom atelieru.&nbsp;<br /> &nbsp;</p> <p> Uz to &scaron;to je sjajan slikar, Marika je i osoba velikog literarnog talenta, o čemu svjedoče tri knjižice &quot;Kistovi i boje&quot;, &quot;Abeceda&quot; i &quot;365 rečenica&quot; koje je izdala u vlastitoj nakladi. Na izložbi u Muzeju Prigorja Marika &Scaron;afran Berberović izlaže radove iz ciklusa &bdquo;Abeceda&ldquo;, ulja na platnu praćena manjim pjesničkim formama koje savr&scaron;eno rezoniraju s uti&scaron;anom gamom njezinih platna. Prema riječima Joje Ricova, dubinski je to autoportret pictoris ac poetae.</p> <p> Izložbu će biti otvorena do 31. svibnja 2025. godine.</p> <p> &nbsp;</p>

X FILES – od prapovijesti do tradicije

<p> Gostujuća <strong>izložba Muzeja vučedolske kulture</strong> <em><strong>X FILES &ndash; od prapovijesti do tradicije</strong></em>, autorice Petre Nikolić i autora Daria Bo&scaron;njaka, prikazuje prapovijest kroz prizmu etnologije. Razgledavanjem izložbe upoznajemo elemente prapovijesne odjeće, ali i &scaron;okačke narodne no&scaron;nje Baranje, njihove sličnosti, kao i značenje X koje pronalazimo na prsima prapovijesnih figura.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba će biti otvorena u <strong>Arheolo&scaron;kom muzeju Narona</strong> ususret Međunarodnog dana muzeja, u četvrtak 15.05. u 19:00 sati, a izložbu se može posjetiti do 15.07.2025.<br /> &nbsp;</p>

Tijardović i Gotovac: od note do kroja

<p> Povodom obilježavanja 2025. godine kao godine Ive Tijardovića i Jakova Gotovca, u Staroj gradskoj vijećnici će se održati prigodna izložba pod nazivom <strong><i>Tijardović i Gotovac: od note do kroja</i></strong> u koprodukciji HNK Split i Muzeja grada Splita.</p> <p> Dvojica splitskih velikana su svojim operama i operetama uvelike utjecali na glazbeni razvoj ne samo Splita, nego i Hrvatske, a na ovoj izložbi posjetitelji će moći vidjeti kostime iz njihovih najpoznatijih djela: Tijardovićeve <i>Male Floramye</i>, <i>Spli&#39;skog akvarela</i> i <i>Kraljice lopte</i> te Gotovčeve <i>Mile Gojsalića</i> i <i>Era s onoga svijeta</i>.</p> <p> Svečano otvorenje izložbe će se održati sutra, <strong>14. svibnja u 19 sati</strong>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Autor izložbe: </strong>Mladen Radovniković</p> <p> <strong>Kustosica izložbe:</strong> Petra Dajak Belas</p> <p> <strong>Likovni postav: </strong>Mladen Radovniković</p> <p> <strong>Tekst: </strong>Petra Dajak Belas&nbsp;&nbsp;</p>

Ča delamo kad niš ne delamo – o slobodnom vremenu istarske svakodnevice

<p> U srijedu, 14. svibnja 2025., u 12 sati u Etnografskom muzeju Split održat će se otvorenje gostujuće izložbe Etnografskog muzeja Istre/Museo etnografcio dell&#39;Istria: &bdquo;Ča delamo kad &#39;ni&scaron;&#39; ne delamo &ndash; o slobodnom vremenu istarske svakodnevice&ldquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Gostujuća izložba Etnografskog muzeja Istre/Museo etnografico dell&#39;Istria tematizira slobodno vrijeme od prve polovice 20. stoljeća do danas u istarskoj svakodnevici.</p> <p> Imamo li uopće slobodnog vremena, je li ono zaista &bdquo;slobodno&ldquo;, koje su razlike u poimanju i provođenju slobodnog vremena u ruralnim i gradskim sredinama, kakvo je žensko i mu&scaron;ko viđenje ove teme, kako su na njega utjecala dru&scaron;tvena uređenja, industrijski razvoj, stvaranje potro&scaron;ačkog dru&scaron;tva te kako ga mladi danas upotpunjavaju &ndash; neka su od pitanja kojima se bavi ova izložba.</p> <p> Radeći na izložbi autorice su osvijestile &scaron;irinu ove teme te izdvojile najupečatljivije aspekte koji su se istaknuli tijekom istraživanja (kino, &bdquo;slobodne&ldquo; nedjelje, sport i rekreacija, praznici, hobiji&hellip;).</p> <p> Uz stručnu literaturu, dokumentaciju i fotografsku građu posebnu važnost za izložbu imaju terenska istraživanja, odnosno priče dobivene od brojnih sugovornika.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Autorice izložbe su Mirjana Margetić i Nikolina Rusac, a oblikovanje postava potpisuje Tina Erman Popović.</p>

Rimsko zlatno prstenje iz fundusa Arheološkog muzeja u Zagrebu

<p> U organizaciji Dubrovačkih muzeja i Arheolo&scaron;kog muzeja u Zagrebu, u utorak, 13. svibnja 2025. u 19:00 sati u tvrđavi Revelin bit će otvorena izložba &bdquo;Rimsko zlatno prstenje iz fundusa Arheolo&scaron;kog muzeja u Zagrebu &ldquo;. Autorica izložbe je kustosica Arheolo&scaron;kog muzeja u Zagrebu Nikoleta Perok, a kustos dubrovačke izložbe je Darko Milo&scaron;ević.</p> <p> Na tematskoj izložbi predstavit će se 65 izuzetnih primjeraka rimskog zlatnog prstenja iz Zbirke rimskog zlatnog i srebrnog nakita Arheolo&scaron;kog muzeja u Zagrebu. Prsteni unutar Zbirke većinom su slučajni nalazi pronađeni na raznim antičkim lokalitetima, dospjeli u Muzej kao poklon ili otkupom. Posebnu grupu čini prstenje pronađeno na području Siska, prilikom jaružanja korita rijeke Kupe, u nekoliko navrata između 1900. i 1913. godine.</p> <p> Izložba u tvrđavi Revelin može se pogledati do 1. listopada 2025. godine.</p>

Vizualna ritmika Tine Samaržije

<p> <img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2025/Vizualna%20ritmika%20Tine%20Samar%C5%BEije.jpg" style="width: 606px; height: 417px;" /></p>

Menče Spirovska – vizualne fascinacije Zagrebom

<p> U sklopu programa obilježavanja 145. obljetnice Muzeja za umjetnost i obrt, u suradnji s Kulturno-informativnim centrom Republike Sjeverne Makedonije u Zagrebu, u utorak 13. svibnja, s početkom u 19 sati, otvara se izložba djela jedne od najznačajnijih makedonskih grafičkih umjetnica Menče Spirovske koja prezentira radove nastale u Zagrebu 1950-ih gotovo nepoznate &scaron;iroj hrvatskoj javnosti.</p> <p> Izložba naziva <strong><i>Menče Spirovska &ndash; vizualne fascinacije Zagrebom</i></strong> po prvi put predstavlja cjelovit umjetnički opus Menče Spirovske nastao tijekom boravka na studiju u Zagrebu, koji se čuva u fundusu Muzeja za umjetnost i obrt. Riječ je o presjeku stvarala&scaron;tva kroz 15 umjetničkih grafika iz Zbirke grafike MUO, 16 radova odnosno idejnih nacrta grafičkog dizajna iz Zbirke grafičkog dizajna MUO te privatne fotografije iz njezina &bdquo;zagrebačkog razdoblja&ldquo; posuđene od njezine kćeri Elizabete Avramovske. Sredi&scaron;nje mjesto izložbe zauzima njezin do sada jedini poznati i neizlagani rad s područja grafičkog dizajna <strong><i>Idejno rje&scaron;enje reklamnog turističkog prospekta &bdquo;Zagreb&ldquo;</i></strong> koji će sada prvi put biti izložen u cijelosti izrađen tijekom studija na nekada&scaron;njoj istaknutoj Akademiji primijenjenih umjetnosti u Zagrebu koja je djelovala u razdoblju od 1948. do 1955. godine i koja je ostavila značajan trag u razvoju primijenjene umjetnosti, dizajna i vizualne kulture u Hrvatskoj. Riječ je o kompleksnom i inovativnom radu Spirovske koji kombinira funkcionalni dizajn, mapu grada, ilustracije znamenitosti te tipografska istraživanja identiteta Zagreba 1950-ih godina. Paralelno, izložba nudi i uvid u njezinu diplomsku mapu grafika <strong><i>Stari Zagreb</i></strong>, izvedenu u tehnici drvoreza, u kojoj prikazuje melankolične gradske prizore li&scaron;ene ljudske prisutnosti, s jakim ekspresionističkim odmakom. Izložba predstavlja i doprinos makedonskih studenata zagrebačkoj umjetničkoj sceni 1950-ih, a Menče Spirovska pritom zauzima posebno mjesto kao posrednica kulturnih i estetskih vrijednosti dviju zemalja. Unatoč kratkom razdoblju aktivnog umjetničkog djelovanja, njezin opus ostaje značajan trag jednog vremena i prostora, sačuvan danas u zbirkama muzeja u Zagrebu, Skopju i Sloveniji. Umjetnički opus Menče Spirovske danas se, osim u Zbirci grafike i Zbirci grafičkog dizajna u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu, čuva i u Koro&scaron;koj galeriji likovnih umetnosti u Sloveniji, te u Gradskom muzeju Skopje u Makedoniji.</p> <p> Izložba je realizirana kao zajednički projekt Muzeja za umjetnost i obrt i Kulturno-informativnog centra Republike Sjeverne Makedonije povodom obljetnice 145 godina MUO-a. Zahvaliv&scaron;i na suradnji ravnateljici Kulturno-informativnog centra Republike Sjeverne Makedonije mr. sc. Mimi Gjorgoski Ilievskoj, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt Sanjin Mihelić istaknuo je kako ova izložba promiče vrijednosti međunarodne suradnje i kulturne povezanosti koja će se nastaviti jo&scaron; jednom iznimnom izložbom krajem ove godine, a riječ je o izložbi fotografija studija obitelji Arsovski u suradnji s Muzejom grada Skopja i Kulturno-informativnim centrom Republike Sjeverne Makedonije u Zagrebu.</p> <p> Autorice i kustosice izložbe su dr. sc. Antonia Do&scaron;en, vi&scaron;a kustosica, Voditeljica Zbirke grafike i Zbirke tiskarstva i knjigove&scaron;tva i dr. sc. Koraljka Vlajo, muzejska savjetnica, Voditeljica zbirki grafičkog i produkt dizajna MUO.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Fragmenti života – STT, Zona B 1947.–1954.

<p> U ponedjeljak, 12. svibnja u 18:30 sati, u Muzej grada Umaga održat će se otvorenje izložbe &bdquo;Fragmenti života &ndash; STT, Zona B 1947.&ndash;1954.&ldquo; povodom 80. obljetnice zavr&scaron;etka Drugog svjetskog rata.</p> <p> Izložbu su priredile djelatnice Muzeja grada Umaga, a ista donosi dojmljiv pogled na svakodnevicu stanovnika Zone B Slobodnog Teritorija Trsta između 1947. i 1954. godine.</p> <p> Iste večeri bit će predstavljena i knjiga autora Drage Kraljevića &bdquo;Slobodni Teritorij Trsta u fokusu talijanske politike i diplomacije (1947. &ndash; 1954.)&ldquo; u izdanju Gradske knjižnice Umag.</p>

Muzeji na Hvaru - 75 godina sustavne brige za baštinu

<div> Čast nam je pozvati Vas na otvorenje izložbe &quot;Muzeji na Hvaru - 75 godina sustavne brige za ba&scaron;tinu&quot; koje će se održati u Hvaru u Lođi u ponedjeljak 12. svibnja 2025. u 19.30 sati.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Otok kao muzej. Bila je to vizija dr. Nike Dubokovića Nadalinija kada je prije 75 godina imenovan počasnim konzervatorom za otok Hvar, vizija koju i danas nastoje ostvariti tri otočna muzeja &ndash; Muzej hvarske ba&scaron;tine, Muzej Staroga Grada i Muzej općine Jelsa.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba &bdquo;Muzeji na Hvaru &ndash; 75 godina sustavne brige za ba&scaron;tinu&ldquo; ujedinjuje tri otočna muzeja. Na njoj su izloženi reprezentativni predmeti iz bogatih zbirki muzeja. Predmeti skupljeni, obrađeni, prezentirani i brižno čuvani kroz povijest na&scaron;ih ustanova. Uz predmete prezentirana je i vremenska crta na kojoj se može pratiti razvitak javne muzejske djelatnosti na otoku.</div> <div> Izložbom nastojimo predstaviti i približiti javnosti rad na&scaron;ih ustanova, koje &ndash; unatoč promjenama i preinakama koje su doživjele kroz 75 godina &ndash; i dalje ustraju u misiji koju je započeo dr. Niko Duboković Nadalini.</div>

Petra Jovanovska, Krzysztof Bartnik, Slađana Matić Trstenjak / Krug i kvadrat VI

<div> &#39;&#39;Izložbom KRUG I KVADRAT VI nastavljamo dugogodi&scaron;nju uspje&scaron;nu međunarodnu suradnju Galerije Vladimir Bužančić s inozemnim umjetnicama i umjetnicama, te kulturnim institucijama. Od svojih početaka, u okviru godi&scaron;njeg programa Galerije Vladimir Bužančić, predstavili smo mnoge svjetski poznate i afirmirane umjetnike iz Če&scaron;ke, Mađarske, Belgije, Francuske, Italije, Japana, Slovenije itd. Također, Galerija Vladimir Bužančić promovira priznate i eminentne hrvatske umjetnice i umjetnike u inozemstvu, surađujući s umjetničkim akademijama, galerijama, muzejima i kulturnim institucijama (Če&scaron;ka, Mađarska, Slovenija).</div> <div> &nbsp;</div> <div> Projekt KRUG I KVADRAT je pokrenula umjetnica Petra Jovanovska sa namjerom povezivanja umjetnika koji su iz različitih zemalja i koji se izražavaju u različitim likovnim tehnikama.</div> <div> &nbsp;</div> <div> U projektu KRUG I KVADRAT sudjeluje troje inozemnih umjetnika, koje predstavljamo u Galeriji Vladimir Bužančić: Petra Jovanovska iz Sjeverne Makedonije, Krzysztof Bartnik iz Poljske i Slađana Matić Trstenjak iz Slovenije.</div> <div> &nbsp;</div> <div> U projektu KRUG I KVADRAT umjetnici otkrivaju različite slojeve koje skrivaju geometrijski oblici otvarajuću novu komunikaciju s naizgled ograničenom geometrijom. Geometrijski oblici u djelima Petre, Krzysztofa i Slađane izražavaju beskrajne permutacije oblika i mogućnosti umjetničkog izraza. KRUG I KVADRAT u njihovim djelima osim općenite simbolike prikazuju i osobnu simboliku umjetnica i umjetnika, te ukazuju na propitivanje različitih likovnih koncepata.&#39;&#39;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Vesna &Scaron;antak, voditeljica i kustosica Galerije Vladimir Bužančić</div> <div> &nbsp;</div> <div> Naslovna slika: Slađana Matić Trstenjak - Bar&scaron;unasto polje XL (2025.)</div>