U organizaciji Muzejskoga dokumentacijskog centra (MDC-a) održan je međunarodni simpozij „Glazba u muzeju / Muzeji glazbe“ na kojemu je po prvi put u hrvatskoj muzejskoj zajednici sagledan fenomen glazbene baštine i njezine interpretacije u muzejima. Rad interdisciplinarnog programskog odbora koji su činili stručnjaci iz MDC-a, Hrvatskoga glazbenog zavoda, Odsjeka za povijest hrvatske glazbe HAZU, Muzičkoga informativnog centra, Muzičke akademije u Zagrebu, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te Centra za nematerijalnu kulturu Istre i Instituta za etnologiju i folkloristiku, rezultirao je trodnevnim simpozijem (16. - 18. listopada 2013.) održanim u Muzeju Mimara s brojnim popratnim glazbenim događanjima održanima u raznim kulturnim ustanovama grada Zagreba. Uz održavanje simpozija objavljen je i dvojezični zbornik sažetaka (na hrvatskome i engleskom jeziku) koji je uz program događanja objavio i 40 sažetaka izlaganja međunarodne skupine izlagača iz muzeja, arhiva, knjižnica, glazbenih zavoda i instituta. Sažeci su grupirani u nekoliko tematskih cjelina prateći tijek održavanja simpozija: „Uvodna izlaganja“, „Tradicijska glazbala i etnografske zbirke“, „Skladatelji, glazbene zbirke i glazbena građa“, „Restauracija glazbenih instrumenata“, „Suvremeni načini komuniciranja glazbene i zvučne baštine“ i „Zaključna izlaganja“. Zbornik je dostupan i u elektroničkom obliku u PDF formatu na mrežnim stranicama MDC-a (URL:http://www.mdc.hr/UserFiles/Image/GUM%20knjizica%20sazetaka.pdf), a u pripremi je i zbornik integralnih izlaganja koji će biti objavljen u godišnjaku „Muzeologija“.

Tema broja: Muzeji svjetskih i europskih kultura / Iskustva hrvatskih muzeja u projektima EU fondova. Najnoviji broj časopisa Informatica Museologica sadržava 48 priloga (od čega 6 prijevoda) koje je priredilo 62 autora i autorica. U godini u kojoj je Hrvatska pristupila Europskoj uniji časopis u fokusu donosi iskustva o radu i upravljanju inozemnih muzeja čiji se kontekst definira kao europskih i svjetskih kultura (Sanne Houby-Nielsen; dr. Jutta Engelhard; dr.sc. Elisabeth Tietmeyer; Wim De Vos) te bilježi vrlo uspješne suradnje hrvatskih muzeja u projektima financiranima EU fondovima (Nataša Šukovići; Dunja Nekić; Zvjezdana Antoš; Vesna Meštrić, Jadranka Vinterhalter).

Kako prirediti dobar muzejski katalog ili vodič za djecu? Kakva je to - muzejska slikovnica? Učenje ili igra u muzeju? Koje su teme i motivi koje se koriste u muzejskim publikacijama za djecu i mlade? Koji su njihovi osnovni odgojni i obrazovni ciljevi i kako se oni mogu povezati sa osnovnoškolskim i srednjoškolskim obrazovnim programima? Zašto odabrati multimediju za objavljivanje muzejskih edukativnih sadržaja? Kako izraditi jednostavne i jeftine edukativne publikacije u „kućnoj radinosti“? U biblioteci Kako objaviti dobru muzejsku knjigu objavljena je druga knjiga s naslovom Muzejske publikacije za djecu i mlade. Nakon sjajno prihvaćene publikacije Što je muzejski katalog, koja detaljno obrađuje sadržajnu strukturu, specifičnu tematiku i izradu muzejskih kataloga, MDC/urednica Snježana Radovanlija Mileusnić donosi nam pregledan priručnik posvećen edukativnom nakladničkom korpusu muzeja kojemu je osnovna svrha edukacija korisnika kao jedna od temeljnih muzejskih djelatnosti. Muzejske publikacije za djecu i mlade zauzimaju značajno mjesto u muzejskom nakladništvu zbog svojih specifičnosti i namjena. Prema riječima urednice i dugogodišnje voditeljice specijalne muzeološke knjižnice MDC-a mr. sc. Snježane Radovanlija Mileusnić, edukativna izdavačka djelatnost muzeja jedna je od najzahtjevnijih dionica u izdavačkoj djelatnosti muzeja, ali istodobno i jedna od onih kojima se pridaje najmanje pozornosti. Stoga je MDC objavio knjigu u kojoj su autori tekstova, muzejski pedagozi i stručnjaci hrvatskih muzeja, nastojali definirati svrhu i namjenu muzejsko-edukativnih publikacija za djecu i mlade, predstaviti njihove osnovne vrste i specifičnosti te odrediti osnovne odrednice sadržajne koncepcije pojedinih vrsta edukativnih publikacija s obzirom na njihovu namjenu i dob korisnika. Uz odgovore na pitanja što, kako i zašto, knjiga nudi sistematični pregled edukativnih publikacija uz pregršt primjera i praktičnih savjeta, a svi su tekstovi potkrijepljeni bibliografskim bilješkama te bogatom ilustrativnom građom. Knjiga je popraćena i popisom literature o muzejskome edukativnom izdavaštvu te korisnim mrežnim izvorima, a čitkost olakšavaju poveznice i istaknute definicije. Muzejska edukativna publikacija, bilo tiskana bilo digitalna, vrlo je stručan i ozbiljan proizvod koji prelazi okvire marketinških aktivnosti. Iza svakog plakata, slikovnice, vodiča ili bookmarkera stoji poučni stav institucije. Iz recenzije Leonilde Conti. Publikacija Muzejskoga dokumentacijskog centra Muzejske publikacije za djecu i mlade iznimno je vrijedna publikacija utemeljena na iskustvima kompetentnih djelatnika muzejske struke, posebice muzejskih pedagoga, koji kumulaciju svojih teorijskih znanja, ali i praktična rješenja, nesebično prenose kolegama muzealcima, kao i onima koji će to tek postati. Iz recenzije mr sc. Elizabete Serdar. Iako je knjiga prvenstveno namijenjena muzejskim stručnjacima, za njome mogu posegnuti i oni iz širega kruga kulturnih institucija koji komuniciraju sa svojim mlađim korisnicima. Kao što je u Predgovoru naglasila ravnateljica MDC-a, Višnja Zgaga: ... ova će publikacija zasigurno inspirirati sve one koji nisu muzejski pedagozi, a u muzejima rade s djecom i mladeži te ih potaknuti na svježiji i maštovitiji pristup i dati im nov polet i kreativnu energiju. Muzejske publikacije za djecu i mlade druga je knjiga iz biblioteke Kako objaviti dobru muzejsku knjigu, serije priručnika iz muzejskog izdavaštva koju je pokrenuo Muzejski dokumentacijski centar (MDC). Biblioteka prati istoimeni ciklus radionica za stručno muzejsko osoblje, a prva knjiga u nizu bila je Što je muzejski katalog.

Pedeseti broj MDC-ova godišnjaka „Muzeologija" objavljuje doktorsku disertaciju muzejske informatičarke savjetnice Muzeja grada Zagreba Maje Šojat-Bikić, koja je pod nazivom „Modeliranje digitalnih zbirki i digitalnih proizvoda: sadržajno-korisnički aspekt komuniciranja kulturne baštine u digitalnom obliku“ obranjena na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 26. rujna 2012. god. Rad se bavi teorijskim i praktičnim pitanjima komunikacije kulturne baštine u digitalnom obliku sa sadržajno-korisničkoga aspekta. Središnja tema rada je modeliranje digitalnih zbirki i digitalnih proizvoda na temelju fizičkih baštinskih zbirki i s njima povezanih znanja. Urednica časopisa Višnja Zgaga na uvodnim stranicama navodi kako rad „obuhvaća fenomen kiberheritološkoga, baštinskog online prostora, s posebnom razradom na primjerima onoga muzejskog, kibermuzeološkoga.“ Opsežna radnja na 500 stranica, tezu razrađuje u nekoliko osnovnih tematskih poglavlja: „Tehnologija i komunikacija kulturne baštine“, „Digitalizacija i digitalna kulturna baština“, „Modeliranje digitalnih zbirki i digitalnih proizvoda“, „Hrvatska kulturna baština online“ i „Istraživanje korisnika i baštinskih mrežnih stranica“. Osim što donosi pregled suvremenih teorijskih promišljanja, osnovne definicije pojmova vezanih uz projekte i postupke digitalizacije pri izgradnji digitalnih baštinskih zbirki, radnja u svojim prilozima donosi i iscrpnu analizu online proizvoda osnovnih baštinskih ustanova (muzeja, knjižnica i arhiva) koja je rezultat autoričine baze podataka „Hrvatska kulturna baština online“, koja se kontinuirano održava i ažurira. Šojat-Bikić zaključuje kako je hrvatska muzejska zajednica još uvijek, uz neke značajnije pozitivne pomake, u početnoj fazi razvoja online okruženja koje bi korisnicima pružilo kvalitetne sadržaje i razuman okvir za e-učenje, te ističe kako postoji povezanost između učestaloga korištenja baštinskih mrežnih stranica i njihovog fizičkog posjećivanja. Stoga, se ovaj jubilarni broj „Muzeologije“ može smatrati temeljnim priručnikom za pokretanje, provođenje i razvijanje muzejskih, online, digitalnih proizvoda.

Muzejski dokumentacijski centar (MDC) već više od tri desetljeća kontinuirano prati i promovira muzejsko izdavaštvo, prije svega na godišnjoj Izložbi izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija. Iako je ono važna i čak zakonski propisana djelatnost muzeja, nigdje nije navedeno kako bi muzejske publikacije trebale izgledati. Što je muzejski katalog je prva knjiga u hrvatskoj muzeologiji koja je posvećena muzejskom izdavaštvu, a nastala je na temelju radionice iz edukativnog programa MDC-a za stručno muzejsko osoblje „Kako objaviti dobru muzejsku knjigu“, što je ujedno i naslov novopokrenute biblioteke. Urednica je mr. sc. Snježana Radovanlija Mileusnić, knjižničarska savjetnica i dugogodišnja voditeljica specijalne muzeološke knjižnice MDC-a. Na 152 stranice objavljeno je 7 tekstova renomiranih muzejskih stručnjaka, popraćenih iscrpnim bibliografskim bilješkama, brojnim ilustracijama u bojama i odabranom literaturom. Uvodni tekst mr. sc. Snježane Radovanlija Mileusnić definira stručnu terminologiju iz muzejskog nakladništva te detaljno i sistematično razlaže muzejske kataloge na njihove sadržajne i formalne elemente. Naredni tekstovi posvećeni su pojedinim vrstama muzejskih kataloga na temelju uspješnih primjera iz hrvatske muzejske prakse. Mr. sc. Ervin Dubrović predstavlja vrlo šaroliku lepezu publikacija koju muzeji objavljuju uz svoje izložbene projekte; dr. sc. Marina Bregovac-Pisk opisuje izradu kataloških jedinica kao osnovnih elemenata svakoga muzejskog kataloga; dr. sc. Goran Zlodi i Ivanka Maroević predstavili su primjenu modula muzejskoga informacijskog sustava M++ za izradu tiskanih i virtualnih kataloga; mr. sc. Snježana Pintarić pozornost je pridala svim etapama rada u izradi kataloga muzejskoga fundusa; mr. sc. Slavica Marković opisala je strukturu tiskanih i elektroničkih kataloga povremenih izložaba, a dr. sc. Željko Demo u svom je prilogu obradio specifičnu tematiku kataloga i monografija u izdanju arheoloških muzeja. (Jasmina Brković)