Tema broja 47: Muzej filma - film u muzeju (prilozi s međunarodnog skupa održanoga u organizaciji MDC-a 5. i 6. studenoga 2015.). Tema broja obrađena je u devet tematskih cjelina: Filmska baština i etika, Iskustva europskih muzeja filma, Muzejske i arhivske zbirke filme građe i kinematografske opreme, Kustoske prakse, Muzeološka funkcija i mjesto video/filma u muzeju. Prezentacija filmske/video građe, Tko se brine za film u muzejima, arhivima, knjižnicama, Zaštita filmske/video baštine, Izazov u susretu ‘analognog’ svijeta i nove digitalne paradigma; Stručna, znanstvena i umjetnička istraživanja.

Tema broja: Razvoj publike u muzejima: istraživački i evaluacijski pristupi aktivnostima i programima. U Suradnji sa Odsjekom za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u "Muzeologiji" 54 objavljeni su rezultati istraživanja koja su provele magistre Muzeologije i upravljanja baštinom, a koji se odnose na evaluaciju posjetilaca/korisnika muzeja. Gost urednik ovoga broja je dr. sc. Željka Miklošević s Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koja je uvodnim člankom „Društvena uloga muzeja u 21. st. – razvijanje odnosa s korisnicima, sudionicima i suradnicima“ dala pregled današnjih trendova u muzejskom sektoru vezano za evaluaciju i istraživanje korisnika kao temelja razvoja publike kao i osnovna obilježja istraživačkih pristupa. U članku Vedrane Kristić pod naslovom „Muzejske radionice i razvoj višestrukih inteligencija“, autorica provodi istraživanje na radionicama Arheološkog muzeja u Zagrebu namijenjenim osnovnoškolskoj djeci i predlaže model njihovog vrednovanja. Dorotea Fotivec se u članku „Prijevodi tekstova na muzejskoj izložbi“ bavi prijevodima tekstova u Muzeju grada Zagreba koje najčešće koriste turisti te donosi njihove stavove vezane uz ovaj muzej i tekstove. Korak prema upoznavanju višestrukih profila korisnika zagrebačkog MSU-a čini Raša Savić tekstom „Estetska iskustva posjetitelja Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu“. Na temelju teorije estetskog iskustva kategorizira posjetitelje i ukazuje na njihove potrebe, zadovoljstva te smjer kojim Muzej krenuti prema određenim oblicima razvoja publike. Istraživanje muzejskih djelatnika po pitanju korištenja digitalnih marketinških alata donosi Ana Pia Matijaš u članku pod naslovom „Korištenje digitalnih marketinških alata u hrvatskim muzejima“. Rezultatima ankete pokazuje status i stav struke o marketinškim aktivnostima i te načine na koji se određeni digitalni alati koriste. Facebook, kao jedan od digitalnih alata, uglavnom u muzejima korišten za marketing, analizira Ileana Kurtović u članku „Facebook u muzejskoj komunikaciji“ u kojem daje analizu načina na koji svjetski muzeji koriste ovu društvenu mrežu. Zadnji tekst pod naslovom „Izložba '45. Hrvatskog povijesnog muzeja na Facebooku – kako vrednovati aktivnosti korisnika?“ primjer je korištenja ove društvene mreže u jednom hrvatskom muzeju. Rebeka Knajs, magistra muzeologije i upravljanja baštinom u suradnji s jednom od autorica i suradnica na izložbi '45 u Hrvatskom povijesnom muzeju, Anom Filep i Mašom Pokupčić daje pregled istraživanja načina na koji se događa komunikacija između Muzeja i online korisnika.