Pedeseti obljetnički broj časopisa Informatica Museologica 50 (2019.) na 228 stranica ilustriranih s 268 c/b fotografija donosi 47 priloga domaćih autora koji analiziraju i prate muzejske i muzeološke projekte važne za muzejsku zajednicu i struku danas. Tema broja posvećena je prilozima o Etnografskom muzeju u Zagrebu koji je 2019. godine obilježio stotu obljetnicu rada. U uvodnom tematskom bloku autorica Goranka Horjan nas kroz prilog Rituali obljetnica – 100 godina Etnografskog muzeja u Zagrebu upoznaje s promišljanjima kako oblikovati budućnost muzeja utemeljenu na tradiciji. Stogodišnjica osnutka Etnografskog muzeja obilježena je i prigodnom izložbom Blago Etnografskog muzeja: Sto predmeta za sto godina koja je nastojala, kako je u prilogu autor Matija Dronjić naveo na inovativan, zanimljiv i zabavan način predstaviti predmete iz muzejskog fundusa i interpretirati ih u skladu sa suvremenom vizijom muzeja u kontekstu baštinske institucije. Osim predmeta, predstavljen je i velik broj arhivskih fotografija te dokumenata, zvučnih, filmskih i multimedijskih sadržaja, kao i pojedinih antologijskih izdanja te izbor iz izdavačke djelatnosti posljednja dva desetljeća. U sklopu studijskoga projekta povodom 100-te obljetnice Etnografskoga muzeja postavljena je izložba Kapa dolje! priča o (ne)pokrivanju glave koju su koncipirale tri kustosice/etnologinje mr.sc. Aida Brenko, Mareta Kurtin i Vesna Zorić. Temi pokrivanja glave pristupile su s dva aspekta. Prvi osvjetljava značenje pokrivala s muzeološke strane, a drugi otkriva značenja što ih pokrivala imaju u ljudskom životu, odnosno objašnjava njihovu ulogu u zajednicama iz kojih potječu. Do realizacije planiranoga novog stalnog postava ova će izložba biti dio aktualnoga, a moći će se razgleati i izložba Šeširi iz privatne kolekcije Đurđe Tedeschi kao posljednja u nizu priča o (ne)pokrivanju glave. U rubrici 'Riječ je o...' koja donosi temu Razmišljanja o muzejskim zvanjima izdvojeni su prilozi dr. sc. Maje Šojat-Bikić i Borisa Mašića iz Muzeja grada Zagreba Produkcija i komunikacija muzealnog znanja – referentni okvir za definiranje zvanja u muzejskoj struci. Autori nas upozoravaju s obzirom na temeljne zadaće muzeja (skupljanje, čuvanje, istraživanje, komunikacija), starije su muzejske struke odavno stabilizirale svoj pravni položaj, a dio novijih još se mora boriti za pravednije vrednovanje i adekvatno reguliranje pravnog statusa. Isti blok prenosi iskustva triju muzejskih pedagoginja (Nada Beroš, Željka Jelavić i Kosjenka Laszlo Klemar), ali i novih muzejskih profesija poput kustosa online izložaba o čemu je prilog napisala autorica dr.sc. Iva Salopek Bogavčić. Proaktivna uloga muzeja u vrednovanju, selekciji i prezentaciji digitalnih kulturnih sadržaja odgovornost je i nužnost kojom bi muzeji trebali reagirati na suvremene izazove i hiperinflaciju informacija, smatra autorica. (...) Lada Dražin-Trbuljak (više na: http://www.mdc.hr/hr/kalendar/pregled-mjeseca/novi-broj-casopisa-informatica-museologica-50-(2019)-_-tema-kako-oblikovati-buducnost-utemeljenu-na-tradiciji,103725.html?date=24-01-2020#.XiquKGhKhPY)

Tema broja: Od digitizacije do digitalizacije: projekti digitalizacije u hrvatskoj muzejskoj zajednici. "(...) tematski broj časopisa Muzeologija posvećen digitalizaciji te izlazi ususret izazovima koje projekt e-Kultura donosi u cilju da se dobije uvid u postojeće projekte i dobre prakse, a sve kako bi se potaknula veća aktivnost u digitalizaciji, suradnja te prijenos znanja i iskustava." (iz Uvodnika)