Teme dvobroja: Muzeji susjedstva; Pregled hrvatskih novih muzeja, novih stalnih postava i ostalih zanimljivih projekata iz svijeta muzeja u 2015.

Publikacija donosi program događanja i sažetke predstavljene filmske građe. MJESTO održavanja: Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb ORGANIZATOR: Muzejski dokumentacijski centar [MDC]

Tema broja: MDC - prvih 60 godina Dugogodišnja ravnateljica MDC-a Višnja Zgaga sabrala je, kako kaže tema broja, prvih 60 godina MDC-a od 1953. kada je objavljen prvi broj "Muzeologije" urednika Antuna Bauera i osnivača MDC-a kao samostalnog odjela Hrvatskog školskog muzeja do današnjih dana. Ovaj broj "Muzeologije" koji se veže uz visoku obljetnicu postojanja MDC-a tematski se nadovezuje na broj 31 iz 1994. godine, posvećen osnivaču ustanove, dr. Antunu Baueru. Uz povijest kuće, kronologiju projekata i aktivnosti, bibliografiju, izbor fotografija iz fototeke u ovome broju objavljeni su tekstovi MDC-ovih djelatnika (Snježana Radovanlija Mileusnić, Tea Rihtar Jurić, Denis Bučar, Maja Kocijan), ali i vjernih suradnika. Mr. sc. Branka Šulc u tekstu “Muzejski dokumentacijski centar i muzeji” daje pregled rada ustanove od osamostaljenja Republike Hrvatske , Boris Ljubičić, koji je oblikovao prepoznatljiv vizualni identitet MDC-a, prisjetio se svih segmenata suradnje, početaka, prijelomnih projekata, svjetskih nagrada, ali i pričica iza nastanka pojedinih plakata iz kojih ćete saznati kako su se stvarali, čija građa je za njih posuđivana, ime kustosice čija ruka drži Kristov dlan na jednome od plakata uz Međunarodni dan muzeja. Dr. sc. Goran Zlodi piše o Ulozi MDC-a u informatizaciji i digitalnoj transformaciji muzeja u Hrvatskoj od pionirskih početaka za koje je zaslužan osnivač MDC-a dr. Antun Bauer, Ervin Šilić piše o nastajanju mrežnih stranica prisjećajući se početaka izrade muzejskih mrežnih stranica sredinom devedesetih godina. Dr. sc. Žarka Vujić svojim je prilogom sabrala “Četvrt stoljeća sabiranja u hrvatskim muzejima: kroz očište jedne muzeologije”, a Maja Kocijan prikupila je anketom podatke iz 134 hrvatska muzeja kako bi saznali koliko su i kako fondove Europske unije iskoristili hrvatski muzeji.

U hrvatskom mjesecu knjige te uoči 35. izložbe izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija objavljena je nova MDC-ova knjiga Publikacije za osobe s invaliditetom – nakladnički izazov za muzeje. To je četvrta knjiga urednice mr.sc. Snježane Radovanlije Mileusnić u biblioteci Kako objaviti dobru muzejsku knjigu, serije priručnika iz muzejskog izdavaštva koji prati istoimeni ciklus edukativnih radionica za stručno muzejsko osoblje. Knjiga donosi 11 tekstova posvećenih temi vrlo rijetko obrađivanoj u hrvatskoj muzeološkoj literaturi - muzejskim publikacijama za osobe s invaliditetom. Renomirani stručnjaci hrvatskih muzeja koji su prihvatili izazov izrade komunikacijskih pomagala za osobe s invaliditetom, likovni umjetnici te sami konzumenti specifičnih publikacija za osobe s invaliditetom, svojim su prilozima nastojali odgovoriti na pitanja: Jesu li hrvatski muzeji dostupni za sve, odnosno omogućuju li hrvatski muzeji svim posjetiteljima fizičku, ali i emocionalnu te intelektualnu dostupnost kulturnoj baštini o kojoj se skrbe? Koliko su svojim radom okrenuti prema ranjivim skupinama, posebice posjetiteljima s invaliditetom? Primjenjuju li hrvatski muzeji koncept inkluzije u svojem radu, odnosno počivaju li na konceptu poštovanja ljudskih prava u procesu demokratizacije kulturne baštine? Ako im je u središtu interesa posjetitelj sa svojim željama, potrebama, sposobnostima i pravima, omogućuju li konceptom inkluzivnog muzeja aktivno sudjelovanje svima onima koji su zbog različitih prepreka – fizičkih, senzornih, psiholoških, kulturnih, socijalnih, tehnoloških, financijskih – isključeni? Konačno, i za našu publikaciju najvažnije pitanje, koliko je njih svojim izdavačkim projektima (prvenstveno katalozima i vodičima kroz stalne i povremene izložbe) pridonijelo komunikaciji muzejskih sadržaja? (iz uvoda urednice mr.sc. Snježane Radovanlije Mileusnić) Tekstovi su namijenjeni prvenstveno stručnoj javnosti, ali i svim drugim zainteresiranim čitateljima mogu biti zanimljivi kao uvid u problematiku pripreme i izrade materijala (publikacija) za osobe s invaliditetom, kaže recenzentica dr. sc. Željka Miklošević zaključujući da je cilj većine tekstova instruktivnog, praktičnog karaktera čime bi se trebalo još više osvijestiti komunikacijske, ali i opće društvene pristupe osobama s invaliditetom. Naime, podatak da 12 % stanovništva u Hrvatskoj, gotovo 540 000 ljudi, pripada jednoj od jedanaest kategorija osoba s invaliditetom upozoravajuća je i ujedno mobilizirajuća činjenica, podsjeća u predgovoru muzejska savjetnica Višnja Zgaga, v.d. ravnateljica MDC-a. Uz sve zakone, akte, preporuke i konvencije kojima je, na normativnoj razini, cilj njihova inkluzija – pa tako i omogućivanje pristupa baštini i muzejskim sadržajima – svjesni smo društvene diskriminacije: svjesni smo da nismo učinili onoliko koliko možemo kako bismo im pružili ono na što imaju pravo svi ljudi u zajednici – jednake mogućnosti. Za osobe poput mene koje ne vide ili ne čuju, za osobe sa smetnjama u razvoju govora, mentalnim poremećajima, autizmom i sl. važno je da dobiju informacije na njima prihvatljiv način, kaže jedna od recenzentica, defektologinja Sanja Trempetić i sama osoba s invaliditetom naglašavajući važnost publikacija jer, knjiga je pisana riječ, ona ostaje i nakon izložbe, kao poticaj nekome tko se hoće time baviti. A knjige i svi pisani materijali, kao i muzejski sadržaji, mogu se prilagoditi osobama s invaliditetom. U knjizi su, kako piše u svom uvodniku urednica mr. sc. Snježana Radovanlija Mileusnić, predstavljeni pionirski, ali vrsni primjeri muzejskih publikacija za osobe s invaliditetom, izabrani kao poticaj ostalim muzejima u Hrvatskoj da i oni prihvate taj nakladnički izazov koji bi u konačnici trebao postati ustaljenom praksom dostupnih muzeja kakvima teže. Višnja Zgaga spominje i važnost primjene različitih interpretacijskih modela i alata, od taktilnih replika do informacija na brajici, jednostavniji i jasniji sustav orijentacije u muzeju, mogućnosti bolje rasvjete muzejskih izložaka, mogućnost upotrebe audiovodiča i dr. Imajući sve te činjenice u vidu, izražava nadu da će se i hrvatska muzejska zajednica aktivnije i angažiranije posvetiti prenošenju svojih baštinskih sadržaja osobama koje dosad nisu imale tu mogućnost – osobama s invaliditetom.

Web časopis objavljuje novosti, podupire i razvija muzejsku struku i djelatnosti.