Društvo za očuvanje kulturne baštine Bijaći i Muzej grada Kaštela objavili su knjigu etnomuzikologinje prof. Marice Tadin o starom kaštelanskom plesu "četvorki" ili "kvadriji". Knjiga je rezultat višegodišnjeg istraživanja toga dalmatinskog plesa, koji je sastavni dio glazbeno-plesnog identiteta Kaštela, a uvršten je i na hrvatsku listu zaštićene nematerijalne baštine. U knjizi je dan prikaz gospodarskog razvoja Kaštela i pregled glazbene tradicije od sredine 19. stoljeća do početka Drugoga svjetskog rata, kada je "četvorka" nastala i kada su je Kaštelani plesali. Predstavljena su istraživanja folklorne baštine Kaštela, uz naglasak na narodnom plesu i plesnoj kulturi. Detaljno je opisana "četvorka", njezina obilježja i instrumentalna pratnja. Knjiga donosi i notni zapis plesa te opis ženske i muške narodne nošnje plesača. Uz knjigu je priložen i DVD s videozapisom "četvorke" u izvedbi KUD-a "Ante Zaninović" iz Kaštel Kambelovca.

Etnografski muzej u Splitu izdavač je dvije reprezentativne mape kojima predstavlja narodne nošnje Splita i Kaštela. Mape sadrže po 30 listova izabranih reprodukcija prikaza narodnih nošnji na starim grafikama i crtežima. Splitske narodne nošnje prikazane su na 39 reprodukcija, a kaštelanske na 26 reprodukcija u izboru Arsena Duplančića, priređivača mapa i autora teksta predgovora koji je objavljen usporedo na hrvatskom i engleskom jeziku. Mape sadrže popis reprodukcija s naznakama o njihovom izvoru, autoru, vremenu nastanka, tehnici i mjestu pohrane.

Izložba 'Kaštelanski turizam u kronološkom pregledu - 100 godišnjica pansiona Šoulavy', Sanje Acalije, više kustosice Muzeja grada Kaštela, otvara se u srijedu, 8. srpnja, u 21 sat, u prizemlju Dvorca Vitturi u Kaštel Lukšiću. Izložba traje do 30. rujna. Organizirani turizam započinje otvaranjem Pensiona Šulavy 1909. godine. Povoljne prilike za utemeljenje i razvoj turizma u Kaštelima nastaju u mirnom razdoblju koje je potrajalo do Prvog svjetskog rata. U Kaštelima se godine 1908. nastanila obitelj češkog liječnika Henrika Šoulavyoga, porijeklom iz Sušica. Šolavy, ljubitelj prirode, oduševljen ljepotom kraja, u Kaštelima je ostao do kraja života. 1909. godine otvorio je prvi turistički pansion s uređenom plažom za kupače u Kaštel Lukšiću i nazvao ga „Klimatska štacija“. Taj događaj držimo početkom organiziranog turizma u Kaštelima.

Osmi svezak "Kaštelanskog zbornika" donosi tridesetak priloga zavičajne tematike Kaštela unutar osam tematskih cjelina: "Aktualnosti i obljetnice"; "Zaštita spomenika"; "Kulturno naslijeđe"; "Arheologija, povijest, povijest umjetnosti"; "Glazbeno naslijeđe"; "Portreti"; "In memoriam"; "Prilozi i osvrti". U prvom tematskom bloku obilježene su 20. obljetnica rada Društva za očuvanje kulturne baštine Kaštela "Bijaći" i 15. godišnnjica postojanja Arheološke zbirke Muzeja grada Kaštela. Iz ostalih tematskih blokova izdvajamo priloge o zaboravljenim kaštelima (Katja Marasović), cjeloviti opis konzervatorsko-restauratorskih postupaka izrade replika stomorijskoga garguja (Ivica Sikavica), opis štovanja kulta Gospe od Ružarija u Kaštelima (Ankica Babin) te priloge o kaštelanskim prezimenima iz 1846. godine (D. Carev), počecima školstva u Kaštel Gomilici (don Ante Jurić), arheološkim istraživanjima u Kaštel Štafiliću (Ivan Šuta), pučkoj crkvenoj glazbenoj baštini (Marica Tadin) i dr.