U organizaciji Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za arheologiju iz Zagreba i Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru održan je 7. i 8. prosinca 2007.g. u Skradinu i Kninu znanstveni skup o fra Luji Marunu (1857. - 1939.). Izlaganja sudionika objedinjena su u "Zborniku o Luji Marunu", čime je zaključeno obilježavanje 150. obljetnice Marunova rođenja. Šesnaest objavljenih radova u zborniku doprinos su sagledavanju bogatoga životnog djela velikoga humanista, utemeljitelja starohrvatske arheologije, kolekcionara i muzealca. Mate Zekan u tekstu "Fra Lujo Marun (1857. - 1939.): život i djelo" dao je vjeran profil Luje Maruna s nizom zanimljivih fragmenata iz njegova života; Željko Tomičić kontekstualizirao je Marunov arheološki rad unutar ranosrednjovjekovne arheologije ostalih europskih država; Dražen Maršić u Marunovim "Starinarskim dnevnicima" pronalazi ishodište za spoznavanje rimske nadgrobne plastike; Radomir Jurić opisao je Marunov doprinos razvoju arheologije na zadarskom području; Tomislav Fabijanić pisao je o nekim neobjavljenim arheološkim nalazima iz ostavštine fra Luje Maruna u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, a Vesna Girardi Jurkić autorica je teksta o dvije rimske geme iz Burnuma iz baštine Luje Maruna. Zbornik sadržava i radove Pavla Knezovića, Krešimira Čvrljka, Šime Vrkića, Ante Uglešića, Mirjane Matijević Sokol, Vladimira Sokola, Karla Gusara, Josipa Baraka, Majde Predovan i Luke Bekića. Svi su tekstovi popraćeni sažecima na engleskom jeziku, a većina i ilustrativnom građom.

Kao jedanaesti zbornik u nizu "Hrvatski književni povjesničari" objavljen je "Zbornik o Šimi Ljubiću", čime su Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu nastavili znanstveni projekt istraživanja znanstvenoga i stručnog prinosa uglednih znanstvenika s područja hrvatske književne historiografije. Kao i prethodnih deset zbornika, i najnoviji zbornik o arheologu, povjesničaru i istaknutome muzealcu Šimi Ljubiću (1822. - 1896.) sadržava izlaganja s prethodno održanoga znanstvenog skupa. Skup je održan 2007.g. u Zadru i u Ljubićevu rodnome Starom Gradu na otoku Hvaru, pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a u njegovu su radu sudjelovali znanstvenici iz Hrvatske te iz još nekoliko zemalja (Austrije, Italije, SAD-a, Ukrajine). Iako je u četrdesetak objavljenih radova težište stavljeno na razmatranje Ljubićeva prinosa hrvatskoj filologiji i književnoj historiografiji, sagledan je i njegov cjelokupni doprinos kulturnoj povijesti, pa tako i arheološkoj i muzejskoj znanosti (npr. Radoslav Katičić, "Širok istraživački zahvat Šime Ljubića"; Hrvojka Mihanović-Salopek, "Ljubić kao istraživač narodnih običaja Dalmatinske zagore"; Jevgenij Paščenko, "Etnološki rad Šime Ljubića u svjetlu komparativne imagologije"; Ana Šverko i Andro Krstulović Opara, "Starigradska vila don Šime Ljubića" itd.). Opsežan zbornik u svojim prilozima donosi i "Nacrt za životopis Šime Ljubića" (Martina Ćavar) te opsežnu bibliografiju Šime Ljubića i popis literature o Šimi Ljubiću (Josipa Dragičević).