Zbornik radova sa znanstvenog skupa o Josipu Jurju Strossmayeru održanog u organizaciji HAZU, Biskupije Đakovačke i srijemske, Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku i grada Đakova. Skup je održan u Zagrebu i Đakovu 26. i 27. listopada 1995. godine povodom 180. godišnjice rođenja, 145. godina od biskupskog ređenja, 125. godina od nastupa na I. vatikanskom koncilu i 90. obljetnice smrti biskupa J. J. Strossmayera. Zbornik sadrži tekstove osam izlaganja: M. Srakić "Biskup J. J. Strossmayer između odbijanja i prihvaćanja", P. Aračić "55 godina pastoralnog djelovanja biskupa J. J. Strossmayera", H. Sirotković "Biskup J. J. Strossmayer - pokrovitelj i mecena Akademija", A. Šuljak " Biskup J. J. Strossmayer i Prvi vatikanski sabor", A. Pečarić i J. Pečarić "Strossmayer i Srbi", S. Marijanović "Strossmayer, Hrvatska i Europa u 19. stoljeću", skupina autora "J. J. Strossmayer i vlastelinstvo đakovačkih biskupa", F. Šanjek "Strossmayer i zagrebačka metropolija".

Zbornik radova uz znanstveni skup prigodom 250. obljetnice Vukovarsko-srijemske županije održan u Vinkovcima 21. prosinca 1995. godine. U širokom rasponu tema - demografskih, gospodarskih, prosvjetnih, arheoloških, etnoloških, likovnih, glazbenih, graditeljskih do suvremenih koje obrađuju posljedice Domovinskog rata - prikazan je kontinuitet bogatog i svestranog života u tome kraju, njegova kulturno-povijesna i gospodarska vrijednost. V. Horvat opisuje osnutak Županije srijemske 1745. g., A. Wertheimer-Baletić razvoj stanovništva Vukovara; M. Srakić ratna stradanja Đakovačke i Srijemske biskupije 1991./95.; D. Vukičević-Samaržija dokumentirano opisuje sudbinu romaničkih i gotičkih spomenika istočne Slavonije i zapadnog Srijema; K. Čorkalo opisuje tršćansku izložbu 1882. g. gdje se po prvi put Hrvatska samostalno pokazala svijetu svojom bogatom baštinom; I. Iskra-Janošić predstavlja arheološke lokalitete okolice Vinkovaca; Đ. Vanđura uvod u projekt o likovnoj građi Vukovarsko-srijemske županije; D. Filipović prostorno-povijesni razvoj i arhitekturu grada Vinkovaca u 18. st.; J. Zeko prikazuje dvorac i perivoj dvorca u Nuštru; J. Juzbašić piše o "otarcima"- ručnicima ženskog pučkog stvaralaštva.